Godina od formiranja resora kulture u sklopu Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta: Posljednja faza pred konačnim porazom

PAJOVIĆ: Ništa nas do sada nije uvjerilo da je takav „eksperiment“ bio potreban, osim ako se nije željelo upravo ovo što imamo

MIRKOVIĆ: Na stranu politika i činjenica da je situacija u kulturi do prošlog decembra bila daleko od idealne. Danas je neuporedivo gore

RAIČEVIĆ: Nadao sam se i da ćemo konačno direktore institucija birati na konkursima, a ne postavljati u skladu sa partijskom pripadnošću

BALETIĆ: Ovo je samo jedna neprijatna epizoda koja je zapravo ogolila odnos ovog društva prema kulturi

STANIĆ: Umjetnici žive u egzistencijalno-duhovnom kolapsu, gdje je na čelno mjesto postavljen kadar jedne paradržavne institucije

Navršila se godina dana od formiranja novog Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, koje je od samog početka dočekano s negodovanjem, posebno od kulturnih djelatnika svih profila.

Prve reakcije su još u novembru prošle godine bile burne. Uz objašnjenje da jedna takva ideja u startu ukida autonomiju kulture, umanjuje joj društveni značaj i svodi se na usputni resor, potpisivale su se peticije i vodila se oštra kampanja protiv čelne osobe tog ministarstva – Vesne Bratić. Četiri oblasti koje su nosioci identitetskog, prema mišljenju kulturne javnosti, na čelu imaju osobu koja ciljano zanemaruje sve ono što je trebalo da budu prioriteti svakog resora.

Godinu kasnije, nakon što su neke manifestacije preskočene na neodloženo, a druge održane pod rizikom, i nakon što je veliki broj projekata zaustavljen do donošenja Odluke konkursa za sufinansiranje programa i projekata od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva u 2021. godini, nositeljima kulturne klime u Crnoj Gori i dalje je sama ideja najveći problem, pa tek onda i (ne)stručnost osobe koja vodi četiri resora.

Pitali smo ugledne crnogorske umjetnike kako ocjenjuju prvu godinu u resoru kulture, da li su im iznevjerena očekivanja i vide li budućnost kulture sa konstantnim tenzijama i minimalnim budžetskim procentom. Za Pobjedu su govorili kompozitor Žarko Mirković, reditelj Branko Baletić, likovna umjetnica Suzana Pajović, dramaturg i predsjednik Savjeta CNP-a Vasko Raičević i slikarka Ivana Stanić u ime Kulturne baze KUNST.

„EKSPERIMENT“

Pajović ni nakon godinu dana ne vidi jasno koji je bio cilj objedinjavanja prosvjete, nauke, kulture i sporta u jedno ministarstvo.

– Ništa nas do sada nije uvjerilo da je takav „eksperiment“ bio potreban, osim ako se nije željelo upravo ovo što imamo. A to je, kao što vidimo, demontaža postojećeg sistema, puke kadrovske promjene i najavljeni sudski postupci. Nažalost, svjedoci smo nastavka prakse da se na rukovodeća mjesta u prosvjeti i kulturi postavljaju podobni partijski kadrovi. Primjetno je odsustvo programa koji zavređuju pažnju publike i donose bilo što novo. Uglavnom se javnost opterećuje politikatnskim i identitetskim pitanjima i raspravama kao što je ono o uvođenju vjeronauke u školski sistem – rekla je Pajović.

Pajović; foto: UCG

Prema njenom mišljenju, teško možemo očekivati bilo kakav kvalitativni ili kreativni iskorak.

– Pored toga, neke od institucija kulture su u evidentnoj krizi. Zabrinjavaju dešavanja vezana za zaštitu kulturne baštine Crne Gore i kašnjenje donošenja Zakona o visokom obrazovanju neophodnog za predstojeću akreditaciju na UCG – rekla je Pajović.

Žarko Mirković je uporedio i stanje koje je bilo ranije u kulturi sa onim kakvo je danas.

