Direktni prenosi vjerskih događaja nijesu predviđeni programsko-produkcionim planom za prikazivanje na Parlamentarnom kanalu, a zbog emitovanja ustoličenja episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija u Beranama Savjet Radio-Televizije Crne Gore treba da pokrene pitanje odgovornosti i generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića, ali i urednika koji su to dozvolili.
To je, između ostalog, rečeno na juče održanoj konferenciji na kojoj je predstavljena analiza stanja Javnog servisa Radio-Televizije Crne Gore, a koju je uradio Media centar.
Emitovanje ustoličenja na Parlamentarnom kanalu je nepoštovanje programsko-produkcionog plana, što bi u prošlosti bilo razlog za razrješenje generalnog direktora, rekao je izvršni direktor Media centra Goran Đurović.
Podsjetimo, jedan od razloga za smjenu nekadašnjeg generalnog direktora Rada Vojvodića bio je kršenje programsko-produkcionog plana jer nije želio da emituje emisiju ,,Replika“ i pored više upozorenja Savjeta. Jedan od razloga smjene, iako ne glavni – bio je upravo programsko-produkcioni plan.
Vjera, propusti i odgovornost
– Kada je u pitanju Parlamentarni kanal, primijetili smo da postoje emisije koje ne pripadaju tu, niti su predviđene tim dokumentom. RTCG ne smije da emituje programe kojih nema u planu. To je važno, jer Savjet koji daje saglasnost na plan treba da zna što je javni interes – istakao je Đurović.
Predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević je kazao da on „kao vjerujući čovjek“ ne vidi ništa sporno u tome što je ustoličenje prenošeno. On je, odgovarajući na komentare i osude prisutnih da nijesu smjeli prikazivati vjerski događaj na taj način, poručio da gledaoci ne moraju da gledaju ukoliko ne žele.
– Kao vjerujući čovjek, siguran sam da svaki događaj koji ima afirmativni karakter treba da bude dostupan i prikazan gledaocima, a ukoliko ne žele ne moraju da gledaju. Ne vidim toliki problem ovdje, ali, naravno, ja na to nijesam uticao. Iako je tačno da tog događaja nije bilo u planu, ali to je zbog toga što se, kad je plan sastavljan, nije ni znalo da će događaj da se organizuje – pojasnio je Drljević.
Izvršni direktor Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope Vuk Maraš je na to odgovorio da je nedopustivo da predsjednik Savjeta smatra da je u redu to da gledaoci promijene kanal, te da RTCG nije komercijalni servis, već servis svih građana i da tome mora i da teži.
– RTCG dobija više novca nego svi komercijalni emiteri zajedno i vi morate da opravdate novac koji vam daju građani, a ne da ih šaljete da gledaju druge kanale – istakao je Maraš.
Drljević je odgovorio da on nikad ne bi usmjerio gledaoce na komercijalne emitere i da je mislio da, ukoliko im se, na primjer, nije svidio vjerski obred na Parlamentarnom kanalu, imali su mogućnost da gledaju neki drugi kanal Javnog servisa.
Direktorka Instituta za medije Olivera Nikolić je kazala da nema ništa protiv da vjerski život bude zastupljen na Javnom servisu, ali ne na način na koji je to menadžment zamislio.
– Mora se voditi računa o konzistentnosti. Vjerski život se treba prikazivati u odnosu na sve religijske zajednice jer je osjetljiv politički momenat u kome živimo. Trebalo bi da se nekim pravilima to utvrdi i da svi jednako budu zastupljeni – navela je ona.
Poslanik Marko Milačić, nekadašnji radnik te kuće, nije saglasan sa njom jer, kako navodi, iako ustoličenje nije bilo predviđeno planom, „transparentno je prikazati jedan takav događaj građanima“.
– Ne vidim problem kao građanin, iako razumijem da tog događaja nije bilo u programskoj šemi. Takođe, sveštena lica su najveći intelektualci i pokazalo se da su oni najprogresivniji dio društva, iako se želi prikazati baš suprotno – kazao je Milačić.
Bez odgovornosti
Osim ovog propusta menadžmenta i Savjeta RTCG, kao problem je izdvojena i činjenica da se ne ispunjavaju usvojeni planovi i da za to niko ne snosi odgovornost.
