BLAŽIĆ: Nema pravnih smetnji da članovi DIK-a izaberu predsjedavajućeg, Komisija ne smije da „stane“

Ovo je još jedan dokaz da vladajuća većina želi potpuno da blokira rad institucija – kazao je Danijel Živković, komentarišući to što DIK i dalje nema predsjednika, a Kenana Strujić-Harbić poručuje da činjenica da nemamo predsjednika DIK-a govori dvije stvari o aktuelnoj vlasti – da su svi procesi u Crnoj Gori zarobljeni usljed nemogućnosti vlasti da se dogovori, i da su Crna Gora i svi demokratski procesi u njoj taoci sukoba unutar vlasti

Dosadašnji neizbor predsjednika Državne izborne komisije je, nažalost, odraz institucionalne krize, ali to ne bi smjelo da bude pravna smetnja za normalno funkcionisanje izbora, a samim tim i DIK-a. Ne vidim pravnih smetnji da članovi DIK-a izaberu između sebe „predsjedavajućeg“ Komisijom, jer svaki organ vlasti, pa i DIK, mora da obavlja svoju funkciju i ne smije da „stane“ – kaže za Pobjedu prof. dr Đorđije Blažić, dekan Fakulteta za državne i evropske studije i nekadašnji član Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva.

Mjesto prvog čovjeka Državne izborne komisije prazno je od 17. juna, kada je Skupština razriješila sa tog mjesta Aleksu Ivanovića, i ne zna se kada će biti nastavljena procedura izbora predsjednika te institucije. Slijede izbori u tri opštine za manje od mjesec, ali Blažić smatra da upražnjeno mjesto šefa Komisije ne bi trebalo bitno da utiče na buduće izborne procese.

Institucionalna kriza

– Neizbor predsjednika DIK-a je, nažalost, odraz institucionalne krize i nefunkcionisanja ne malog broja najviših organa državne vlasti i u tužilaštvu, sudstvu, Ustavnom sudu…, pa i DIK-u. Nedostatak izbora predsjednika DIK-a, u ciljnom tumačenju normi Zakona o izboru odbornika i poslanika, svakako jeste personalni nedostatak ove institucije, ali on, po mom mišljenju, ne bi trebalo da bitno utiče na buduće izborne procese. Ukoliko se u međuvremenu, do izbora, ne izabere predsjednik DIK-a, ne vidim pravnih smetnji da članovi Komisije izaberu između sebe „predsjedavajućeg“ DIK-om, koji je samo prvi među jednakima u DIK-u i koji rukovodi radom tog organa u izbornom procesu. Ovo iz razloga što svaki organ vlasti, pa i DIK, mora da obavlja svoju funkciju i ostvari svoj cilj, jer organ vlasti ne smije da „stane“, tj. blokira svoj rad i ne ostvaruje funkciju – kazao je Blažić.

Đorđije Blažić (Mara Babović/Pobjeda)

Objasnio je da bi blokada rada organa vlasti ili DIK-a imala za posljedicu blokadu funkcionisanja društvenog života, a konkretno i posljedicu uskraćivanja prava građanima da ne mogu da ostvaruju svoje biračko pravo i biraju lokalna predstavnička tijela.

– U tom ciljnom tumačenju normi zakona jasno je da zakonodavac kada je zakonom uređivao pravni položaj DIK-a, nije imao za cilj da blokira instituciju i izbore, već naprotiv, da obezbijedi funkcionisanje sistema. Dakle, u primjeni prava, pravne norme se ne mogu tumačiti samo jezički, jer je to samo početno tumačenje u pogledu jezičke jasnoće norme da ako nema predsjednika DIK-a, nema ni lokalnih izbora, što bi bilo suprotno duhu, svrsi i cilju pravnih normi o DIK-u i izborima – ocijenio je Blažić.

Prema njegovim riječima, u ciljnom i pravno činjeničnom kontekstu tumačenja normi neizbor predsjednika DIK-a ne bi smio da bude pravna smetnja za normalno funkcionisanje izbora a samim tim i DIK-a. Dakle, cilj, svrha i duh a ne samo jezik pravnih normi, opredjeljuju način primjene prava na konkretnu pravnu stvar – objasnio je Blažić.

