Povežite se sa nama

Organizovana tužilačka grupa

U IŠČEKIVANJU POLITIČKOG KONSENZUSA: Da li ćemo dobiti tužilaštvo koje će imati ”volje i želje” da uoči dokaze?

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Crna Gora sa nestrpljenjem iščekuje razrješenje političko-društvene krize u koju država sve dublje tone nakon takozvanog ”oslobođenja” 30. avgusta prošle godine i uspostavljanja namjesničke vlade sklepane u manastiru Ostrog po nalogu pokojnog mitropolita Srpske crkve Amfilohija Radovića.

Nakon što je nedavno potpisan Memorandum o saradnji između GP URA, Socijalističke narodne partije (SNP), Saveza građana Civis i partija nacionalnih manjina, postoji nada da bi duboka kriza u koju je Crnu Goru gurnula vlada Zdravka Krivokapića, mogla uskokro da bude prevaziđena.

Da li će to biti uspostavljanjem manjinske vlade ili prijevremenim izborima, manje je bitno od nasušne potrebe da se stvari konačno pokrenu sa mrtve tačke na kojoj je država zaglavljena.

Kako smo već pisali, osim disfunkcionalne vlade i saniranja posljedica njenog djelovanja, najveći problem koji će eventualna nova većina od 49 poslanika morati da riješi vezan je za pravosudni sistem – prije svega Tužilaštvo koje zapadni partneri već godinama označavaju kao najproblematičniji segment crnogorskog društva i ”rasadnik” korupcije, nesposobnosti i nepotizma.

Da li će se stvari pokrenuti sa mrtve tačke saznaćemo već u narednih par dana kad će biti izabran Tužilački savjet, nakon čega bi trebalo da uslijede radikalne promjene u Tužilaštvu.

Tužilaštvo je već godinama unazad označeno kao institucija koja koči napredak Crne Gore u evropskim integracijama

Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije je jedan od osnovnih kriterijuma koji Crna Gora treba da zadovolji da bi sa sebe skinula hipoteku ”kriminalne države”, koja joj je natovarena od strane stranih i domaćih političkih, obavještajnih i propagandnih krugova upornim plasiranjem dezinformacija i karikiranjem stvarnog stanja.

Djeca policajaca na žurkama kriminalaca

Stoga je jasno da je zadovoljenje kriterijuma iz poglavlja 23 i 24 najvažniji segment koji Crna Gora treba da ispoštuje da bi konačno dovršila put učlanjenja u Evropsku uniju. Ali takođe je očigledno da ne možemo očekivati optimističan scenario ako se trenutno stanje u tužilštvu radikalno ne promijeni.

Postalo je više bespredmetno ponavljati da se na Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ne može računati u ozbiljnoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije dok god je na njegovom čelu duboko kompromitovani Milivoje Katnić, kum smijenjenog pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića čije ime ne može da se zaobiđe kad se govori o korupciji i kriminalu u Upravi policije.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović nedavno je jasno imenovao glavnog kočničara reformi u Tužilaštvu kada je na panelu nacionalnog dijaloga o otpornosti na organizovani kriminal u Crnoj Gori, izjavio da ”dok god je Katnić na mjestu na kojem jeste, a ako se budu pitali njegovi prijatelji iz Demokrata on će tu ostati dugo, imaće punu podršku za stvari koje bude radio na neadekvatan način i kritiku u suprotnom”.

Abazović je takođe imao da doda još mnogo toga ističući da ”ima dokaza kad želite da ih nađete, ali da nema želje i volje”.

”Kriminalcima nema mjesta više u Vladi CG. Uprava policije, koja crna UP… to su ljudi koji i sad pokušavaju da vedre i oblače unutra. To postoji u CG i njihova djeca koja idu na žurke i proslave kriminalaca. I onda se pravimo nema dokaza”.

Zoran Lazović

U ovih par citata  Abazović je opisao stanje u kome se nalazi tužilaštvo i policija, i naznačio glavne bolne tačke koje partneri sa zapada žele da budu hitno sanirane.

Abazović već javno govorio o odnosu Lazovića i Zvicera

Kada su u pitanju imena policijaca čija ”djeca idu na žurke i proslave kriminalaca”, javna je tajna da je Abazović u ovom slučaju mislio na Petra Lazovića, sina kontroverznog bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića.

Još početkom avgusta na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, jedan od lidera DF-a Milan Knežević pitao je Abazovića da li ima operativna saznanja da je sin Zorana Lazovića, Petar, zaposlen u ANB-u, redovno održavao kontakte sa jednim od navodnih šefova kavačkog klana Radojem Zvicerom.

”Sin Zorana Lazovića i Radoje Zvicer… Imamo neka saznanja za komunikaciju, pa nijesu daleko od vaših saznanja. Ali ne bih sada da ih dijelim”, bio je jasan Abazović, odgovarajući na pitanje Kneževića.

