Javnost žestoko reagovala na izjavu Milatovića: Ministre, to što govorite je sramno

Broj nezaposlenih u Crnoj Gori na dan 30. septembar bio je 53.958, a stopa nezaposlenosti je iznosila 23,26 odsto. Javnost pita ministra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića da li misli da su ovi građani “birali da budu nezaposleni jer im se nije isplatilo da rade za minilalac od 222 eura”.

“Do sada ste imali veoma malu razliku između nerada i rada. Neko ko nije bio formalno zaposlen primao je nadoknadu na Zavodu za zapošljavanje od nekih stotinjak eura. Ukoliko je bio formalno zaposlen primao je nadoknadu od 222 eura. Razlika je bila stotinjak eura. Ljudi su onda često kazali: “pa ne isplati mi se da radim”. I to je stvarno bilo tako. Sada se razlika između rada i nerada povećava (govori o povećanju minimalca na 450 eura) i ljudi se destimulišu da tek tako budu na Zavodu jer će razlika između naknade na Zavodu i minimalca biti 350 eura”, kazao je juče Milatović na konferenciji za medije prilikom predstavljanja Maršalovog plana.

Građani su ovu ministrovu izjavu dočekali na nož.

Kažu da je sramno da ministar iznosi ovakve ocjene, ali i da je neupućen kada je riječ o iznosu koji dobijaju nezaposlena lica prijavljena na ZZZCG. Takođe, poručuju da je njegova izjava odvratna i populistička.

Prenosimo vam samo neke od komentara na Milatovićevu izjavu:

* Tačno se po ovoj izjavi može sklopiti kompletan profil osobe sa svim svojim kompleksima koji izbijaju iz svakog izgovorenog slova.

* Ljudi su bili nezaposleni jer im se nije isplatilo da rade.

Eto, za ovu i njoj slične populističke, ponižavajuće i idiotske misli, iz budžeta se izdvaja 2.500 eura mjesečno.

Bitno je da vam se partijskim uhljebima i čitavim familijama funkcionera isplati da rade.

Odvratno.

* Da je sreće, on bi bio “na zavodu”, jer niko euro ne bi dao za njegova “znanja”. Sa državne si.., ima obraza da dijeli pridike. Za to, o našem trošku, kupuje publiku za njegova smatranja, čuvena po odsustvu smisla. I, ne, nije do neznanja jezika, već do odsustva misaonog aparata.

* Nadoknada koju nezaposlena lica, koja su prijavljena na Zavod primaju iznosi 70 eura. Minimalna plata u Crnoj Gori je 250 eura. Mozda je ministru ovo sintno, ali ljudima nije. Isto tako mnogi nezaposleni uopste nisu ni prijavljeni na Zavod. Ranije je to trebali radi zdravstvene, više ne.

* Kakva nadoknada sa biroa, o čemu pričaš? Znaš li ti koliko ima nezaposlenih radno sposobnih lica koja se ne prijavljuju na ZZZCG?

* Ko prima i sta od Zavoda??? Aman čovječe, informiši se.

* Provjerite mu diplomu, molim vas!

Tako govore građani.

Evo šta kaže regulativa kada je riječ o nadoknadama za nezaposlene, a u šta ministar Milatović nije upućen ili jednostavno ga ne zanima.

Postoje uslovi pod kojima se naknada ostvaruje na Zavodu, ali i rok isplate te pomoći i oročen.

Razumljivo je da oksfordski đak nije upoznat sa činjeničnim stanjem, ali bi trebalo da izbjegava da građane predstavlja lijenima ili da ih etiketira kao da oni samo žele da ostanu bez posla i tako primaju naroknadu.

Uslovi

Nakon prestanka radnog odnosa nezaposleno lice ima pravo, po osnovu osiguranja od nezaposlenosti, na isplatu novčane naknade pod određenim uslovima.

Uslovi za ostvarivanje i prestanak, dužina trajanja, visina novčane naknade i ponovno sticanje prava na novčanu naknadu utvrđeni su Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Sl. list Crne Gore, br. 024/19) koji se stupio na snagu 30.4.2019. godine, do kada se primjenjivao Zakon o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti (Sl. list CG, br. 14/10, 45/12, 61/13, 20/15 i 52/16).

Pravo na novčanu naknadu, prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti ima osiguranik koji prije prestanka radnog odnosa ima staž osiguranja od najmanje devet mjeseci neprekidno ili sa prekidima u poslednjih 18 mjeseci, kojem je radni odnos prestao bez njegove saglasnosti ili krivice i ako se prijavi Zavodu i podnese zahtjev u zakonom propisanom roku.

Osnovni kriterijum za utvrđivanje perioda za koje vrijeme nezaposlenom licu nakon prestanka radnog odnosa pripada novčana naknada, je prethodno ostvarena dužina staža osiguranja. Minimalni period za koji se vrši isplata novčane naknade iznosi tri mjeseca (za osiguranike sa stažom osiguranja od devet mjeseci do pet godina), a maksimalni 12 mjeseci (za osiguranike od 25 do 35 godina staža osiguranja).

Izuzetak čini nezaposleno lice, koje ima više od 35 godina staža osiguranja, kojem pravo na novčanu naknadu traje do ponovnog zaposlenja, odnosno do ispunjavanja uslova u pogledu starosne granice ili staža osiguranja za ostvarivanje prava na starosnu penziju, u skladu sa posebnim zakonom.

Novčana naknada, shodno članu 57 Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti iznosi 120 odsto od obračunske vrijednosti koeficijenata utvrđenog zakonom i drugim propisom, što iznosi 108 eura neto (sa doprinosima za penzijsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje 134,78 eura).

U prelaznim i završnim odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti regulisno je pitanje stečenih prava tako da nezaposleno lice koje je do dana stupanja na snagu ovog zakona ostvarilo pravo po osnovu nezaposlenosti, u skladu sa propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona, nastavlja da koristi pravo u istom obimu, trajanju i iznosu i nakon stupanja na snagu ovog zakona.

Novčana nakanada za korisnike koji su stekli ovo pravo po prethodnom zakonu u iznosu od 40 odsto minimalne zarade navčana naknada iznosi 88,80 eura neto (sa doprinosima za penzijsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje 110,82 eura).

Invalidi rada II i III kategorije koji su ostvarili pravo na novčanu naknadu po prethodnom zakonu u visini najniže penzije, novčana naknada se od 1. januara 2019. godine, isplaćuje u iznosu od 128,14 eura neto (sa doprinosima za penzijsko i invalidsko i zdravstveno osiguranje 159,92 eura).

Izvor: Cdm