KOLIKO JE TO BOLNICA, ŠKOLA I VRTIĆA: Preko 55 miliona eura za ugovorce i konsultante

Vlada Crne Gore se uporno hvali suficitom budžeta, nadajući se da su naši građani nedovoljno finansijski pismeni pa da ne znaju da je svaki suficit investicija manje, odnosno, da Vlada ne radi svoj posao – ne gradi puteve, škole, vrtiće, bolnice… Posljednje četiri godine nije pokrenut nijedan veliki projekat, iako su se razne vlade koje smo imali zadužile skoro dvije milijarde eura.

Obećanja o singapurskom luksuzu, standardu Luksemburga i Švajcarskoj na Balkanu pojela je visoka inflacija i rast troškova života. Prosječni građanin nikad teže ne može da preživi od plate do plate, dok mu državni čelnici sa TV ekrana govore kako je ”višak” para u državnoj kasi. Kao da taj novac nijesu uplatili upravo građani kroz poreze koji su povećani u svim sektorima, od ugostiteljstva do pozorišta.

A kako Vlada planira da potroši taj novac? Sudeći po rebalansu budžeta, na ugovore o djelu i konsultantske usluge. Javnost nije obratila pažnju na ono što je usvojila vještačka većina u Skupštini Crne Gore, pa su naši političari odobrili i stavku o ugovorima o djelu koji su sa osam miliona eura prije par godina sada izašli na preko 21 milion i pored ogromnog porasta zaposlenih u državnom sektoru, dok su za konsultantske usluge obezbijedili preko 34 miliona eura.

Ukupno preko 55 miliona eura za ništa. Jer državnom aparatu ne treba više zaposlenih, kancelarije su ionako postale pretijesne za sve one koji su “po partijskom ključu” primljeni na državne jasle.  Kakav je to kadar dovoljno govori i činjenica da su, pored novozaposlenih Vladi potrebni i konsultanti za više od 34 miliona eura.

Podgorički izbori se bliže, a građani bi trebalo da se zapitaju koliko se bolnica, škola, vrtića, domova zdravlja moglo izgraditi za 55 miliona eura. Da li je od tih sredstava moglo biti izdvojeno za makar još jedan klinički centar toliko neophodan glavnom gradu? Ili škola, vrtić i dom zdravlja u Siti kvartu, dijelu grada koji se najbrže razvija? Ili je Momišićima dovoljan jedan vrtić sa grupama od preko 50 djece.

Četiri godine vlasti ”oslobodilaca” država se ne može pohvaliti da je ulagala u obrazovanje i zdravstveni sistem, naprotiv. Većina škola u Podgorici je prebukirana, radi se u četiri smjene, plana za nove objekte nema ni na vidiku. Slično je sa domovima zdravlja, gdje zaposleni kubure sa osnovnim medicinskim materijalima.

Zbog toga i ne čudi da je Crna Gora  na posljednjem PISA testiranju iz 2022. godine zauzela 54. mjesto iz matematike, 56. mjesto iz čitanja i 62. mjesto iz nauke,  od ukupno 81 zemlje. To prestavlja najlošiji rezultat u periodu od 2012. godine. Rezultati PISA pokazuju da crnogorski 15-godišnjaci sa svojim obrazovanjem značajno zaostaju za svojim vršnjacima iz OECD zemalja.

To je značajno ispod prosjeka u EU i nekim zemljama regiona, jer kad se uzmu u obzir godine školovanja mjerene kvalitetom obrazovanja, dobija se 8,9 godina školovanja u odnosu na npr. 10,4 godina u Hrvatskoj ili 11,4 godine u Sloveniji.

Još je gore stanje u zdravstvu. Potrošnja u zdravstvu, koja iznosi oko sedam odsto BDP  (slično EU prosjeku), nije usklađena sa povećanim troškovima zdravstvene zaštite zbog starenja stanovništva. Trošak plaćanja privatne zdravstvene zaštite je u pripandemijskom periodu bio oko 40 odsto ukupnih rashoda za zdravstvenu zaštitu, to je skoro tri puta više nego u EU. Dodatno, sistem zdravstvene zaštite je skoncentrisan na klinički centar uz bolnice i specijalizovane bolnice  i domove zdravlja na nivou opština, te zahtijeva reforme zdravstvenih usluga sa većim akcentom na preventivnu zaštitu.

COVID-19 pandemija je pogoršala dugoročne finansijske i izazove isporuke usluga u zdravstvu i ukazala na nužnost reformi usmjerenih na održivost zdravstvenog sistema. Od 2021. godine, nova Vlada je smanjila, odnosno isključila veliki broj privatnih zdravstvenih ustanova i apoteka iz mreže Fonda za zdravstveno osiguranje, kreirajući tako duže liste čekanja u javnim zdravstvenim ustanovama, koje su već bile značajno preopterećene borbom sa pandemijom. Time su građani dodatno bili izloženo plaćanju privatne zdravstvene zaštite, kao alternative.

Ovo izgleda ne opterećuje donosioce odluka. Umjesto nove bolnice, pohvalili su se da će uložiti više od pet miliona eura za rekonstrukciju zgrada Predsjednika, Ministarstva finansija i Ministrastva unutrašnjih poslova. Kako se navodi u vladinom dokumentu Plan rekonstrukcije zgrada u državnoj svojini za period 2024-2026 godine, početak rekonstrukcije planiran je za decembar ove godine, a radovi bi trebalo da traju do kraja 2025. godine.

Sve ovo je jasan pokazatelj šta je prioritet funkcionerima – udobne fotelje u još udobnijim zgradama, uz ugovorce i konsultante.

L.P.Đ.