VUČINIĆ: “Međunarodna zajednica ne želi dio DF-a u Vladi”

Vučinić je naveo da je za novu vlast specifično, kako kaže, to što unutar vladajuće strukture imamo mnogo veće protivurječnosti, nego između opozicije i vlasti.

“Ja mislim da tu nikakvog pomaka neće biti”, naveo je Vučinić.

On je kazao kako mu je indikativa informacija da potpredsjednik Vlade Dritan Abazović ide u SAD.

“To je veoma indikativno, jer bez obzira na volju naroda na rezultate izbora ipak u ovim evropskim državama je veoma rijetko, koliko god dobije ta ekstremna desnica na izborima, da neko uđe u vladu ili dobije neki značajniji resor. U tom kontekstu dio DF-a je percipiran od strane međunarodne zajednice i glavnih svjetskih sila kao jedna ekstremno desničarska organizacije, koja ne bi trebalo da uđe u vlast. Mislim da tu neće biti pomaka i da je jedini izlaz i da će jedini izlaz biti novi izbori”, poručio je Vučinić, u prelistavanju novina u Jutarnjem program TVCG.

Govoreći o aktuelnoj političkoj situaciji, Vučinić je kazao da je utiska da je ova vlast konstitusana da “opstane do narednog dana”.

“On se uopšte ne bavi aktuelnim, prije svega ekonomsko-socijanim pitanjima, iako nešto pokušavaju, ali na nivou jednog veoma primitivnog populizma pokušavaju da nešto urade oni se ne bave onim stvarima zbog kojih je jedna većina građana glasala za njih, a to je borba protiv korupcije, organizovanog kriminala, nepotizma i svih onih negativnosti koji su rezultat 30-ogodišnje vladavine jedne partije”, kazao je Vučinić.

Navodima iz Pandora papira neprijatno iznenađen

Komentarišući nedavno objavljene “Pandora papire”, Vučinić je poručio da navode iz tih dokumenta treba da ispita i tužilaštvo.

“Neprijatno me iznenadilo to kad sam saznao da su tamo i predsjednik države i njegov sin, jer mislim da nema potrebe najmanje od strane nekoga ko je na visokim političkim funkcijama, ako se želi baviti biznisnom da ide of-šor zone, jer naš sistem je toliko liberalizovan, odnosno neo-liberalizovan, sa veoma niskim porezima i ovdje se omogućaju i ekstra profiti. Samo po sebi djelovanje u of-šor zoni i te poslovne operacije nijesu nelegalne, ali je drugo pitanje koliko je to moralno i politički prihvatljivo, naročito ako se pominju visoki državni funkcioneri. U tom kontekstu podržavam sve napore da se to ispita, prije svega od komisije protiv korupcije, a nakon tog i od tužilaštva”, kazao je Vučinić.

On kaže i da u of-šor kompanijama djeluju najbogatiji ljudi svijeta.

“Onaj ko se bavi poslovanjem preko of-šor kompanija ima prije svega cilj da ne plati ili da plati u veoma smanjenom obimu poreze”, kazao je Vučinić i dodao da se ne smije ništa prejudicirati, ali sve treba ispitati.

“Moje mišljenje je da nijedan građanin Crne Gore, ni ti najveći biznismeni ili tajkuni ne bi trebalo da se bave poslovima u of-šor zonama, jer naš poreski sistem je toliko neo-liberalizovan sa malim porezima i svakome omogućava visoke profite”, naveo je Vučinić.

Izbor Tužilačkog savjeta politizovan

Značajno gubimo, kaže Vučinić, time što Crna Gora nema konstituisan Tužilački savjet.

“Pitanje izbora Tužilačkog savjeta je politizovano u dnevno-političke svrhe i tu mislim da ova vladajuća struktura pokazuje da nije iskreno opredjeljena vladavini prava”

On je kazao, kako se slaže, sa ocjenama da tužilaštvo mora biti efikasnije.

“Ali da je njima (vladajućim partijama) iskreno stalo do toga da se otvari vladavina prava i da tužilaštvo djeluje na adekvatan način, onda bi se i te kako dogovorili oko izbora članova TS. Nažalost, to služi za dnevno-političku politizaciju”, poručio je Vučinić.

On navodi i da je Crna Gora u jednom period napravila značajn iskorak u poštovanju ljudskih prava, što su, kako kaže, potvrđivale i presude suda u Strazburu.

“Sada je situacija veoma kompleksna, jer u velikoj smo političkoj, a kako stvari stoje u ekonomskoj krizi i to nije povoljna atmosfera i nije povoljan kontekst za poštovanje ljudskih prava. Tako da u sadašnjoj situaciji mogu da kažem da srećom nemamo nekih masovnih i sistematkih kršenja ljudskih prava, ali imamo značajnih problema u kontekstu poštovanja ljudskih prava”, upozorava Vučinić.

On je naveo da je slučaj Šejle Bakije je jedan negativan primjer u kojem, kako kaže, institucije nijesu adekvatno reagovale.

“U svim slučajevim težeg nasilja čak, relativno težeg nasilja to treba tretirati kao krivično djelo, a ne kao prekršaj. U tom kontekstu, još nijesmo ni približno ostvarili EU standard, mada se ovakve stvari dešavaju i najdemokratskijim državama”, zaključio je Vučinić.