– Možda je prošle godine bilo značajnih kulturnih događaja ali su ostali u sjenci haotičnih poteza resornog ministarstva. Na stranu politika i činjenica da je situacija u kulturi do prošlog decembra bila daleko od idealne. Danas je neuporedivo gore – rekao je Mirković.

„Strpati“ četiri ministarstva pod jedan krov i prepustiti ih osobi bez ikakvog iskustva u javnoj upravi, smatra Mirković, posljedica je neznanja i loših namjera svih koji su to smislili i aminovali.

– Zato je i ocjenjivanje nečeg što je naopako sazdano i vođeno, zaludan posao. Kako vrednovati promovisanje pravoslavnog fanatizma u vodilju multikonfesionalnog društva, smjenu nekoliko stotina direktora škola u jednom danu, dovođenje anonimnih kadrova na čelna mjesta nacionalnih institucija, planove za rušenje mauzoleja na Lovćenu, smanjenje izdvajanja za kulturu u narednoj godini… A to je mali dio ideja i dostignuća koje su nam servirane iz MPNKS. Da ne zaboravim i saglasje sa prekrajanjem nacionalne istorije, i neozvaničenom prijetnjom građanskom karakteru Crne Gore, kroz marginalizaciju različitosti naroda i vjera, i tolerisanje ogavnih šovinističkih poruka koje se šalju javno, bez ikakvog stida i bez odgovornosti, u čemu je i sama ministarka imala zapažen udio – rekao je on.

Mirković

S njegove tačke gledišta nije sve konačno i postojećem stanju ipak pretpostavlja dozu optimizma.

– Zvuči teško i opasno, jer teško i opasno i jeste, ali ne i beznadežno. Bez obzira na sadašnju političku realnost, većina u Crnoj Gori je ipak svjesna da su vrijednosti građanskog, multietničkog društva i njegova kultura dio naše vjekovne tradicije i jedini put kojim se, kad-tad, ponovo mora ići – optimističan je Mirković.

PRAZAN HOD

Vasko Raičević se takođe osvrnuo na ideju o objedinjavanju četiri važna resora (od kojih je prosvjeta i inače jedan od najkompleksnijih) i naglasio da daje rezultate u vidu „praznog hoda“ u raznim segmentima naše kulture.

– Zbog zbrke sa konkursima toliki neobjavljeni rukopisi su na čekanju, pa dodatno zaostajemo u regionalnim književnim tokovima. Tu su i dodatni izazovi za nezavisnu scenu, koja i inače nije bila u dobroj poziciji, a sad kao da je se želi dotući. Ima mnogo stvari iz prethodnog perioda koje treba promijeniti, počev od famoznog zakona o NVO. Nadao sam se i da ćemo konačno direktore institucija birati na konkursima, a ne postavljati u skladu sa partijskom pripadnošću. Ako moram na Guglu da ukucavam imena novih direktora (npr. Kinoteke i Filmskog centra), ako se bavite kulturom, a ljudi iz te oblasti su jedva za vas čuli, onda sa tim kriterijumima nešto nije u redu – istakao je Raičević.

Raičević

Prema njegovom mišljenju, partijsko komesarenje je dodatno razvijeno famoznom raspodjelom „po dubini“ i, takoreći, uzdignuto na veći nivo i uz to „obojeno nekakvim klerikalnim konzervativizmom“.

– Bez obzira na političke razlike (a nacionalne i vjerske valjda treba da ostanu dio privatne sfere), treba otvoriti mogućnost da neki novi obrazovani ljudi pomjere našu kulturu iz provincijskih dometa. Ovako, ona i dalje zavisi od individualnih uspjeha talentovanih pojedinaca. A umjesto rada na sistemskim reformama Ministarstvo se sada otvoreno sukobljava sa NVO aktivistima. To mi izgleda kao posljednja faza pred konačnim porazom – rekao je Raičević.

Baletić je kompletnu situaciju sa resorom kulture i Ministarstvom u okviru kog funkcioniše uporedio sa sopstvenom filmskom formom koja podrazumijeva mješavinu komedije i drame.