– Zakon o RTCG ne prepoznaje problem ukoliko se ne ispuni programsko-produkcioni plan i nema nikakve odgovornosti za menadžment. Zbog toga u Javnom servisu treba da se uvede što veći stepen odgovornosti za urednike koji ne postupaju po planu – kazao je Đurović.
Đurović je oštro kritikovao menadžment i zbog toga što je konkurs za direktore Radija i Televizije trajao samo sedam dana, što je, smatra on, vrlo sumnjivo.
– To nam govori da je unaprijed dogovoreno ko će doći na ta mjesta i da je to nastalo u procesu političkih dogovora Savjeta i mendžmenta – istakao je Đurović.
Boris Raonić je prilikom izbora za generalnog direktora bio u poslovnim odnosima sa četiri člana Savjeta. Kao kandidat nije imao dovoljno radnog iskustva pod traženim nivoom kvalifikacije obrazovanja, jer je fakultetsku diplomu dobio mnogo kasnije nego što je počeo da stiče radno iskustvo. Prema Zakonu o RTCG je potrebno 10 godina radnog iskustva i kvalifikacija VII-1 obrazovanja. Brojni eksperti za radno pravo su tumačili taj uslov kumulativno, odnosno da mora imati deset godina staža sa tim obrazovanjem, te da to nijesu odvojene kategorije.
Pored Raonića, bio je problematičan i izbor direktorice TVCG Marije Tomašević. Ona je u rodbinskim vezama sa tadašnjim članom PZP i DIK-a Draženom Medojevićem koji joj je brat, a izabrana je dok je on bio član DIK-a.
– To je nezakonito. Ali i ona je dio političkog paketa koji je dogovoren između političkih aktera – kazao je Đurović.
Riječ menadžmenta
Boris Raonić je na to kazao da je dobro što postoji analiza koju je uradio Media centar i da će im značiti smjernice koje su tu navedene. Odbacio je tvrdnje da postoji politički upliv u poslovanje menadžmenta.
– Poruka koju šaljem je da će ovaj menadžment insistirati na tačnosti i profesionalizmu iznad svega. Otvoreni smo za saradnju sa svima koji su dobronamjerni bez obzira na ocjene koje nam upućujete, ali i kvalifikacije – istakao je Raonić.
Smatra da je tim koji predvodi već pokazao kvalitet u radu, ali i da ga ne raduje to što im se spočitava politička trgovina i da o tome nema govora.
– Kategoričan sam da neću dozvoliti bilo kakve političke uticaje na Javnom servisu, bez obzira što mislite o tome. Ovo je po svakom pitanju zapušten sistem i treba nam vremena da pokažemo rezultate. Teška je situacija, a svaki dan nam se dolazi sa novim zahtjevima, ali ne postoji poruka ili mejl da na to nijesmo odgovorili – rekao je Raonić.
On je nakon uvodnih izlaganja napustio konferenciju, kako bi prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine Crne Gore na Cetinju povodom 115 godina parlamentarizma.
Tek počeli…
Drljević je kazao da je analiza Media centra studiozna, ali je negodovao što mu nije ranije poslata kako bi se upoznao sa nalazima u njoj.
– Trebalo je da nas upoznate sa ovim izvještajem kad ste nas pozvali na konferenciju. Što se tiče političkog uticaja koji pominjete, za ova četiri mjeseca me nijedan političar nije nazvao da mi bilo što sugeriše. Mogu da glasam za koga želim i da simpatišem određene političke partije, ali to nema veze sa radom u Savjetu i to ne utiče na moj rad – poručio je Drljević.
Rekao je da Savjet nema uticaja na zapošljavanje radnika u toj kući, a da se u program ne miješaju osim što daju savjete i sugestije menadžmentu.
– Tačno je da smo primali inicijative od Media centra i da se nijesmo puno oglašavali jer smo pustili relevantne državne institucije da se bave svojim poslom. Što se tiče inspekcije rada, nije na meni da sudim, oni su dolazili u RTCG i uradili su što smatraju da je potrebno. Takođe, ASK je reagovala u slučaju kada je pomenuto da je Raonić u konfliktu interesa sa nekim članovima Savjeta. Svaku odluku koju smo donijeli branićemo, jer stojimo iza njih – pojasnio je Drljević.
