DOSIJE ISLJEDNIK (1): Lični motivi i privatni obračuni iznad zakona

Privatno lice Milivoje Katnić, koji je skoro sedam godina obavljao funkciju glavnog specijalnog tužioca nedavno je razriješen sa te pozicije, a iza njega je ostala zaostavština nepočinstava za čiju će sanaciju biti potrebno dugo vremena.

Portal Aktuelno i Online magazin Luča će otvoriti neke predmete iz čuvenih Katnićevih fioka povezanih sa velikim pranjem novca kada za to dođe vrijeme.  Javnost Crne Gore će tada vidjeti šta je sve skrivao i koga je štitio samoproklamovani Lovćenski tajnovidac.

Ali prije nego što pređemo na otvaranje tih tema od velikog značaja za crnogorsko društvo, ispunićemo obećanje koje smo dali našim čitaocima i u feljtonu od 40 nastavaka prikazaćemo način na koji je funkcionisao bivši glavni specijalni tužilac Katnić.

Portal Aktuelno je u periodu od 30. 04. do 30. 6. 2020. godine na slučaju biznismena Zorana Bećirovića u seriji od 60 tekstova prikazao način rada Katnića koji je za vrijeme svog mandata pretvorio SDT u nešto što je ličilo na ispostavu UDBA-e. Feljton koji od danas objavljujemo upravo će se bazirati na ovom slučaju, kroz koji je najbolje prikazan način na koji je radio Katnić.

U feljtonu čiji će svaki nastavak sadržati po dva teksta iz serijala koji je objavljivan na portalu Aktuelno u navedenom periodu, biće riječi o sledećim temema:

Zloupotreba specijalnog policijskog tima za nelegalno hapšenje biznismena Zorana Bećirovića, njegovo isljeđivanje u prostorijama SDT-a, pravdanje i laganje preko medija da je saslušanje obavljeno u ODT-u, pokušaj da se u sudsku proceduru progura potpuno neosnovani optužni predlog, zloupotreba medija za širenje laži i obračun sa neprijateljima, ucjenjivanje, kreiranje “afere Delta” i crtanje mete na čelo kolege tužioca, širenje straha u tužilaštvu, neartikulisane i neodmjerene izjave, javno širenje panike u vrijeme pandemije koronavirusa, pravno neznanje, drzništvo, nerazjašnjeno pitanje famozne čokolade od 4.000 eura, sumnjiva ratna prošlost, fizički sukob u diskoteci, ukidanje crvene potjernice protiv odbjeglog biznismena Duška Kneževića, fizičko maltretiranje zatvorenika dok je bio vojni sudija…

U svakom nastavku biće naznačen naslov teksta i datum kada je objavljen da bi čitaoci mogli da dovedu stvari u pravilan kontekst i da bi uvidjeli da je portal Aktuelno još prije gotovo dvije godine naglašavao koliku štetu su za crnogorsko pravosuđe i čitavo društvo učinili Katnić i grupa njegovih saradnika poznata kao Organizovana tužilačka grupa (OTG).

Viši sud oborio Katnićevu konstrukciju: “Bećirović nije prijetio vještaku ni njemu bliskom licu” (30.04.2020)

Viši sud u Podgorici odbacio je kao neosnovnu žalbu Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici na odluku Osnovnog suda koji je 17. januara odbio optužni predlog ODT-a protiv biznismena Zorana Bećirovića zbog navodnog krivičnog djela “sprječavanje dokazivanja”.

Prema optužnom predlogu ODT-a Bećirović je navodno, putem elektronske poruke, prijetio sudskom vještaku Aleksandru Rakočeviću i, kako su naveli iz Tužilaštva, time počinio krivično djelo “sprječavanje dokazivanja”.

U spornoj poruci, zbog koje je Specijalno tužilaštvo pokrenulo čitavu pompeznu akciju kao da se radi o najtežem obliku organizovanog kriminala, Bećirović je pominjao i specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića, koji je u optužnom predlogu ozančen kao “lice blisko Rakočeviću”.