– Sama ideja da se spoje četiri ministarstva u jedno govori kakav je odnos ovog društva prema možda dva najvažnija resora u svakom društvu, a to su kultura i prosvjeta. Još je gore kad neko pomisli da može da obnaša tu četvorostruku funkciju. Od toga treba poći i rezultati takve ideje se vide. Nije to samo personalno pitanje, jer ljudi griješe optužujući četvorostruku ministarku zbog njene ideologije. To ministarstvo ne funkcioniše i zato treba naći novo rješenje – rekao je Baletić.

Baletić; foto: Pobjeda

Napomenuo je da sistemsko nefunkcionisanje resora nikako ne bi trebalo povezivati sa posmatranjem iz ličnog ugla.

– Kad govorimo o ministarstvu kulture, stale su sve akcije i tu ima jedan princip koji je naslijeđen i od ranije. I prije sam govorio da ministrarstvo kulture kod nas, iako su mnogi ministri imali biografiju koja opravdava postavljanje na to mjesto, sistemski nije funkcionisalo zbog toga što su ministri funkcionisali na liniji od sebe do vlade i povratno – od vlade do sebe. A ne od sebe prema bazi i od baze prema sebi. Za mene je ministar kulture vlada, i nemam ja šta da pričam sa predsjednikom vlade, nego sa resornim ministrom. E, ovdje je to produbljeno još gore, dakle potpuni prekid odnosa između baze i ministarstva kulture – rekao je Baletić.

Potpuno je jasno, prema mišljenju Baletića, kako će se ova priča završiti, i da nije potrebno da se sve prelomi na jednoj osobi već da je važno naći bolja sistemska rješenja.

– Ovo je samo jedna neprijatna epizoda koja je zapravo ogolila odnos ovog društva prema kulturi – zaključio je.

KOLAPS

Kulturna baza Kunst je bila na prvim linijama borbe za prava umjetnika kad se formiralo sporno ministarstvo i kad je kultura i javno prestala da bude prioritet. Kultura, prema mišljenju Ivane Stanić, kao pojam obuhvata ne samo „elitnu“ kulturu, već i način života, sve njene podpojmove, jezik, simbole, nasljeđe, može biti ili sredstvo ili cilj, ili oboje. Kultura može da dijeli, a može i da objedinjuje. Može da dovede do sukoba a može da dovede i do konstruktivne vizije i međusobnog uvažavanja.

– Kada govorimo o resoru kulture, sam taj pojam nam govori kolika je i potreba za njom. Otimanjem ministarstva, kao i relativizacijom trenutno lošeg, sa mnogim prošlim katastrofalnim potezima bivšeg režima, koji nije uspio da očuva kulturno jezgro i sam identitet ove zemlje, sadašnjom „duhovnom pustinjom i tišinom“ potpuno nam se jasno daje do znanja kakva nam je država, kao i koji su joj prioriteti – rekla je Stanić.

Stanić

Pozivajući se na Tomasa Karlajla koji kaže da je kultura proces kojim čovjek postaje sve ono za što je stvoren da može postati, ona kao suprotnost postavlja čovjeka kao biće dijaloga kulturnog djelatnika i/ili konzumenta kulture koji u ovoj državi nema povratnu informaciju.

– Čak nema ni monolog sa govornice ministarke kojoj je prepuštena sadašnjost i budućnost ove zemlje. Kada bi joj bilo dodijeljeno npr. i Ministarstvo zdravlja, ona bi trebala biti najmoćnija žena u Crnoj Gori. Ako su u jednom društvu vojska i policija stubovi države, to društvo ne može da ide naprijed, već je koncept jasan i već viđen: održati vlast na vlasti dok sa druge strane prosvjeta, zdravstvo, kultura čine da imamo obrazovanog, zdravog i civilizovanog pojedinca kao gradivnu ćeliju istog takvog društva – rekla je Stanić.

Prema njenom mišljenju, umjetnici žive u egzistencijalno-duhovnom kolapsu, gdje je na čelno mjesto postavljen kadar jedne paradržavne institucije, koji po vokaciji ne može da opsluži ova četiri resora.

