TRI INTERPELACIJE: Vid kontrole, ali i pritiska na Vladu

Potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković kazao je da očekuju da će poslanici koji su sada parlamentarna većina pokazati principijelnost i prihvatiti ono na čemu su insistirali kada su bili opozicija, a to je kontrola izvršne vlasti i odgovornost za svaku utvrđenu nezakonitos

Interpelacije za pretresanje politike Vlade iz oblasti vanjskih poslova, poljoprivrede i prosvjete, koje su podnijeli poslanici opozicije, mogu se doživjeti i kao pritisak i kao kontrola rada Vlade Zdravka Krivokapića.

To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, navodeći da bi Crna Gora bolje napredovala da je više interpelacija bilo u ranijem periodu, te da “politikanstvo, lične impresije, nedokazane optužbe, nacionalna i vjerska netrpeljivost prema određenim ministrima” nisu relevantan motiv za pokretanje takvog vida parlamentarne kontrole.

U skupštinskoj proceduri su tri interpelacije za pretresanje politike Vlade iz oblasti vanjskih poslova, koju je podnijela Demokratska partija socijalista (DPS) i poljoprivrede i prosvjete, koje je podnijela Socijaldemokratska partija (SDP).

Interpelacija je jedan od instrumenata koji Skupština ima na raspolaganju za ostvarivanje parlamentarnog nadzora nad radom Vlade. Podrazumijeva pitanje kojim poslanik u parlamentu traži od Vlade ili nekog ministra izjašnjenje o izvjesnoj spornoj stvari iz oblasti unutrašnje ili spoljne politike. Od poslaničkog pitanja se razlikuje jer nema za cilj samo dobijanje informacija, već pretresanje, ocjenjivanje, a u konačnom i izglasavanje povodom date teme i osobe kojoj su pitanja postavljena.

DPS je 28. septembra podnio predlog za interpelaciju i razrješenje ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića. To je učinjeno jer je Radulović, kako tvrde, “srozao” aktivnosti Ministarstva vanjskih poslova (MVP) na nivo prizemne propagande uputivši instrukciju našim ambasadama kako da informišu zemlje domaćine o događajima na Cetinju 4. i 5. septembra.

U Skupštini je, na predlog SDP, koji je podržala opozicija, 16. jula pokrenuta interpelacija o pretresanju politike Vlade u oblasti poljoprivrede, sa predlogom za razrješenje resornog ministra Aleksandra Stijovića, “zbog nesposobnosti da riješi probleme sa kojima se poljoprivrednici suočavaju”. Razlog za smjenu Stijovića, kako je saopšteno, leži i u činjenici da on nije podržao nijedan predlog za povećenje subvencija poljoprivrednicima, uključujuči i amandman SDP-a na ovogodišnji predlog budžeta kojim je traženo milion eura podrške.

Ta partija je krajem jula podnijela interpelaciju za pretresanje politike Vlade u oblasti prosvjete, u kojoj se predlaže da Skupština pozove premijera da pokrene proceduru za razrješenje ministarke prosvjete, kulture, nauke i sporta Vesne Bratić. U zaključku interpelacije predlaže se da Skupština pozove Vladu da pojedinačno razmotri sva kadrovska postavljenja u mandatu ministarke Bratić i izvijesti parlament o proceduri izbora i razlozima za svako pojedinačno rješenje za rukovodoće pozicije u obrazovnom sistemu u roku od 30 dana od izglasavanja interpelacije. Navodi se da je Bratić u dosadašnjem mandatu pokazala jasnu namjeru da obrazovni sistem Crne Gore prilagodi jednostranim i isključivo nacionalno-vjerskim stajalištima i željama, koja su u direktnoj suprotnosti sa ustavnim određenjem građanske, multietničke i sekularne države.

Iz Vlade nisu odgovorili da li podnesene interpelacije, imajući u vidu sve komplikacije tokom njenog rada, predstavljaju vid propisanog mehanizma parlamentarne kontrole rada, ili neku vrstu pritiska.

Mehanizmi kontrole često su i legitimni pritisak

Direktor Društva za istraživanje politike i političke teorije i pokretač Platforme za Crnu Goru Vladimir Pavićević kazao je za “Vijesti” da su mehanizmi kontrole djelovanja izvršne vlasti često i legitimna sredstva pritiska na vladu i da oko toga nema dileme.

”Slabe vlade su u takvim situacijama posebno osjetljive i mi sada imamo situaciju u kojoj svaka inicijativa koja se tiče kontrole Vlade pokazuje da nam treba mnogo snažnija vlada”, istakao je Pavićević.

On je kazao da zato racionalno promišljanje i o ovom pitanju pokazuje da se rekonstrukcijom Krivokapićeve Vlade, koja bi značila uvođenje političkih autoriteta, ona može samo osnažiti.

”Takvim delanjem bi se u isto vrijeme stvorila unutrašnja strukturna kompleksnost te vlade koja bi sama po sebi obezbijedila mehanizme dodatne unutrašnje kontrole i ograničenja, a da to nema za posljedicu njeno slabljenje, već suprotno od toga”, ocijenio je Pavićević.

Zeković: Insistiranje na zakonitosti nije neprimjereni pritisak

Potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković kazao je da očekuju da će poslanici koji su sada parlamentarna većina pokazati principijelnost i prihvatiti ono na čemu su insistirali kada su bili opozicija, a to je kontrola izvršne vlasti i odgovornost za svaku utvrđenu nezakonitost.

