U JAVNOJ UPRAVI: Ženama tek četvrtina rukovodećih mjesta

“Žene čine tek četvrtinu ukupnog rukovodećeg kadra u javnoj upravi, a svaka druga žena smatra da treba da ih bude značajno više. Ovo nam govori da žene u Crnoj Gori još nijesu dovoljno zastupljene na pozicijama donošenja odluka u javnoj upravi”, ocijenila je ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić.

“Put ka dostizanju rodne ravnopravnosti je dug i zahtijeva sveobuhvatan pristup institucija i pojedinaca, a rodna ravnopravnost, pravičnost i inkluzija u prvom su planu i strateški prioriteti u cjelokupnoj javnoj upravi”, kazala je ona.

Podsjetila je da je UNDP predstavio nalaze istraživanja o rodnoj ravnopravnosti, a neki od podataka govore i o percepciji tog pitanja u javnoj upravi.

“U javnoj upravi jasno se percipira rodna neravnopravnost i diskriminacija žena. Žene čine tek četvrtinu ukupnog rukovodećeg kadra u javnoj upravi, a svaka druga žena smatra da treba da ih bude značajno više. Ovo nam govori da žene u Crnoj Gori još nijesu dovoljno zastupljene na pozicijama donošenja odluka u javnoj upravi”, kazala je Srzentić.

Istakla je da je put ka dostizanju rodne ravnopravnosti dug i zahtijeva sveobuhvatni pristup i institucija i pojedinaca.

“Zato vjerujem da je važno da sa vama podijelim moje stavove o rodnoj ravnopravnosti i ulozi nas kao javnih službenika, koji mogu da preispitaju sisteme i pruže bolje rezultate za ljude kojima služimo. Imamo priliku i obavezu da učinimo da se rodna ravnopravnost, pravičnost i inkluzija nađu u prvom planu i postanu strateški prioriteti u cjelokupnoj javnoj upravi”, kazala je Srzentić.

U Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, rodnu ravnopravnost, pravičnost i jednakost, kako je istakla, postavili su visoko na listi prioriteta.

“To je zaista jedan od strateških imperativa našeg tima. Ponosna sam na činjenicu da žene predstavljaju 65 odsto našeg tima i da smo većinski ženski tim”, rekla je Srzentić.

Iako ima mnogo žena u Ministarstvu, još uvijek je potrebno, kako je ustvrdila, puno toga uraditi u dijelu premošćavanja razlika u rodnoj neravnopravnosti.

“Moramo osnažiti što više žena na liderskim pozicijama u javnoj upravi, i treba da budemo bolji u kontekstu privlačenja većeg broja lidera i liderki iz manjina i LGBTQ zajednice u Vladu. Ali, prije nego što adresiramo sistemske i kulturne prepreke, potrebno je da se suočimo sa slonom u sobi i očiglednim izazovom, a to je da ne idemo svi jednako naprijed. Neki ljudi ostaju iza”, smatra Srzentić.

Zaključila je da još uvijek nijesmo u stanju da u potpunosti shvatimo uticaj rodne neravnopravnosti i stoga nemamo jasnu sliku o stepenu isključenosti, “zapravo tek počinjemo da adresiramo ove prepreke i pitamo prava pitanja”.

“U Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, vjerujemo da različitost, pravična inkluzija igraju ključnu ulogu u uspješnoj organizaciji i presudno je da naš tim odražava različitost javnosti kojoj služimo”, rekla je Srzentić.

Cilj im je, kako je pojasnila, da izgrade raznoliku, ravnopravnu i inkluzivnu organizaciju kako bi pokrenuli spektar rješenja i ideja, i osporili pogrešne percepcije i status quo, kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti.

“Dodatno, želimo da povećamo pristupačnost, uklonimo barijere, razvijamo vještine i osnažimo ljude koji su inače marginalizovani ili isključeni iz kreiranja i korišćenja javnih politika, programa i usluga.  Jedan od očiglednih razloga za zalaganje za različitost, pravičnost i inkluziju je taj što promovisanjem ovih vrijednosti, promovišemo razumijevanje. A to vodi ka boljim politikama, programima i uslugama koje će riješiti probleme onih koji bi inače ostali po strani”, vjeruje Srzentić.

Smatra da različitost, pravičnost i inkluzija moraju postati sastavni dio kulturnog tkiva i biti utkani na samom početku svakog kreiranja usluge, programa ili politike.

“Ono što mi kao javni službenici treba da radimo je da pokažemo i pokrećemo prave promjene koje su vidljive i opipljive od strane građana, i ocijenjene od strane skeptika. Moramo da se pomjerimo od kreiranja ZA ka kreiranju SA – sa građanima, sa javnim službenicima, kreiranju boljeg radnog ambijenta za službenike, boljih javnih politika i društva u cjelini”, kauala je ona.

Posebnu pažnju u narednom periodu će usmjeriti na edukaciju javnih službenika i njihovom karijernom razvoju,  zbog čega sada rade na konceptu programa buduće Digitalne liderske akademije za javne službenike.

“Mi kao javni službenici nosimo veliku odgovrnost – kao stvaraoci i graditelji javne uprave, treba da uradimo što je ispravno i pružimo jednake rezultate za najugroženije kategorije naše zemlje”, kazala je Srzentić.