– Mada je i pitanje ko bi to uopšte i mogao. Iskreno bih voljela da ne relativizujemo sve nacionalnom pripadnošću, jer je postalo apsurdno. Stvaranje i prenošenje novih vrijednosti i neke nove tradicije nije slučajno i nije dato, eto, samo onako, gore pomenutoj – zaključila je Stanić.

U Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta zadovoljni rezultatima

– Možemo reći da smo zadovoljni rezultatima svoga rada uzimajući u obzir rad u otežanim uslovima pandemije, kašnjenja budžeta, svakodnevnih pritisaka na ovaj resor, u veoma kratkom vremenskom intervalu postigli smo više od očekivanog – navodi se u odgovorima Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta na pitanja Pobjede kako ocjenjuju proteklu godinu unutar resora kulture, te što su sve uradili po pitanju pospješivanja rada kulturnih instituacija i pojedinaca.

Iz tog ministarstva su podsjetili da su u julu pripremili Završni izvještaj o sprovođenju Programa razvoja kulture 2016–2020.

– U Izvještaju koji je usvojila Vlada Crne Gore date su preporuke za naredni ciklus planiranja kulturne politike, kako bi novi Nacionalni program razvoja kulture bio usklađen s Uredbom o načinu i postupku izrade, usklađivanja i praćenja sprovođenja strateških dokumenata i pratećom metodologijom razvijanja politika, izrade i praćenja sprovođenja strateških dokumenata – navode iz Ministarstva.

U cilju izrade novog Nacionalnog programa razvoja kulture Ministarstvo je dobilo ekspertsku pomoć u razvoju vještina facilitacije u procesu strateškog planiranja, kroz EU projekat „Unapređenje strateškog planiranja i koordinacije javnih politika u javnoj upravi“, koji sprovodi Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore.

– Nakon završenih analiza objaviće javni poziv za dostavljanje sugestija i predloga za izradu što kvalitetnijeg strateškog dokumenta za naredni petogodišnji period – najavili su iz Ministarstva.

Nastavilo se i sa realizacijom Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara, a po prvi put podržani su vlasnici i držaoci kulturnih dobara. Iako je Interdisciplinarni studijski program konzervacije i restauracije pri Fakultetu likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore bio dio plana prethodnog ministarstva kulture, novo je ministarstvo podržalo u potpunosti ovaj projekat i upisana je prva generacija studenata.

Izrađena je i Sektorska analiza za utvrđivanje predloga prioritetnih oblasti od javnog interesa i potrebnih sredstava za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija iz budžeta Crne Gore u 2021. godini.

– Budući da je kao prioritetan problem prepoznat neravnomjeran razvoj kulture u našoj zemlji, kao strateški cilj čijoj realizaciji će se doprinijeti kroz implementaciju projekata nevladinog sektora, definisan je upravo ravnomjeran razvoj kulture na cijeloj teritoriji Crne Gore. Kao rezultat toga, u prvoj polovini novembra, objavljen je javni konkurs za finansiranje projekata/programa NVO u oblastima umjetnosti i kulture kojim će biti raspodijeljeno 330.000 eura – navode iz Ministarstva.

Ministarstvo je raspisalo i tri javna konkursa za sufinansiranje u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva, a čiji su rezultati objavljeni u četvrtak. Ističu da su tokom godine posvećeno radili i na rješavanju statusa reprezentativnih strukovnih udruženja za koja je, u skladu sa Zakonom o kulturi, predviđeno da nadležno ministarstvo propisuje bliže kriterijume i način za utvrđivanje njihovog statusa.

– Kako su trenutno strukovna udruženja u kulturi registrovana kao nevladine organizacije, shodno Zakonu o nevladinim organizacijama, nemaju mogućnost finansijske podrške od Ministarstva. Navedeno im značajno onemogućava rad i funkcionisanje i dovodi u pitanje njihov opstanak – naveli su iz Ministarstva.