Mitrić: U Crnoj Gori mora doći do prijevremenih izbora, stanje u državi neodrživo

Izjave pojednih poslanika aktuelne parlamentarne većine da će oni koji budu eventualno glasali za prijedlog opozicije o izglasavanju nepovjerenja Vladi Crne Gore promijeniti izbornu volju građana od 30. avgusta prošle godine predstavlja klasičnu pravnu grešku u koracima. Jer, oni time ne mijenjaju izbornu volju građana, jer ona jedino može biti promijenjena na novim prijevremenim parlamentarnim izborima. Dakle, radi se o omogućavanju izbora, a ne mijenjanju izborne volje, već samo o novom odmjeravaju snaga, ocjenjuje u razgovoru za Dnevne prof. dr Blagota Mitrić, univerzitetski profesor ustavnog prava, sudija Ustavnog suda i bivši predsjednik te institucije.

Strah od izbora

Podsjetimo, nakon što je opozicija predala Skupštini Prijedlog za glasanje o nepovjerenju 42. Vladi Crne Gore, pojedine stranke vlasti počele su da nagađaju ko bi mogao podržati pad Vlade Zdravka Krivokapića, ali i da prijete poslanicima koji bi se na to odlučili, nazivajući ih čak najvećim “izdajnicima u istoriji Crne Gore”, zbog “prekrajanja volje građana” na parlamentarnim izborima 30. avgusta prošle godine.

Posebno su glasne Demokrate, ali ni poslanici ostalih stranaka iz aktuelne većine ne zaostaju da gataju i unaprijed prozivaju “sumnjive” koji bi, eventualno, mogli biti podrška interpelaciji koju je predložila opozicija.

Ništa ne funkcioniše

Profesor Mitrić smatra da mora doći do prijevremenih izbora, jer stanje u državi nije dobro ni pravno, ni političko, ni ekonomsko, ni vjersko.

– Nigdje u svijetu nema, osim u Crnoj Gori, da neka Vlada opstaje bez podrške parlamentarne većine. A nema je već mjesecima. Konstituenti vlasti, uprkos tome što se politički ne slažu ne žele da idu na izbore jer se plaše da će izgubiti, odnosno da neće ponoviti rezultat sa prošlogodišnjih parlamentarnih izbora. Ako, recimo, Demokratski front glasa za smjenu premijera, izgubiće masu glasova, ako premijer podnese ostavku Vlada pada i obavezni su parlamentarni izbori, a onda on gubi dio birača jer se sprema da osnuje svoju stranku – ističe Mitrić.

Sagovornik Dnevnih nema nikakvu dilemu da je priča oko rekonstrukcije Vlade bila zapravo igra mačke i miša u kojoj je glavni potpredsjednik Vlade i lider GP URA Dritan Abazović.

– Koalicija na vlasti odavno je pokazala da se ni oko čega ne može dogovoriti. Ne pamtim u parlamentarnoj praksi Evrope da u okviru vladajuće koalicije postoji sukob, da su protiv vlade oni koji su je birali. Dok se oni nadgornjavaju, svađaju, država propada a narod siromaši – ističe profesor Mitrić.

Greška u koracima

Mitrić kaže da je bilo protivzakonitih odluka donijetih tokom dosadašnjeg mandata Vlade i da je interpelacija opozicije logičan slijed stvari.

– Kako će prijedlog opozicije proći, hoće li imati većinu, to je stvar poslanika čiju je poziciju Ustav Crne Gore, u članu 85 jasno definisao: “Poslanik se opredjeljuje i glasa po sopstvenom uvjerenju. Poslanik ima pravo da poslaničku funkciju obavlja profesionalno”.

Takođe je definisano pitanje nepovjerenja Vladi, tako što je, u članu 110 Ustava precizirano da Vladi prestaje mandat u sljedećim slučajevima: prestankom mandata Skupštine, podnošenjem ostavke, kad izgubi povjerenje i ako ne predloži budžet do 31. marta budžetske godine.

Vlada kojoj je prestao mandat, kako to definiše najviši pravni akt u državi, nastavlja rad do izbora vlade u novom sastavu. Takođe, vlada kojoj je prestao mandat ne može raspustiti Skupštinu”, podsjeća profesor Mitrić.

Naglašava da se Ustav ne bavi korupcijom, ucjenama, prijetnjama poslanika, te da je tako, nikada ni jedna vlada na svijetu ne bi mogla biti smijenjena.

– Izjave pojednih poslanika aktuelne većine da će oni koji budu eventualno glasali za prijedlog opozicije promijeniti izbornu volju građana od 30. avgusta prošle godine predstavlja, ponoviću, klasičnu pravnu grešku u koracima. Jer, oni time ne mijenjaju izbornu volju građana, ona jedino može biti promijenjena na novim prijevremenim parlamentarnim izborima.

Dakle, radi se o omogućavanju izbora, a ne mijenjanju izborne volje, već samo o novom odmjeravaju snaga. Sva galama da bi prijevremeni izbori bili prekrajanja izborne volje pokazuje ili elementarno neznanje i nepoznavanje najvišeg pravnog akta i demokratskih principa ili strah od rezultata. Najvjerovatnije da u ovom slučaju ima i jednog i drugog – smatra profesor Mitrić.

Predsjednik može da raspiše izbore ako Vladu ne podržavaju oni koji su je birali

– U parlamentarizmu je nezapamćeno da većina ne podržava vladu koju je izabrala. Takvu situaciju imamo kod nas. Sama ta činjenica dovoljan je razlog za održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora, i njih, po mom sudu, predsjednik države može da raspiše. Uostalom, članom 95 Ustava Crne Gore jasno je precizirano da predsjednik države raspisuje izbore za Skupštinu – kaže Mitrić.