Za sumnjivi odnos se znalo i prije Odbora

Interesantno je da se o vezama Petra Lazovića sa kriminalnim miljeom, i njegovim kontaktima sa Radojem Zvicerom, vođom crnogorskog kavačkog klana pisalo mjesecima prije održavanja sjednice Odbora.

Čak se uveliko pisalo da je sin Zorana Lazovića bio počasni gost na slavi Radoja Zvicera.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović: Da li će nakon čišćenja Tužilaštva, sa riječi preći na djela?

Prema pisanju medija iz regiona, koji su se pozivali na operativne podatke nekoliko službi, Petar Lazović je komunikaciju sa Radojem Zvicerom svakodnevno ostvarivao preko kriptovanog telefona.

Čelnici Demokratskog fronta više puta su u javnosti naglašavali na tu komunikaciju, ističući da je između ostalog, bila usmjerena u pravcu obračuna sa liderima DF-a Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem.

Uz sve ovo Petar Lazović je poznat kao crnogorski jatak Veljka Belivuka, vođe kriminalnog klana protiv kojeg se u Srbiji vodi postupak nakon što je optužen za monstruozne zločine.

Puštili Belivuka u Crnu Goru

Upravo je ime Zorana Lazovića dovođeno u vezu sa ulaskom Veljka Belivuka u Crnu Goru. Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović saopštio je 15. oktobra na konferenciji za novinare da su bivši pomoćnici direktora Uprave policije Zoran Lazović i Enes Baković ukinuli zabranu ulaska u Crnu Goru kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću.

Prema riječima Abazovića grupa oko Belivuka dolazila je u Crnu Goru dok je imala zabranu ulaska, uprkos zabrani, i tada su počinjena monstruouzna krivična djela na teritoriji Crne Gore.

“Jasno je ko je naredio skidanje zabrane. Došli smo do dva imena. To su Enes Baković i Zoran Lazović. Neka SDT utvrđuje ko je od njih dvojice to uradio”, poručio je Abazović na konferenciji za medije.

Glavni specijalni tužilac i glavna prepreka pravnoj državi Milivoje Katnić: “Oni koji žele da čuju glavnog specijalnog tužioca, oni ga nemaju bez jednoga”, “Kako ovo izgleda, a preživim do tada, javiću se. U ozbiljnoj sam borbi”, “I zbog toga su neki zagazili đe nijesu trebali”, “Trgujem po pjaca “, “Kaže da ću krepati u kazamate”, “Koronavirus živi u sladoledu”

Međutim, teško je očekivati da će SDT na čelu sa Milivojem Katnićem, učiniti išta po ovom pitanju osim stati u odbranu kuma – Zorana Lazovića.  Da bi odbranio svog kuma, ali i sebe, Katnić je uporno tvrdio ”da su najviši funkcioneri MUP-a Srbije zahtjevali da se ukine zabrana ulaska Belivuku”.

Milivoje demantovan

Međutim, državni sekretar MUP-a Rade Milošević kazao je na konferenciji za medije 15. oktobra, povodom slučaja Belivuk, da je jasna spona između ljudi iz tog klana i pojedinih pripadnika bivše garniture policije.

Komentarišući tvrdnje Katnića ”da su najviši funkcioneri MUP-a Srbije zahtjevali da se ukine zabrana ulaska Belivuku”, Milošević je istakao da policija Srbije o tome nije bila upoznata.

”Nakon gostovanja tužioca Katnića u emisiji ‘Načisto’ kada je kazao da su najviši funkcioneri MUP-a Srbije zahtjevali da se ukine zabrana ulaska Belivuku, kontaktirao sam već sjutra dan direktora Uprave policije Srbije Vladimira Rebića i dobio informaciju da on nije upoznat sa tim. Provjerio je i sa tužiocem koji vodi slučaj Belivuk i mi nijesmo dobili informaciju da oni o tome nešto znaju. Nakon toga sam dobio zvanični dopis da policija Srbije ne zna koji je službenik sa njihove strane tražio skidanje zabrane i zato su oni pokrenuli istragu kod INTERPOL-a, EUROPOLA i SELEK-a gdje traže da se organi iz Crne Gore izjasne i dostave informaciju koji službenik policije Srbije je dao naređenje da se ukine zabrana”, rekao je tada Milošević i poručio da ”nije postojao pravni osnov za ukidanje zabrane ulaska Belivuku i ekipi”.

Nakon ovolike priče, spekulacija, nezvaničnih saznanja i zvaničnih pres konferencija, postaje jasno na što je mislio Abazović kad je kazao ”ima dokaza kad želite da ih nađete, ali nema želje i volje”. Takođe, postaje sve očiglednije ko ”nema želje i volje da nađe dokaze”, i zašto je uspostavljanje većine od 49 poslanika nasušna potreba Crne Gore da bi izašla iz stagnacije kada su u pitanju ispunjavanja kriterijuma iz poglavlja 23 i 24.

B.Knežević

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije