OPREZ: 13 cifara idealnih za prevaru

Mali broj ljudi svjestan je mogućnosti zloupotrebe ličnih podataka, kao i značaja njihove zaštite.

Zaštita ličnih podataka podrazumijeva mjere nadzora, obrade i čuvanja ličnih podataka i u slučaju da su dati uz ličnu saglasnost. Rukovaoci, pa i obrađivači naših podataka mnogobrojni su, a mogućnost kontrole veoma upitna.

Jedinstveni matični broj nosi u sebi cijeli niz informacija o nama i može se zloupotrijebiti na razne načine. U Crnoj Gori, JMBG se sastoji od 13 cifara, od kojih se prvih sedam odnosi na datum rođenja, osmi i deveti ukazuju na regiju (tako je Podgorica, recimo, 21), dok posljednje tri cifre predstavljaju jedinstvenu kombinaciju koja otkriva pol osobe u zavisnosti od opštine u kojoj je rođena.

Često te osjetljive podatke dajemo drugim licima, bilo uz našu saglasnost ili po zakonskoj osnovi. To su banke, sudovi, hoteli, kablovski operateri, pa i teretane ili fotokopirnice. .. Maltene, nemoguće ih je nabrojati. To su svi oni koji vam na nekom šalteru ili drugom mjestu traže lična dokumenta ili da upišete svoj matični broj.

Naš jedinstveni matični broj može se zloupotrijebit u razne svrhe: za otvaranje računa u banci, kupovinu SIM kartice, zloupotrebu u biračkim spiskovima i na mnoge druge načine. Takve zloupotrebe su još vjerovatnije kad naši podaci uđu u digitalnu sferu, što je sve češći slučaj, pa ne iznenađuju polemike na tu temu širom Evrope.

Primjer fotokopirnica

Primjera radi, za obavljanje mnogih birokratskih stvari, moramo priložiti kopiju lične karte ili drugog dokumenta koji sadrži JMBG. Fotokopirnice, sve češće, takve zahtjeve dobijaju putem mejla. Naravno, šaljemo i druge lične podatke na kopiranje ili skeniranje.

To zahtijeva njihovo permanentno brisanje, odmah nakon izdavanja kopije… Za kontrolu uklanjanja tih podataka, prema Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti (ZZPL) zadužena su službena lica, a poštovanje i spovođenje Zakona nadgleda Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP).

Ali, kako je u praksi?

U podgoričkim fotokopirnicama „Rxcopy“ i „Foto Dedić“ kazali su za portal Luča  da se sva primljena pošta putem mejla odmah i trajno briše, a da kopir aparati ne memorišu kopirano.

Međutim, potvrđuju da u praksi nema nikakve inspekcijske provjere da li su zaista uklonjeni podaci koji nijesu više potrebni za kopiranje ili skeniranje. Desi se, mada rijetko, da se poneko lično interesuje  za podatke koje su slali i izričito tražili njihovo brisanje. I to je sve.

Usklađivanje sa dokumentima EU

U februaru ove godine, Vlada je donijela Uredbu o određivanju identifikacionog broja. Riječ je o ohrabrujućem aktu kada je u pitanju zaštita JMBG-a, budući da taj broj neće više, kao sada, odavati bitne informacije o građaninu, a omogućiće i njihovu sigurniju razmjenu. Primjenom ove Uredbe, i očekivanom izmjenom Zakona o zaštiti ličnih podataka,  Crna Gora implementira međunarodne standarde.

Što se Zakona o zaštiti ličnih podataka tiče, već dugo se govori o njegovom usklađivanju sa Opštom uredbom EU o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation, GDPR), kao najbitnijim dokumentom u ovoj oblasti na nivou Evropske Unije. Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka upućuju da će novi Zakon predvidjeti imenovanje službenika za njihovu zaštitu, koji će biti direktna veza između privrednih subjekata i Agencije. To će zahtijevati obučen kadar iz oblasti informacionih tehnologija.

Zaključak je – do potpune implementacije Uredbe i Zakona, oprez prilikom davanja saglasnosti za korišćenje ličnih podataka!

M.R.