Viši sud je, međutim, samo potvrdio ono što je Osnovni sud već konstatovao ranije, navodeći da se “poruke ne mogu smatrati prijetnjom” i time odbacio, u najmanju ruku, sumnjivu pravnu konstrukciju koju je ODT pokušalo da na silu progura u sudsku proceduru.

“Analizirajući sadržinu poruka koje je u predmetnom slučaju Bećirović Zoran uputio oštećenom Aleksandru Rakočeviću, i kontekst u kojem su iste upućene, a čiju sadržinu oštećeni nije sporio, te dovodeći iste u vezu sa iskazom oštećenog, izvodi se nesumnjiv zaključak da se postupanje okrivljenog (Bećirovića) a posebno sadržina poruka koje je uputio oštećenom, ne mogu smatrati prijetnjom”, navodi se u odluci Višeg suda povodom žalbe ODT-a.

Iz Višeg suda navode da je prema njihovoj ocjeni prvostepeni sud (Osnovni sud u Podgorici) “pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje”.

“Iz tako utvrđenog činjeničnog stanja izveli smo zaključak da treba odbiti optužni predlog ODT-a u Podgorici protiv okrivljenog Zorana Bećirovića, zbog krivičnog djela spriječavanje dokazivanja iz člana 390, st.1 Krivičnog zakonika Crne Gore, jer iz prikupljenih dokaza ne proizilazi osnovana sumnja da je okrivljeni učinio navedeno krivično djelo”, navodi se u odluci Višeg suda.

Takođe napominju da kod ovog predmeta nije važno kako je oštećeni Rakočević shvatio poruku.

“Stoga pravilno prvostepeni sud zaključuje, da je okrivljeni upućujući navedene poruke, kako je to predstavljeno optužnim aktom, oštećenom pa ni njemu bliskom licu, nije stavio u izgled neko zlo u namjeri da isti da lažni nalaz i mišljenje i time utiče na ishod postupka, nalazeći da iz prikupljeniih dokaza ne proizilazi osnovana sumnja da je okrivljeni počinio krivično djelo stavljeno mu na teret optužnim aktom”, navodi se u odluci Višeg suda.

Podsjetimo, Bećirović je 28. novembra 2019. godine priveden na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo, a laička i stručna javnost danima je tada spekulisala zbog čega je priveden jer nije postojao nikakav pravni osnov za ovakvo postupanje SDT-a na čelu sa specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem.

Kasnije je kao razlog privođenja Bećirovića nevedena sms poruka koju je poslao vještaku Rakočeviću 2. novembra 2019. godine u kojoj mu navodno prijeti zbog slučaja vezanog za budvanski hotel “Avala”.

Potpuno je jasno i laicima da se zbog privatnih sms poruka u kojima nema ni nagovještaja prijetnji, ne može angažovati specijalni policijski tim kome je u opisu posla borba protiv organizovanih kriminalnih grupa – dakle riješavanje najtežih krivičnih djela.

Stoga se jednostavno nameće pitanje da li je čitav ovaj slučaj pokrenut kao iskarikirana pravna konstrukcija tužioca Katnića koji je „lični motiv“ stavio iznad svih zakona i institucija Crne Gore, o čemu ćemo pisati u nekom od narednih tekstova.

Kako je Lovćenski Tajnovidac lične motive stavio iznad zakona i institucija Crne Gore (1.5.2020.)

Osnovnom i Višem sudu u Podgorici nije trebalo puno vremena da u potpunosti odbace kao neosnovnu tragikomičnu pravnu konstrukciju koju je Specijalni državni tužilac Milivoje Katnić, preko Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici pokušao na silu da progura u sudsku proceduru.

Kakao smo juče pisali Viši sud je odbacio žalbu Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici na odluku Osnovnog suda koji je 17. januara odbio optužni predlog ODT-a protiv biznismena Zorana Bećirovića zbog navodnog krivičnog djela “sprječavanje dokazivanja”.

Prema optužnom predlogu ODT-a Bećirović je navodno, putem elektronske poruke, prijetio sudskom vještaku Aleksandru Rakočeviću, a u spornoj poruci, zbog koje je SDT pokrenulo čitavu pompeznu akciju kao da se radi o najtežem obliku organizovanog kriminala, pominjan je i specijalni državni tužilac Milivoje Katnić.

