HRVATSKA: Nećemo da sud odlučuje o Prevlaci

Slanje spora o razgraničenju na Prevlaci pred Arbitražni sud za Hrvatsku nakon iskustva za Slovenijom nije opcija, prenio je hrvatski Večernji list, pozivajući se na Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova te zemlje. Kako su naveli, crnogorski premijer Zdravko Krivokapić pominje mogućnost slanja spora na Arbitražni sud, ali to za Hrvatsku nakon iskustva sa Slovenijom nije opcija, piše Dan.

“Imamo i komisiju za granicu koja djeluje i uvijek smo spremni obnoviti te razgovore. Dakako, smatramo da bi pitanje razgraničenja trebalo biti razriješeno u kraćem razdoblju jer nema razloga ni potrebe da dvije susjedne zemlje ne bi mogle riješiti granicu u skladu s međunarodnim pravom saopštili”, su iz Ministarstva vanjskih i evropskih poslova za zagrebački list.

Mada su Crna Gora i Hrvatska prije desetak godina postigle u načelu saglasnost da Arbitražni sud odredi razgraničenje na Prevlaci, to, sve su prilike, više nije opcija. Naime, Hrvatska je bila nezadovoljna kako je Arbitražni sud rješavao pitanje Piranskog zaliva sa Slovenijom, zbog mogućnosti uticaja na sudije, i o tome se više u Zagrebu ne razmišlja.

Kako navodi Večernji list, situaciju komplikuje to što je Crna Gora 2011. godine, kad je bilo aktuelno istraživanje ugljovodonika, donijela odluku o određivanju blokova za istraživanje, čija granica prema Hrvatskoj odstupa od crte razgraničenja prema protokolu o Prevlaci iz 2002. godine.

U Hrvatskoj kažu kako su s Crnom Gorom pokušali bilateralno doći do konkretnog rješenja crte razgraničenja na moru, ali i nudili da se dvije države obrate Međunarodnom sudu u Hagu. Za to je, navodi zagrebački list, potrebno da se bilateralno dogovori poseban sporazum o zajedničkom obraćanju Međunarodnom sudu u kojem bi odredili predmet spora i dali jasan zahtjev sudu što se od njega traži i na osnovu kojeg mjerodavnog prava u kojem području bi trebalo da utvrdi crtu razgraničenja.

Crna Gora i Hrvatska skoro 20 godina ne mogu da se dogovore o razgraničenju kod Prevlake. Dvije zemlje su, međutim, sklopile privremeni sporazum 2002. godine, koji reguliše režim razgraničenja zasad. Hrvatskoj je pripao kopneni dio Prevlake, odnosno rt Oštro i uzan pojas mora uz Prevlaku, a Crnoj Gori ostali dio ulaza u Bokokotorski zaliv.

Krivokapić je rekao da Vlada Crne Gore namjerava da formira komisiju koja će, u dogovoru sa hrvatskom stranom, pokušati da riješi taj, kako je izjavio, vrlo složen i kompleksan problem.

Pitanje Prevlake bilo je tema sastanaka crnogorskih zvaničnika sa šefom hrvatske diplomatije Gordanom Grlićem Radmanom prije nekoliko dana, mada konkretno rješenje, kako je saopšteno, tek treba da bude definisano.

Hrvatska tvrdi da je jedini ispravni stav da republičke granice u trenutku osamostaljenja na prostorima nekadašnje SFRJ postaju državne. Međunarodno pravo, piše Večernji list, podržava taj stav, kao i zaključci Badinterove komisije koja je u svom mišljenju broj tri potvrdi la da se to načelo primjenjuje u slučaju raspada Jugoslavije.

Dvije države okrenute prema evropskom putu

Hrvati Boke kotorske doprinose dobrim odnosima dvije države, a njihov identitet treba višeda se izučava u hrvatskom školskom sistemu, kazao je ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman. On je prisustvovao naučnom skupu koji je pod nazivom Identitet Hrvata Boke kotorske održan u Tivtu.

“Vidimo jedno bogatstvo kulturno, duhovno, kreaciju i tradiciju, njegovanje i riječi i identiteta. Mislim da u modernoj Crnoj Gori sada Hrvati Boke doprinose ljepoti, bogatstvu, koloritu različitih nacionalnih idektiteta. Mislim da to može doprinijeti još boljem sagledavanju, pa i zbližavanju dviju država koje su okrenute prema evropskom putu”, kazao je Grlić Radman.