TEHNOLOGIJA: Ovi ljudi ne postoje

Doba interneta i sve naprednije tehnologije donijelo je sa sobom brojne nove poslove koje je prije nekoliko decenija bilo gotovo nemoguće zamisliti. No, jedna nova vrsta biznisa neobična je čak i u tom kontekstu – onog koji prodaje lažne ljude.

Riječ je, naime, o fotografijama ljudi koji ustvari ne postoje. Takve fotografije možete generisati besplatno na stranici ThisPersonDoesNotExist.com, ako ih trebate, npr. za likove u videoigri ili za svoju poslovnu stranicu.

Kreator stranice je Filip Vang, softverski inženjer iz Ubera. Kako piše američki tech-portal Verge, algoritam iza stranice izvježban je na golemom setu stvarnih fotografija, a imaginarne slike generira pomoću GAN-a, neuralne mreže koju je tvrtka za računarsku grafiku Nvidia učinila javno dostupnom.

Veliki napredak u posljednjih šest godina

Lažni ljude s ovakvih generisanih slika mogu se, korištenjem iste tehnologije, učiniti starijim ili mlađim ili im promijeniti rasu, izraz lica, čak i pol. A ako vam trebaju lažni ljudi u pokretu, takve nudi firma Rosebud.Ai. Njihovi lažni ljudi mogu i da govore. GAN se, naime, koristi i u stvaranju tzv. deep fake videa..

“Kad se ova tehnologija pojavila 2014. bila je loša – izgledala je kao iz igrice Sims. To je podsjetnik koliko tehnologija može da evoluira. Detekcija će s vremenom samo postajati sve teža”, kaže Kamil Fransoa, istraživačica dezinformacija i manipulacija na društvenim mrežama.

I zaista, s obzirom na tempo kojim ova tehnologija napreduje, lako je zamisliti da ćemo u ne tako dalekoj budućnosti imati fotografije zabava ili drugih društvenih događaja punih lažnih ljudi.
A takvo napredno lažiranje postalo je moguće zahvaljujući dramatičnom napretku računarske tehnologije u identifikovanju ključnih crta lica.

Danas se tehnologija za prepoznavanja lica koristi za otključavanje telefona ili identifikovanje neke osobe među hiljadama fotografija. Takvi programi, naravno, služe i policiji za identifikovanje osumnjičenih, ali i nekim aktivistima protiv policijske brutalnosti za identifikaciju policajaca koji su prekoračili ovlaštenja, a nemaju vidljivu značku za identifikaciju.

Tehnologija već omogućuje prepoznavanje na temelju jedne fotografije

Kompanija po imenu Clearview AI otišla je toliko daleko da je, zahvaljujući skeniranju više od tri milijarde javno dostupnih fotografija i videa s interneta, kreirala aplikaciju koja može prepoznati nepoznatu osobu na temelju samo jedne fotografije. Bude li ta tehnologija dalje napredovala, a njena se primjena proširivala, privatnost, koja je ionako debelo narušena u doba društvenih mreža, mogla bi postati stvar prošlosti.

U svakom slučaju, lažne, odnosno kompjuterski simulirane fotografije ljudi koji ustvari ne postoje, sve se češće pojavljuju na internetu. Ljudi koji nemaju najbenignije namjere koriste ih kako bi prikrili svoj identitet, bilo da su to desničarski propagandisti ili trolovi koji maltretiraju svoje mete iza lažnih profila.

LinkedIn pun lažnih profila s lažnim slikama, koriste ih špijuni

Čak se i špijuni sada skrivaju iza atraktivnog lažnog lica. Kako je Associated Press utvrdio u svojoj istrazi, društvena mreža za zapošljavanje i poslovno povezivanje LinkedIn puna je fantomskih profila..
Vilijam Evanina, direktor američkog Nacionalnog protivobavještajnog i sigurnosnog centra, smatra da inostrani špijuni redovno koriste lažne profile da bi se približili američkim metama, ističući posebno Kinu kao zemlju koja sprovodi “masovno špijuniranje”.

“Umjesto da šalju špijune da vrbuju metu na nekom parkiralištu u SAD-u, mnogo je učinkovitije sjedjeti ispred računara u Šangaju i poslati zahtjeve za prijateljstvom 30 tisuća meta”, objašnjava Evanina za AP.

Prošle godine, penzionisani pripadnik CIA-e, Kevin Malori, osuđen je na 20 godina zatvora kad je otkriveno da je proslijedio detalje tajne američke operacije Pekingu, nakon što ga je vrbovao kineski agent koji ga je kontaktirao na LinkedInu i predstavio se kao poslovni regruter, odnosno “headhunter”.