MEMORANDUM ZA OSLOBAĐANJE TUŽILAŠTVA Postoji li parlamentarna većina koja je jača od Milivojeve fioke?

Potpisivanjem Memoranduma o saradnji između GP URA, Socijalističke narodne partije (SNP), Saveza građana Civis i partija nacionalnih manjina, otvorena su vrata za prevazilaženje duboke krize u koju je Crnu Goru gurnula odlazeća vlada Zdravka Krivokapića.

Javnost već uveliko spekuliše da bi potpisnici Memoranduma, uz još par stranaka bivše vlasti i podršku DPS-a, mogli da formiraju manjinsku vladu što bi značilo prekidanje agonije koja je nastupila nakon 30. avgusta prošle godine i formiranja teokratsko-diletantske vlade u manastiru Ostrog.

Osim disfunkcionalne vlade i saniranja posljedica njenog djelovanja, najveći problem koji će eventualna nova većina od 49 poslanika morati da riješi vezan je za pravosudni sistem – prije svega Tužilaštvo koje zapadni partneri već godinama označavaju kao najproblematičniji segment crnogorskog društva i ”rasadnik” korupcije, nesposobnosti i nepotizma.

Stanje u tužilaštvu je od strane zapadnih partnera, ako prevedemo sa diplomatskog jezika, ocijenjeno kao katastrofalno! Ta institucija, posebno pojedini njeni djelovi kao što su Specijalno državno tužilaštvo (SDT) na čelu sa živopisnim Milivojem Katnićem, već godinama funkcioniše kao odmetnuta grana vlasti koja je zasnovana na principima selektivne pravde, neznanja, korupcije i silništva. Zbog političke klime i nemogućnosti pronalaženja dvotrećinskog, odnosno tropetinskog konsenzusa u Skupštini, ovakvo stanje se, čini se, oteglo do u nedogled.

Tužilački savjet na čekanju od avgusta

Izbor novog Tužilačkog savjeta, tijela od kojeg treba da krenu sve ostale promjene u Tužilaštvu, već mjesecima je na čekanju.

Izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu predviđeno je da TS ima 11 članova – pet iz redova tužilaca i pet iz redova uglednih pravnika i NVO, kao i jednog predstavnika Ministarstva pravde. Nakon dogovora, slijedi izglasavanje u parlamentu, a potom i konstitutivna sjednica Tužilačkog savjeta.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je početkom avgusta proglasio šest članova TS-a u kom su v.d. Vrhovnog državnog tužioca Dražen Burić, četvoro tužilaca koji su izabrani na Konferenciji državnih tužilaca – Đurđina Nina Ivanović, Sanja Jovićević, Tatjana Begović i Nikola Samardžić – i predstavnik Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, Boris Marić.

Međutim, kada je na red došao izbor članova iz redova uglednih pravnika i NVO sve je odjednom stalo. To je pogotovo simptomatično kad uzmemo u obzir okolnost da je Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu još 5. avgusta utvrdio predlog da se Stevo Muk izabere za člana Tužilačkog savjeta (TS) iz redova NVO.

Međutim, umjesto dogovora,  nepostojanjem potpunog sastava Tužilačkog savjeta već duže vremena blokiran je rad čitavog Tužilaštva.

Milivoje i njegovi ”prijatelji iz Demokrata”

Demokrate su još u avgustu poručile koalicionim partnerima Demokratskom frontu i Uri da ”neće podleći pritiscima i podržati kandidate za članove Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika za koje ne bude postignut konsenzus”.

Upravo je partija Alekse Bečića glavni krivac što je nastao zastoj kada je u pitanju izbor Tužilačkog savjeta, nakon čega bi po automatizmu prestao mandat v.d. VDT-a Draženu Buriću i konačno krenule čistke u ovoj kompromitovanoj instituciji.

Da su Demokrate problem, nakon potpisivanja Memoranduma o saradnji, konstatovao je i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, koji je kazao ”da je i (Milivoje) Katnić potvrdio činjenicu da zbog Demokratske Crne Gore nemamo Tužilački savjet”.