Nakon što je Osnovni a zatim i Viši sud kao apsolutno neosnovan odbacio optužni predlog Tužilaštva, čak je i laicima potpuno jasno da se zbog privatnih sms poruka u kojima nema ni nagovještaja prijetnji, ne angažuje specijalni policijski tim kome je u opisu posla borba protiv organizovanih kriminalnih grupa – dakle riješavanje najtežih krivičnih djela.

Poruka digla na noge specijlni tim

Stoga, kako smo već ranije napomenuli, nameće se pitanje da li je čitav ovaj slučaj pokrenut kao iskarikirana pravna konstrukcija tužioca Katnića koji je „lični motiv“ stavio iznad svih zakona i institucija Crne Gore?

Slobodno se može konstatovati da se Milivoje Katnić u ovom slučaju ponašao kao inspektor UDBE kojeg je u filmu “U ime naroda” Živka Nikolića, glumio Petar Božović, pa je stoga nužno podsjetiti javnost na sve zloupotrebe položaja koje je napravio specijalni tužilac u postupku protiv Bećirovića.

Bećirović je 28. novembra 2019. godine priveden na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo po Katničevom nalogu, a laička i stručna javnost danima je tada spekulisala zbog čega je priveden jer nije postojao nikakav pravni osnov za ovakvo postupanje SDT-a.

Kasnije je kao razlog privođenja Bećirovića nevedena sms poruka koju je poslao vještaku Rakočeviću 2. novembra 2019. godine u kojoj mu navodno prijeti zbog slučaja vezanog za budvanski hotel “Avala”.

Šerif zaboravio na zakone

Jasno je da je u ovom slučaju Specijalni tužilac stavio svoje lične motive ispred struke i time kompromitovao instituciju na čijem je čelu, ali i čitav pravosudni sistem Crne Gore.

Stoga je obaveza portala Aktuleno da, u konsultaciji sa advokatskim timom, podsjetimo specijalnog tužioca, što je detaljnije i preciznije moguće u slučaju da je počeo da zaboravlja pravnu terminologiju igrajući ulogu crnogorskog šerifa, šta nije smio da radi i koja je ovlašćenja zloupotrebio.

Osnovno državno tužilaštvo je dana 24.12.2019.godine podnijelo Osnovnom sudu u Podgorici optužni predlog protiv Zorana Bećirovića kojim ga je teretilo za krivično djelo sprečavanje dokazivanja iz člana 390 stav 1 Krivičnog zakonika.

Shodno odredbama Zakonika o krivičnom postupku, sud je imao rok od 30 dana od dana podnošenja optužnog akta da isti ispita i donese adekvatne odluke u tom pravcu, što je Osnovni sud u Podgorici i učiniio. Osnovni sud je 17.01.2020. godine donio rješenje kojim je odbio optužni predlog podnijet protiv Bećirovića jer, kako su naveli u obrazloženju, “iz prikupljenih dokaza ne proizilazi osnovana sumnja da je okrivljeni učinio navedeno krivično djelo“.

Dakle, Osnovni sud je prilikom donošenja ovakve odluke cijenio iste one dokaze koje je prikupilo Osnovno državno tužilaštvo, a kako se glavni pretres nije održavao, nije bilo moguće ni cijeniti neke druge nove dokaze.

Na osnovu istih dokaza ocijenjeno je da nema elemenata da se protiv Bećirovića vodi krivični postupak jer je očigledno bilo da isti nije uputio prijetnje vještaku Rakočeviću i njemu bliskom licu (čitaj Milivoju Katniću), što je uslov (condicio sine qua non) za postojanje ovog krivičnog djela.

Zloupotreba položaja

Jasno je da je Osnovno državno tužilaštvo tumačilo dokaze isključivo i samo na štetu Zorana Bećirovića. Dakle, u sms porukama nema ni “P” od prijetnje, a osnovni tužilac mu upravo nepostojeću prijetnju stavlja na teret!?

