Connect with us

Ekonomija

“Šansa za one koji imaju najmanje”: Vlada usvojila informaciju o programu “Evropa sad”

Published

on

Vlada je na dananjoj sjednici usvojila informaciju o projektu “Evropa sad”. To je, kako je danas na pres konferenciji rekao premijer Zdravko Krivokapić “projekat koji vraća sistem na dominaciju socijalne pravde i dostojanstven život svih građana”.

-Zahvaljujući ogromnom naporu dva ministarstva imamo mogućnost da se krene pravim putem dobrog upravljanja javnim finansijama i za 11 mjeseci smo stvorili preduslove za ovaj projekat. On je rađen više od šest mjeseci i testiran najboljim modelom koji je preporučio MMF i on daje najveću šansu onima koji najmanje imaju. Najniža cijena rada po modelu je 450 eura, ali da bi se došlo do usaglašavanja i prihvatanja od strane svih zainteresovanih strana, onda je i porez jedinstven i najmanji u ovom dijelu Evrope. Opterećenje poslodavaca je nešto preko 20 odsto – rekao je premijer.

Ministar ekonomskog razvoja, Jakov Milatović kazao je da je trenutna Vlada zatekla ekonomski pad od više od 15 procenata koji je, kako je dodao, bio jedan od najvećih na svijetu.

– Rezultirao je ozbiljnim stanjem. Ove godine je situacija bolja, planirani rast je 13,4 posto. Dobili smo dobru vijest i od EBRD koja je potvrdila realnost ove projekcije i značajno povećala očekivanu stopu rasta crnogorske ekonomije.

Kazao je da očekuju deficit Budžeta koji će “možda biti i manji od tri procenta”, kao i da javni dug bude ispod 80 procenata.

– To sve je rezultat više stvari koje smo uradili. Ova Vlada je uradila hedžing aranžman kineskog duga i zaštitila javne finansije od valutnog rizika. Rast budžetskih prihoda je bio uslovljen i pojačanom budžetskom disciplinom…  Započeli smo snažnu reformu državnih preduzeća i to će dati rezultat naredne godine kroz “Montenegro Works” – dodao je Milatović i podsjetio na rezultate koji su postignuti tokom turističke sezone.

Naveo je i da je snažan fokus bio stavljen i na socijalne politike poput dječjeg dodatka, besplatnih udžebenika za osnovce…

– 2021. godine je bila prva u nizu prethodnih u okviru koje se Crna Gora nije dodatno zaduživala. Kroz niz politika smo uspjeli da stabilizujemo javne finansije i pokrenemo aktivnost na način na koji je malo ko očekivao – rekao je Milatović.

Izazovi su se sastojali, dodao je, u visokoj stopi poreza za provredu, niskoj minimalnoj zaradi, sivoj ekonomiji na tržištu rada.,

Reforma položila ispit

Ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić istakao je da je Crna Gora prebrodila tešku krizu i izazovnu situaciju.

– Sigurno ćemo biti najbrže rastuća ekonomija u regionu i Evropi – rekao je Spajić i zahvalio partnerima na projektu “Evropa sad” – Vladi, Socijalnom savjetu i socijalnim partnerima.

– Mislim da je reforma položila ispit i sama po sebi bez drugih efekata, ima naznaka da bude potpuno održiva i možemo je nazvati fiskalno neutralnom, a u budućnosti će naročito dati rezultate. Minimalna neto zarada je bila 250 eura. Porast na 450 je praktično dupliranje za najugroiženije radno stanovništvo. Prosječna neto zarada će uz razna usklađivanja porasti na 700 eura do kraja 2022. godine, što značajno poboljšava naš status u regionu – naveo je Spajić.

Većini bi plate rasle makar 20 odsto

Kao jedna od ključnih stvari koju su prepoznali, dodao je, jeste smanjenje nezaposlenosti čemu bi trebalo da doprinese smanjenje opterećenja na poslodavce.

– Transformisaćemo se u državu koja će imati najmanje poresko opterećenje na rad u regionu. I Švajcarska ima oko 21 posto, ali su kod njih privatna zdravstvena osiguranja. Kod nas će ono ići na teret države.

Velika većina stanovništva imalo bi povećanje zarada koje je preko 20 odsto, naveo je Spajić i istakao da je vrlo bitno da ovaj program prati i punjenje budžeta, od čega bi većina bila generisana kroz mjere koje su već mjesecima na čekanju u Skupštini.

Naveo je da poreskom politikom ne žele da privlače sumnjivi kapital.

– Došli smo do računice koja je prošla model MMF-a za testiranje efekata fiskalnih mjera. Statički uticaj na budžetski bilans samo ove mjere bi bio 35 miliona eura. Privreda će imati efekat od preko 200 miliona eura.

– Uprkos konzervativnosti modela, dobili smo rezultat da bi od druge godine imali rast od 18 miliona eura po prihodima budžeta. Mjera je u suštini fiskalno pozitivna i srednjeročno će imati vrlo dobar učinak na ekonomski rast i deficit budžeta – rekao je Spajić i pojasnio da će za mjeru “Evropa sad” biti neophodne izmjene nekoliko zakona.

On smatra da je riječ o antipopulističkoj mjeri koja je prošla različite filtere unutar i van zemlje.

– U Briselu ćemo imati razgovre i sa evropskim komesarima kojima ćemo predstaviti plan Crne Gore koja teži da se priključi EU u najkraćem mogućem roku – zaključio je Spajić.

Upitan o implementaciji programa u privatnom sektoru i “ko će natjerati privatnike da povećaju plate radnicima”, dražvni sekretar Branko Krvavac podsjetio je da su rješenja za to već u Opštem kolektivnom ugovoru.

– Uz implementaciju svih mjera će naravno biti povećan i inspekcijski nadzor – pojasnio je on.

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Advertisement

Najčitanije