”Tako treba, sve treba držati nefunkcionalno i u VD stanju, tako se stvara propast. Crna Gora ne može da ima Tužilački savjet u kom će svaki tužilac da ima ocjenu pet. Dok god je Katnić na mjestu na kojem jeste, a ako se budu pitali njegovi prijatelji iz Demokrata on će tu ostati dugo, imaće punu podršku za stvari koje bude radio na neadekvatan način”, rekao je Abazović, na Nacionalnom dijalogu o otpornosti na organizovani kriminal u Crnoj Gori održanom u srijedu.

Katnićeva fioka

Razlog zbog kojeg Demokrate po svaku cijenu žele da odgode izbor Tužilačkog savejeta i time održavaju katastrofalnu situaciju u ovoj instituciji, trebamo tražiti u djelovanju glavnog specijalnog tužioca Katnića.

”Demokrate ne žele da stave na plenum ono što je Odbor izglasao, a to je da Stevo Muk bude 6. član Tužilačkog savjeta. Takođe blokiraju izbor članova iz redova uglednih pravnika. Razlog je jednostavan – Aleksa Bečić, Dragan Krapović i Boris Bogdanović su u strahu od Milivoja Katnića, odnosno sadržaja koji Katnić krije u svojim čuvenim fiokama”, rekli su izvori portala Aktuelno dobro upućeni u prilike u Tužilaštvu.

Specijalno tužilaštvo, odnosno Milivoje Katnić, u februaru su ”skrenuli pažnju” Demokratama što ih čeka ako ne budu slušali. Katnić je tada u svrhu obračuna sa Demokratama, skinulo oznaku tajnosti i objavilo transkript tajnog nadzora iz 2017. godine, sa očiglednim ciljem da ucijeni zvaničnike partije.

SDT tada je tvrdilo da su visoki funkcioneri Demokrata Aleksa Bečić, Boris Bogdanović i Dragan Krapović pokušali politički da utiču na specijalnog državnog tužioca Živka Savovića. U prilog tome SDT je objavio transkript razgovora vođen između Bogdanovića i Krapovića, Krapovića i Bečića.

”SDT na čelu sa Katnićem funkcioniše upravo tako – napravi aferu, pa prijeti krivičnim gonjenjem, skidanjem imuniteta, privodi, saslušava. Zatim odustane od svega toga i izigrava brižnog prijatelja koji želi da pomogne. Jasno je da se iza toga krije ucjenjivanje, pa nije ni čudo što Demokrate imaju strah od SDT-a”, rekli su naši izvori.

Mamorandum za oslobađanje Tužilaštva

Kada sagledamo sve okolnosti koje su vezane za izbor Tužilačkog savjeta, postaje jasan značaj Memoranduma koji je potpisan u srijedu između Ure, SNP-a, CIVIS-a i partija nacionalnih manjina.

Jasno je da je u ovom slučaju u pitanju plan zapadanih partnera koji za cilj ima stvaranje stabilne većine koja će moći da konačno sprovede neophodne promjene u tužilaštvu. Zatim i u ostalim pravosudnim insitucijama koje će konačno moći da rade svoj posao neopterećene neznanjem i hipotekom korupcije.

Potpisnici Memoranduma uz podršku ostalih partija opozicije imaju većinu za izbor Tužilačkog savjeta. Ostaje da se vidi da li će ta nova parlementarna većina u najavi izabrati savjet i pokrenuti čistku u ovoj duboko kompromitovanoj instituciji.

Ako do konsenzusa gore pomenutih političkih konstituenata dođe, ubrzo ćemo vidjeti da li će nova većina biti jača od ”Milivojeve fioke”.

Takođe ćemo ubrzo dobiti odgovor na pitanje da li će konačno biti formirana nezavisna tužilačka institucija koja će krenuti u obračun, kako je nedavno rekao potpredsjednik Vlade Abazović, sa ”ljudima koji i sad pokušavaju da vedre i oblače u policiji” i  ”čija djeca idu na žurke i proslave kriminalaca”.

Jer kako je Abazović poručio – ”ima dokaza kad želite da ih nađete, ali nema želje i volje”. Da li će želja i volje konačno doći, ostaje da se vidi.

B.Knežević