BUGAJSKI: Cilj odluke Apelacionog suda Crne Gore – povećanje uticaja Beograda i Moskve

VAŠINGTON — “Odluka Apelacionog suda je među nekoliko uznemiravajućih nedavnih događaja u Crnoj Gori čiji cilj je da se poveća uticaj Beograda i Moskve”, ocijenio je za Glas Amerike Januš Bugajski saradnik vašingtonskog nevladinog Centra za analizu evropske politike.

Bugajski u pisanom osvrtu ukazuje da djeluje da se nove crnogorske vlasti udaljavaju od svojih proklamovanih ciljeva.

“Nova vladajuća koalicija je možda obmanula Vašington i Brisel da vjeruju da će njen prioritet biti borba protiv korupcije i nepotizma. Naprotiv – postaje očigledno je da pojedini članovi nove vlade pokušavaju da zataškaju korumpirane veze sa ruskim oligarsima i obavještajnim službama što slabi nezavisnost Crne Gore”, ukazao je u odgovoru Glasu Amerike međunarodni stručnjak za Balkan.

Bugajski nije precizirao o kojim članovima vlade je riječ, niti na čemu zasniva svoju tvrdnju. Ukazao je međutim da bi aktuelni razvoj događaja mogao zavrijediti pažnju američkih zvaničnika.

“Bajdenova administracija bi trebalo da sprovede sveobuhvatnu istragu aktuelne operacije Kremlja da podrije članicu NATO-a iznutra i ulogu Vučićeve vlade u pružanju podrške i izvlačenju koristi iz Putinove destabilizujuće politike na Zapadnom Balkanu”, zaključuje u odgovoru za Glas Amerike Januš Bugajski.

Glas Amerike je tražio i reakciju Stejt departmenta na odluku Apelacionog suda ali još nije dobio odgovor na zahtjev za komentar.

Razlozi i okolnosti ukidanja presude

Podsjetimo, Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je presudu, kojom je 13 optuženih za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine osuđeno na skoro 70 godina zatvora. Presuda je ukinuta zbog, kako je navedeno, bitnih povreda odredaba krivičnog postupka.

Apelacioni sud je prihvatio žalbe branilaca prvostepeno osuđenih presudom Višeg suda u Podgorici koja je izrečena 9. maja 2019. godine. Postupak je vraćen ponovo Višem sudu, ali kako je naznačeno u presudi, pred potpuno izmijenjenim sudskim vijećem.

Među njima su ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov koji su bili optuženi da su počinili krivično djelo terorizam u pokušaju i osuđeni prvostepeno na 15 i 12 godina zatvora.

Lideri Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević i Andrija Mandić su bili osuđeni na po pet godina zatvora pod optužbom za stvaranje kriminalne organizacije.

Presuda je ukinuta i za optužene srpske državljane: penzionisanog generala žandarmerije Srbije Bratislava Dikića koji je bio osuđen na osam godina zatvora, kao i Predraga Bogićevića, Nemanju Ristića, Kristinu Hristić, Branku Milić, Milana Dušića, Dragana Maksića, Srboljuba Đorđevića i aktivistu DF-a Mihaila Čađenovića.

Apelacioni sud je naložio da se Bratislavu Dikiću ukine pritvor i odmah pusti na slobodu. Ostali osuđeni od strane Višeg suda su ranije pušteni na slobodu ili su bili nedostupni crnogorskom pravosuđu.