Šef poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković kaže za Pobjedu da je „ovo još jedan dokaz da vladajuća većina želi potpuno da blokira rad institucija“. Podsjetio je da je Administrativni odbor završio saslušanje prijavljenih kandidata za predsjednika DIK-a.

– Sada je ostalo da se predloži rješnje o kojem bi se raspravljalo i odlučivalo u okviru tačke izbori i imenovanja. Međutim, prijedloga nema, jer je bolje sistem držati zarobljenim u raljama međusobnog ucjenjivanja nego postupati ozbiljno i odgovorno – kaže Živković.

Danijel Živković (Mara Babović/Pobjeda)

Prema njegovim riječima, problem je još veći, jer nas očekuje održavanje lokalnih izbora u tri opštine na kojima će, kako je istakao, partije vlasti iz državnog parlamenta pretrpjeti težak poraz.

– Razumijemo njihov strah i bježanje od realnosti, ali će morati da se pomire sa činjenicom da su gubitnici na narednim izborima. Zbog toga su odlučili da preuzmu nadležnosti izvršne vlasti, jer kako su rekli za njih Vlada više ne postoji. Dok se premijer ponaša kao da je stanje redovno i da ima podršku parlamenta, poslanici ga ignorišu i predlažu zakone koji urušavaju sistem. Međusobno ignorisanje Vlade i parlamenta stvorilo je nestabilnost zbog koje trpe građani, a takvo stanje se mora što prije razriješiti – dodao je Živković.

Kenana Strujić-Harbić, poslanica Bošnjačke stranke i članica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, kaže za Pobjedu da činjenica da nemamo predsjednika DIK-a govori dvije stvari o aktuelnoj vlasti – da su svi procesi u Crnoj Gori zarobljeni usljed nemogućnosti vlasti da se dogovori, i da su Crna Gora i svi demokratski procesi u njoj taoci sukoba unutar vlasti.

– Strah od izbora i izvjesnog izbornog poraza, i kada govorimo o lokalnim i izvjesnim državnim izborima, proizvodi jednu tendenciju odgađanja svih mogućih izbora pa i ovih već zakazanih lokalnih. Izjave koje dolaze iz vlasti idu u pravcu toga da bi bez predsjednika DIK-a legitimitet izbornog procesa bio upitan i ja to posmatram kao traženje alibija za predstojeći izborni poraz ili pokušaj suspenzije demokratskog izjašnjavanja građana – poručila je Strujić-Harbić.

Prijedlog za razrješenje bivšeg predsjednika DIK-a Alekse Ivanovića sa te dužnosti podnio je Milun Zogović (DF), predsjednik Administrativnog odbora, jer DIK 28. decembra nije verifikovala poslanički mandat Suadi Zoronjić (Crno na bijelo) koja je na tom mjestu trebalo da zamijeni Filipa Adžića.

– DIK je odbila po zahtjevu Skupštine da dostavi izvještaj o popuni upražnjenog poslaničkog mjesta, na šta je obavezuje član 32 Zakona o izboru odbornika i poslanika. DIK je bila dužna da izabere kandidata koji je bio sljedeći na listi. Predsjednik i određeni članovi DIK-a opredijelili su se za otvoreno kršenje zakona i političku opstrukciju sa krajnim ciljem prekrajanja izborne volje. Time je nesporna pravna činjenica prekšrena brutalnom opstrukcijom kroz kršenje zakona – istakao je tada Zogović.

Kenana Strujić Harbić (Mara Babović/Pobjeda)

Zaustavljena procedura

Početkom jula raspisan je konkurs za novog predsjednika DIK-a. Prijavili su se Nikola Mugoša, savjetnik u DIK-u, advokati iz Podgorice Amer Šukurica i Nikola Medojević, kao i advokat Jovan Vojinović iz Bara. Administrativni odbor konstatovao je na sjednici 29. jula da prijavljeni kandidati ispunjavaju formalne uslove i većinom glasova usvojio prijedlog da se održi konsultativno saslušanje.