On je ocijenio da ostvarivanje ustavnih nadležnosti Skupštine nije “vid pritiska na Vladu premijera Zdravka Krivokapića”, kao što nije bila ni “parlamentarna diktatura”, kako je tvrdio nekadašnji premijer.

Zeković je je rekao da je kontrola izvršne vlasti, pored zakonodavne, osnovna funkcija parlamenta, te da je pitanje zašto Skupština mjesecima ne ostvaruje svoju funkciju, a ne da li je ovo malo što ostvaruje “vid pritiska na Vladu”.

”Posebno što imamo takvu Vladu čijeg premijera ‘njegov’ ministar optužuje da mu je izdao nezakonito uputstvo za angažovanje službenika Uprave policije, premijera koji nije vakcinisan, a vodi kampanju za vakcinaciju drugih. Imamo ministarku Bratić koja sprovodi progon neistomišljenika, a postavlja članice profašističkih udruženja na čelo institucija kulture, ministra poljoprivrede koji na opravdani protest poljoprivrednika pita ‘treba li stoku da vam prevežem’, nezakonita imenovanja u bezbjednosnom sektoru, uz ignorisanje nadležnosti Skupštine… “, rekao je Zeković.

On je istakao da insistiranje na poštovanju Ustava i zakona nije nikakav neprimjerni pritisak sa zadnjom namjerom, već ostvarivanje ustavne funkcije Skupštine i jačanje njene kontrolne uloge:

”Makar se tako zvalo prije 30. 9. 2020”.

Iz DPS-a nisu odgovorili na pitanja kakav ishod očekuju povodom interpelacije koju su podnijeli i da li podnesene interpelacije predstavljaju vid propisanog mehanizma parlamentarne kontrole rada Vlade, ili neku vrstu pritiska na nju.

Demokrate: Predlozi nisu

utemeljeni na činjenicama

Iz Demokratske Crne Gore su ocijenili da se iz sva tri zahtjeva koje je dostavila opozicija, jasno vidi neosnovanost težnje da se pomenuti ministri podvrgnu pretresu i ocjenama podnosilaca zahtjeva.

”Njihovi predlozi nisu utemeljeni na činjenicama, ili makar za iznesene tvrdnje nisu dostavili nijedan relevantan dokaz. Nailazimo samo na pregršt ličnih ili stranačkih impresija, olako osuđujućih komentara, koji su adekvatniji za partijsko saopštenje ili, eventualno, za poslaničko pitanje”.

Demokrate navode da je u zahtjevu za interpelaciju ministra poljoprivrede navedeno čak i da su problemi u radu Ministarstva nastali i prije stupanja na dužnost novog ministra:

”Onda nam nije jasno zašto kolege iz opozicije nisu za vrijeme prethodne vlade tražili interpelaciju resornog ministra. Osim te konstatacije, u zahtjevu se ne navode argumentovani razlozi i dokazi kojim bi interpelacija ministra bila osnovana”.

Demokrate ističu da je u zahtjevu za smjenu ministarke prosvjete kritika usmjerena na Izmjene Zakona o obrazovanju i vaspitanju, a ne ukazuje se na koji način je povreda zakona izvršena.

”Tačnije, iznijet je niz subjektivnih stavova, ne potkrijepljenih adekvatnim dokazima. Pojedinačno navedeni primjeri nepravednih smjenjivanja direktora, pri čemu informacije nijesu uzete iz relevantnih izvora, već su jednostrane, nisu dobile svoj pravni epilog, i samim tim ne mogu biti razlog za pretres ministarke”.

Demokrate navode da ni u zahtjevu za smjenu ministra vanjskih poslova nisu navedeni adekvatni razlozi za njegovo razrješenje.

”Ne možemo interesne, partijske optužbe posmatrati kao relevantan kriterijum za nečiju smjenu. Osim što je evidentan nedostatak dokaznog materijala za ovakve optužbe, smatramo da je krajnje nemoralno da DPS nekome pripisuje da unižava ugled države Crne Gore, kad cijela javnost zna za nedolično ponašanje njihovog ministra Miodraga Vlahovića, koji je svojim postupcima i izjavama nemilosrdno i direktno nanosio štetu ugledu naše zemlje”.

Iz te partije ocjenjuju da je jasno da nema osnova za pokretanje interpelacije, jer je to proces koji iziskuje ozbiljnu argumentaciju i neophodna je opravdanost takvog postupka, a “politikantstvo, lične impresije, nedokazane optužbe, nacionalna i vjerska netrpeljivost prema određenim ministrima nisu relevantan motiv za pokretanje”.

Jelušić: Da je slično bilo ranije, država bi brže napredovala

Poslanica Građanskog pokreta URA Božena Jelušić je kazala da pozdravlja ažurnost kolega iz opozicije, bez obzira što se ona može doživjeti i kao pritisak i kao kontrola rada Vlade.

”Da smo sličnu situaciju imali u ranijem periodu, izvjesno je da bi Crna Gora daleko brže napredovala i da bi se danas suočavala sa značajno manje izazova. Međutim, kod nas agilnost političkih subjekata po pravilu zavisi od toga da li su u vlasti ili ne. U svakom slučaju, nikada nije kasno da se stvari počnu kvalitativno mijenjati”.

Ona je istakla da je odgovornost javnih djelatnika uslov svekolikog kapitala jedne zajednice, kako onog ekonomskog, tako i onog društvenog:

”Dodala bih i da je kritički odnos na relaciji triju grana vlasti neophodan za svaku demokrartsku zajednicu, ukoliko istinski teži da njene politike služe građanima, a ne ekonomskim ili političkim centrima moći”.