Društvo
MITROVIĆ: Uskoro novi model projekta 1000+
Vlada će uskoro razmotriti alternativne modalitete nastavka projekta Hiljadu plus, koji bi podrazumijevali najširi nivo kooperacije između Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, lokalnih samouprava, građevinara i budućih korisnika, saopštio je resorni ministar, Ratko Mitrović.
“Ideja je da zajednički pokušamo da osmislimo i izgradimo čitave nove kvartove, sa svim neophodnim sadržajima i unaprijeđenim uslovima prostornog i energetskog komfora”, rekao je Mitrović za Glasnik Privredne komore (PKCG).
On je kazao da im je namjera da putem urbanističko-arhitektonskih konkursa dođu do novih i boljih tipologija stanovanja i da pokažu da će njihova afirmacija istovremeno doprinijeti i afirmaciji arhitektonske struke.
“Procjenjuje se da stambene zgrade čine oko 80 odsto ukupnog građevinskog fonda u Crnoj Gori. Samim tim, moramo biti svjesni ogromnog uticaja koji stanogradnja ima na prostor. Proteklih 30 godina karakterisalo je odsustvo jasne vizije, kako u dijelu stambenih politika tako i u dijelu projektovanja i izgradnje stanova”, smatra Mitrović.
Prema njegovim riječima, činjenica da u ovoj godini Crna Gora još nema Pravilnik o minimalnim uslovima za projektovanje stambenih zgrada, dovoljno govori o stepenu uređenosti te oblasti.
“Stoga ne treba da čudi paradoks da se danas na tržištu stanovi od 40-ak kvadrata nude kao dvosobni i što, zbog loših planskih rješenja, kupovina stana više ne podrazumijeva da će kupac imati i pristojan pogled, dovoljno sunca, minimalnu udaljenost od susjeda ili parking mjesto”, naveo je Mitrović.
Sa druge strane, kako je kazao, dugogodišnje manično insistiranje na kvantitetu izgradnje stanova za tržište i tretiranje stana dominantno kao robe, a ne kao prava, doveli su gotovo sve crnogorske gradove u stanje slično onom u kojem su mnogi evropski gradovi bili u periodu između dva svjetska rata, a protiv kojeg su članovi CIAM-a reagovali čuvenom Atinskom poveljom.
“To znači da su naši gradovi preizgrađeni, a da život u njima nije zdrav. U tom smislu, konačno se moramo suočiti sa činjenicom da pojedine opštine danas imaju gotovo jednak broj stanova i stanovnika, a da je uprkos tome kvalitet stanovanja izuzetno nizak. Zato je sasvim suvislo postaviti pitanje – koliko nam je u narednom periodu potrebno stanova i kakvi ti stanovi treba da budu, naročito u svjetlu rastućih razlika u regionalnom razvoju i nimalo dobrih demografskih trendova”, rekao je Mitrović.
On je kazao da u cilju popravljanja stanja u toj oblasti, predstoji hitna izrada Pravilnika o minimalnim uslovima za projektovanje stambenih zgrada, u kojoj će, pored zaposlenih u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, učestvovati i priznati stručnjaci iz Crne Gore i regiona, a čije se usvajanje planira krajem II kvartala ove godine.
Mitrović je ocijenio da je kriza izazvana pandemijom covida-19 potvrdila neophodnost unapređenja nacionalne ekonomije uz postizanje njenog održivog rasta.
“Fokus treba da bude na aktivnostima s ciljem obnavljanja zdrave životne sredine, zaštite biodiverziteta, smanjenja emisija štetnih gasova, jačanje efikasne upotrebe resursa prelaskom na cirkularnu ekonomiju, čistiju proizvodnju i potrošnju, stvaranja novih ekonomskih prilika i poboljšanja kvaliteta života građana”, rekao je Mitrović.
On je, govoreći o najavi ponovne proizvodnje soli u ulcinjskoj Solani, kazao da su nerazriješeni imovinsko-pravni odnosi najveći kamen spoticanja prilikom donošenja odluka po pitanju Solane.
“Treba prvo da znamo i utvrdimo ko je vlasnik. Odluka o tome na koji način će se riješiti imovinsko pravni odnosi mora se donijeti na nivou Vlade”, naveo je Mitrović.