UMJESTO MILIJARDI EURA DOBILI KRIMINALCE: Kriptorudarenje ili kriptomafija

Blokčejn tehnologija bi za tri godine mogla da zauzima oko 30 odsto crnogorske ekonomije i da bude zamajac industrije u Crnoj Gori, sa mogućnošću zapošljavanja oko desetak hiljada ljudi, saopštio je u aprilu 2022. godine tadašnji ministar finansija i socijalnog staranja, Milojko Spajić. Od tada su prošle više od dvije i po godine, Spajić je postao premijer, ali od obećanja o „zamajcu industrije“ i upošljavanju desetine hiljada ljudi nema ni govora. Tačnije rečeno ima, ali u negativnom kontekstu. Kriptovalute su očigledno nekome bile „zamajac“ a o tome se u crnogorskoj javnosti mogu čuti razne interpretacije, sa zajedničkim imeniteljem- Milojko Spajić. U međuvremenu su se u Crnoj Gori našla dva svjetski poznata lica sa kripto potjernica – Do Kvon i Džordž Kotrel, a obojica se povezuju upravo sa Spajićem.

Tako je umjesto ”zamajca” naše ekonomije Crna Gora postala poznata kao utočište za svjetske bjegunce, a da li su imali veza sa Spajićem, kako se to tvrdi u javnosti, morali bi da ispitaju državni organi.

Ono što je međutim simptomatično je da, osim medijskih cirkusa po kojima je Spajić postao poznat, blokčejn u Crnoj Gori nije mrdnuo kada je legislativa u pitanju.

Mnogi bi, imajući u vidu najnovije optužbe o tijesnim vezama Pokreta Evropa sad sa Kotrelom, rekli da je to namjerno. Činjenica je da zakon koji bi mogao regulisati digitalno tržište novca još nije urađen, a da je država u jednom periodu osnovala Direktorat za kriptovalute i blokčejn pa ga ugasila?! Spajić je kao ministar finansija na društvenoj mreži Twitter naveo da Direktorat za blokčejn i kriptovalute teži kreiranju novog stuba crnogorske ekonomije kroz regulisanje kripto tržišta u Crnoj Gori.

“Vaš Direktorat za Blockchain i Crypto Ministarstvo finansija će biti tu da pomogne građanima Crne Gore da se što bliže upoznaju sa svijetom blockchain-a i kriptovaluta, kao i da postavi bezbjedan i fer regulatorni okvir za rast ove grane privrede kod nas”, napisao je Spajić na Tviteru. To se, naravno, nije dogodilo.

Iako nema uređenu legislativu u ovoj oblasti, ili baš zbog toga, Spajić je često ugošćavao svjetska lica iz obje „branše“. Tako je u aprilu 2022. godine bio domaćin, kako je tada saopšteno „delegaciji eminentnih svjetskih stručnjaka, koji su došli da pomognu Ministarstvu pri izradi zakonske regulative neophodne za privlačenje investicija u ovom sektoru“.

U Crnoj Gori su tada boravili Vitalik Buterin, Vlad Zamfir, Anuj Das Gupta, Boris Mamlyk, Tianhing Zhen, John Haskell i Johnatan Levi.

“Nevjerovatne mogućnosti koje blokčejn tehnologija pruža se moraju iskoristiti. Ona nije prepoznata u našem zakonodavstvu i upravo zbog toga želimo da stvorimo zakon, bolji od najboljeg, koji trenutno postoji u svijetu i budemo lider u digitalizaciji finansija. Ubijeđen sam da ćemo biti u mogućnosti da privučemo milijarde EUR investicija i otvorimo hiljade sjajno plaćenih radnih mjesta za naše mlade” rekao je tada Spajić. Ove najave su ostale mrtvo slovo na papiru, ali to nije smetalo osnivaču jedne od najjačih kriptovaluta Ethereum Vitaliku Buterinu da uzme crnogorsko državljanstvo, a Centralna banka je dogovorila saradnju s provajderom kripto i blockchain rešenja Rippleom. Šta se dalje sa tim desilo nije poznato.

Očigledno je da je rudarenje kriptovaluta novi biznis crnogorskih vlasti, a ko je koga finansirao, ko prenosio a ko uzimao pare, pokazaće vrijeme. Ali bi prije toga trebalo da pokažu i istražni organi.

L.P.Đ.