Dalje, Bećirovića saslušava rukovodilac Specijalnog državnog tužilaštva Milivoje Katnić zbog postojanja sumnje da je izvršio predmetno djelo, iako je isti, shodno Zakonu bio dužan da predmet ustupi nadležnom dežurnom tužiocu onog trenutka kada je utvrdio kvalifikaciju djela.

Osim što to ne čini, isti donosi i rješenje o zadržavanju Zorana Bećirovića iako je za krivično djelo sprečavanje dokazivanja nadležan osnovni državni tužilac.

Nadležnost SDT-a

S obzirom da je Katnić zaboravio, ili iz ličnih pobuda i animoziteta prema Bećiroviću namjerno previdio, da SDT nije nadležno za krivično djelo “sprečavanje dokazivanja”, ovom prilikom ga podsjećamo za koje je delikte nadležan Specijalni tužilac i njegov tim.

SDT je nadležno za gonjenje učinilaca krivičnih djela i to:

1) organizovanog kriminala, bez obzira na visinu propisane kazne;

2) visoke korupcije:

1. a) ako je javni funkcioner izvršio sljedeća krivična djela:

– zloupotreba službenog položaja,

– prevara u službi,

– protivzakoniti uticaj,

– navođenje na protivzakoniti uticaj,

– primanje mita,

– davanje mita.

1. b) ako je pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od četrdeset hiljada eura izvršenjem sljedećih krivičnih djela:

1) zloupotreba položaja u privrednom poslovanju,

2) zloupotreba ovlašćenja u privredi;

3) pranja novca;

4) terorizma;

5) ratnih zločina, i

6) povrede izbornih prava.

Strah od razuzdanog tužioca

Nakon pravne lekcije koju smo uz pomoć advokatskog tima u što krećem i jasnijem obliku pokušali da predočimo specijalnom tužiocu, potpuno je jasno da se zbog privatne sms poruke ne može podizati specijalni policijski tim, hapsiti, a još manje da se time treba baviti Specijalno tužilaštvo.

Takođe je jasno da se ovdje radi o ličnim motivima Milivoja Katnića, koji je dozvolio da ga animozitet prema Bećiroviću vodi u flagrantnu zloupotrebu položaja.

Kada tome dodamo  uticaj slave koja mu je “udarila u glavu” nakon što mu je dodjeljen slučaj pokušaja terorizma 2016. godine, ne možemo ni naslutiti razmjere daljeg haotičnog djelovanja tužioca koji je, po sopstvenom priznanju, umislio da je mesija, tajnovidac i neko ko je bogom dan da sprovodi pravdu. Dovoljan razlog da se zbog straha od specijalnog tužioca parališu mnoge institucije.

Medijski pomagači i udar na Aktuelno

Dodatni motiv lišavanja slobode Bećirovića takođe možemo tražiti u činjenici da je jedan od osnivača portala Aktuelno, čija je uređivačka politika takva da se kritički odnosi prema radu specijalnog tužioca, upravo iz razloga unošenja ličnih motiva i frustracija u rad ovog tužilaštva, čime je nanio nemjerljivu štetu ne samo tom tužilaštvu, već posredno cjelokupnom pravosuđu Crne Gore, a svojim medijskim nastupima, izjavama, postupcima, neuspjelim optužnicima, postao predmet podsmijeha cijelog regiona.

U borbi protiv portala Aktuelno, Katnić je lako našao podršku dijela medija prije svih dnevnih novina “Vijesti” i “Dan” koji su o slučaju privođenja Bećirovića pisali čitavu sedmicu, a da pri tom nijesu objavili da su Osnovni i Vrhovni sud lagano odbacili optužni predlog ODT-a.

Jasno je da preko „Vijesti“ i „Dan“-a, Katnić pokušao da kroz lični PR stvori sliku o sebi kao crnogorskom Eliotu Nesu, a pomenuta dva medija su doblila priliku da se uz pomoć Katnića obračunaju sa Bećirovićem i portalom Aktuelno čija je uređivačka politika “trn u oku” nalogodavaca ova dva medija, ali i još nekih medija o čemu će biti riječi u posebnom tekstu.

Aktuelno