Dan kasnije održano je konsultativno saslušanje Nikole Mugoše, Amera Šukurice i Jovana Vojinovića, dok kandidat Nikola Medojević nije prisustvovao sjednici.

– Odbor će se izjasniti o kandidatima za predsjednika Državne izborne komisije u nastavku 19. sjednice, a termin održavanja biće naknadno određen – saopšteno je na sjednici Administrativnog odbora.

Nastavak sjednice, međutim, do danas nije održan. Predsjednik Administrativnog odbora Zogović nije Pobjedi odgovorio na pitanje kada će biti nastavljena procedura izbora prvog čovjeka Komisije.

Na važnost ovog pitanja nedavno su upozorili iz Centra za građansko obrazovanje. CGO smatra važnim da Skupština što prije privede kraju proces izbora predsjednika DIK-a i osigura funkcionisanje tog organa u punom sastavu, kako zbog zakazanih lokalnih izbora za 5. decembar ove godine, tako i zbog sve izvjesnijih vanrednih izbora.

– CGO napominje da prilikom izbora predsjednika DIK-a treba uvažiti stav Misije OEBS-a u Crnoj Gori i za predsjednika izabrati osobu koja ima bogato iskustvo u oblasti izbora i izborne administracije, i koja može primijeniti preporuke EK. Na taj način bi se raskinulo sa dosadašnjom negativnom praksom funkcionisanja ove institucije, koja je često bila instrument u postizanju političkih ciljeva. Zbog toga je neophodno da novi predsjednik bude kredibilan profesionalac koji će biti spreman da pokaže proaktivan odnos i istinski doprinese kvalitetnijem izbornom procesu – poručeno je iz CGO.

Prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika, predsjednika DIK-a imenuje Skupština, na prijedlog Administrativnog odbora, nakon prethodnog petnaestodnevnog javnog konkursa. Isti zakon propisuje da predsjednik DIK-a mora biti diplomirani pravnik, imati najmanje deset godina radnog iskustva u struci i ne smije biti član organa upravljanja političke partije u posljednje tri godine.

Damir Šehović (Skupština Crne Gore)

Šehović: Jedan u nizu pokazatelja političke i institucionalne paralize sistema

– To što mjesecima vlast nije u stanju da stvori pretpostavke za izbor predsjednik DIK-a samo je još jedan u nizu jasnih pokazatelja političke i institucionane paralize sistema kojoj svjedočimo, ali i neodrživosti ukupne situacije u društvu – kazao je za Pobjedu Damir Šehović, poslanik Socijaldemokrata i član Administrativnog odbora.

– Višemjesečna blokada parlamenta, v.d. stanje u sudstvu, tužilaštvu, ponovna upitnost postojanja većine za usvajanje budžeta za narednu godinu, te odustvo bilo kakvog ozbiljnog inkluzivnog dijaloga koji bi mogao da pomogne da se odblokiraju brojni procesi, ukazuje na apsolutnu nefunkcionalnost vladajuće većine, što je na najbolji mogući način potvrdio i posljednji Izvještaj EK. Zato je potreba iznalaženja održivog institucionalnog aranžmana koji bi nas doveo do nužnih vanrednih izbora apsolutni prioritet. Ipak, imajući u vidu da su lokalni izbori u jednom broju opština već raspisani, i da se proces predaje lista privodi kraju, hoću da vjerujem da će vlast nastavkom procedure koja prethodi izboru predsjednika DIK-a pokazati potrebnu odgovornost, ali i političku zrelost – istakao je Šehović.

Sve suprotno, poručio je, kao i insistiranje na nezakonitom odgađanju pomenutih izbora, bio bi jasan pokazatelj ne samo straha od ishoda lokalnih izbora, nego i nemanja kapaciteta za donošenje odluka koje vršenje vlasti podrazumijeva.