Analiza
Goran Đurović je rekao da je Agencija za elektronske medije uradila u junu istraživanje koje je pokazalo da je TVCG emitovala oko 41 odsto svog programa, a da je taj procenat trebalo da iznosi 52,9 odsto. Dominantna je oblast informativnog programa i trebalo je da ostvari oko 50, a RTCG je ostvarila 37 odsto.
– Osim sportskog programa, sve je manje od onoga što su predvidjeli da će uraditi planom. U nekim oblastima je to 50 odsto manje od planiranog kao što je to slučaj sa redakcijom dramskog programa – istakao je Đurović.
Govoreći o velikom broju zaposlenih u RTCG (732 osobe) naveo je da je problematično što Statut RTCG donijet 17. decembra 2020. godine ne reguliše detaljnije pitanje zapošljavanja osim za lica sa posebnim ovlašćenjma, u koje spadaju generalni direktor, direktori Radija i Televizije i urednici programa.
– Statut RTCG ne propisuje sadržaj ugovora sa generalnim direktorom kako bi se onemogućilo ugovaranje otpremnina u slučaju raskida ugovora. Prethodni savjeti su dogovarali otpremnine i do 12 bruto zarada sa generalnim direktorima i tu se ništa nije promijenilo jer su skoro svi, sem Andrijane Kadije, imali zaštitne klauzule u ugovorima, što je jako loše. I sad postoji ta klauzula sa Raonićem i ona iznosi šest neto zarada za slučaj sporazumnog raskida ugovora – naglasio je Đurović.
Prema njegovim riječima, u posljednje vrijeme je dostupnost podataka prilično redukovana. Istakao je da nema ni ugovora sa generalnim direktorom, iako su u prethodnih 10 godina svi ugovori sa generalnim direktorima bili dostupni javnosti.
Ni riječ o „pucanju na policiju“
Na jučerašnjoj konferenciji se nije govorilo o lažnoj informaciji koju je RTCG objavila da je tokom protesta protiv ustoličenja Joanikija u Cetinjskom manastiru na barikadi na Belvederu pucano na policiju. Predstavnici medija i javnosti koji su učestvovali u diskusiji nijesu pomenuli informaciju koja je, objavljena u kritičnom trenutku, mogla da izazove nesagledive posljedice, a koja je uzbunila javnost. Vijest da je „pucano na policiju“ na Belvederu nikada nije demantovana, čak ni nakon nalaza Uprave policije. Da se toga dana nije pucalo na policiju, objavljeno je u Posebnom izvještaju Uprave policije o postupanju policijskih službenika tokom protesta na Cetinju 4. i 5. septembra, koji je sačinjen po zahtjevu Odbora za bezbjednost i odbranu Skuptšine Crne Gore.
Srzentić: Javni servis da ostane oslobođen od politike
Javni servis mora ostati nezavisan i oslobođen od politike, a njegova misija mora biti odbrana javnog interesa, poručila je ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić.
Kazala je da RTCG još uvijek nije završila tranziciju od državne medijske organizacije do istinskog javnog servisa.
Šefica Odjeljenja za medije i kulturu u Ambasadi SAD u Crnoj Gori Nikol Galager smatra da nova upravljačka struktura ima odgovornost da RTCG bude samostalna u radu i odupre se neprimjerenim političkim uticajima.
– Rješenje nije da kontrola Javnog servisa od strane jedne političke grupacije bude zamijenjena drugom. Vrijeme je da RTCG postane pouzdan i nezavisan izvor informacija, da radi u interesu svih građana. Novi Savjet RTCG i novi menadžment imaju veliku odgovornost da svojim djelovanjem podignu povjerenje građana u Javni servis – rekla je ona.
Ombudsman radi po sopstvenom nahođenju
Direktorka Instituta za medije Olivera Nikolić istakla je i problem da se građani trenutno nemaju kome požaliti jer institucija ombudsmana u toj kući ne funkcioniše.
Predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević saglasan je da to jeste problem, te da ga nastoje riješiti.
– Mi smo kod ombudsmana zatekli delikatnu situaciju i pokušavamo pravno da riješimo to pitanje, ali ja jesam na fonu da sarađujemo i da taj sistem funkcioniše – poručio je Drljević.
Njegova zamjenica Marijana Camović-Veličković rekla je da će uskoro napraviti pravilnik o radu po kome će ombudsman postupati, te da tu ulogu trenutno ima zaposlena u toj kući Danijela Popović koja „radi po sopstvenom nahođenju“.
