IZBORNE REFORME: Objaviće javne pozive za izbor pridruženih članova Odbora

Skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu objaviće javne pozive za izbor tri pridružena člana iz nevladinog sektora i dva iz akademske zajednice, koji u tom radnom tijelu neće imati pravo odlučivanja.

Odbor je na današnjoj sjednici usvojio tekstove javnih poziva, koji će biti objavljeni u dnevnom listu Dan i na sajtu Skupštine.

Kandidati moraju ispunjavati uslove da su prethodne tri godine aktivno djelovali u vezi sa predmetom rada Odbora, da su doprinijeli prethodnim izbornim reformama i da si u oblastima rada Odbora ostvarili javnu prepoznatljivost.

Kandidati na javni poziv moraju dostaviti prijavu koja sadrži ime i prezime, adresu, kratku biografiju, email adresu i broj telefona, kao i dokumentaciju ili dokaze da ispunjavaju navedene uslove.

Rok za dostavljanje prijave je sedam dana od dana objavljivanja poziva.

Pridruženi članovi, shodno Odluci o obrazovanju Odbora, neće imati pravo odlučivanja.

Odbor je formirao i Komisiju za pregled dokumentacije po javnim pozivima, u kojoj će biti po dva člana iz većine i opozicije, kao i sekretar tog skupštinskog tijela.

Članovi Komisije iz opozicije biće Draginja Vuksanović Stanković i Daliborka Pejović, dok će parlamentarnu većinu predstavljati Miloš Konatar i Momo Koprivica.

Na sjednici su izabrani članovi radnih grupa Odbora. One će biti sastavljane od po tri člana opozicije i vlasti.

Formiran je i sekretarijat Odbora, koji će činiti četiri službenika Skupštine i koji će pomagati u radu članovima radnih grupa.

Odbor ni na današnjoj sjednici nije usvojio zaključak koji je predložio poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša.

On je predložio da Odbor, imajući u vidu svoje nadležnosti i aktuelnu političku situaciju, usvoji zaključak u kome se poziva Vlada da ne preuzima dalje aktivnosti u cilju eventualnog donošenja izmjena Odluke o utvrđivanju kriterijuma za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom i utvrđivanjem predloga zakona o registrima prebivališta i boravišta.

Mugoša smatra da o toj legislativi neophodo na Odboru sprovesti široke konsultacije, uz učešće svih relevantnih donosioca odluka.

Parlamentarna većina i opozicija saglasni su da Vlada ne treba da predlaže zakone čije je definisanje u nadležnosti Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, ali je za vlast bila sporna formulacija zaključka koji bi bio upućen Vladi, zbog čega je traženo kompromisno rješenje.

Poslanici vlasti smatraju da Vladi ne treba da se upućuje poziv, već pošalje obavještenje o formiranju Odbora i njegovim nadležnostima, a u kojem bi istovremeno iskazali spremnost za saradnju oko reformi.

Mugoša je bio saglasan da Vladu obavijeste o nadležnostima Odbora, ali je smatrao da uz obavještenje treba da bude stav u kome pozivaju da ne preduzima dalje aktivnosti u cilju eventualnog donošenja izmjena Odluke.

Poslanik Demokrata Momo Koprivica rekao je da je oko reformskih zakona neophodan najveći stepen saglasja.

“Neophodno je podsticati dijalog. Neophodan je inkluzivan pristup, koji uključuje sve zainteresovane strane. Ovdje trebamo imati otvorenost za odgovarajuće učešće Vlade i njihove predloge”, naveo je Koprivica.

On je kazao da Odbor ne treba da dozvoli da bilo ko radi posao koji je u nadležnosti tog skupštinskog tijela, ali da Vladi ne treba da upućuju pozive.

„Bio bi dobar pravac da obavijestimo Vladu o organizacionoj strukturi radnih grupa i izrazimo spremnost za koordinirano i sinhronizovano djelovanje. Na taj način bi stavili do znanja da će predlagač zakona biti Skupština, odnosno poslanici Odbora, ali da smo spremni da čujemo predloge Vlade i da ona po potrebi učestvuju u radu Odbora“, dodao je Koprivica.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Predrag Bulatović istakao je da Odbor ima određene nadležnosti i da neće prihvatiti da bilo ko derogira poslanika, „pa makar to bila i Vlada“.

On smatra da predsjednika Vlade treba obavijestiti da je Odbor konstituisan, o njegovom djelokrugu rada, i da izraze spremnost za saradnji sa Vladom u vezi reformi, odnosno da je potrebno naći formu koja neće imati “politički prizvuk”.

“Na taj način smo pozicionirali nas kao Odbor, saopštili Vladi da želimo zajedno da radimo i iznijeli stav da nećemo prihvatiti ništa što je jednostrano”, dodao je Bulatović.

On je kazao da ne želi da poziciju poslanika bilo ko derogira i da treba onemogućiti ovoj, ali i svakoj narednoj Vladi, da uredbama uređuje nešto što joj ne pripada.

„Za zaštitu sam pozicije Odbora i Skupštine, ali ne želim da učestvujem u političkim zaključima“, istakao je Bulatović.

Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković kazala je da je jedno pitanje predlaganja zakona, a sasvim drugo donošenje odluka koje moraju biti usaglašene sa zakonom.

“Očigledno je da Vlada ne zna gdje joj je mjesto, ne zna koje su njene nadležnosti sa jedne strane, niti se interesuje za ono što radi Skupština. Pa se stiče utisak da svako vodi svoju priču”, rekla je Vuksanović Stanković.

Kako je navela, Vladina Odluka o kriterijumima za sticanje državljanstva nije u interesu države Crne Gore.

“Mnoge potezi koje vuče Vlada su izdaja ove države i mi na to nećemo pristati. Nas niko neće ucjenjivati, niti prepadati”, poručila je Vuksanović Stanković.

Ona je predložila da se obavještenju koje će poslati Vladi, “podvuče nekom vrstom blaže obavezujuće pravne norme gdje se jasno utvrđuje koje su nadležnosti Vlade, a koje Skupštine i da se Vlada ne miješa tamo gdje joj nije mjesto”.

Poslanik Albanske liste Genci Nimanbegu smatra da Vladi nije potrebno pismo obavještenja, nego da pored zaključka treba poslati Ustav i Poslovnik Skupštine, da ga čitaju.

On je rekao da poslanici u Odboru za izbornu reformu ima najveći demokratski kapacitet da pomognu smirivanju situacije u Crnoj Gori i da se ne može pobjeći od političke priče na Odboru.

“Nama kao opoziciji je legitimno da vodimo “rat” sa Vladom, ali pravi rat sa Vladom se odvija unutar pozicije. Neusvajanje budžeta krajem četvrtog mjeseca je rat prema građanima, sredstvima, potrebama razvoja opština. Od toga ne možemo pobjeći na ovom Odboru”, dodao je Nimanbegu.

Potpredsjednik Odbora Predrag Sekulić podsjetio je da su od 1998. godine zakoni, kojima se sada bavi Odbor, u nadležnosti parlamenta i da se nije derogirao Ustav, niti uloga Vlade koja može da predlaže.

“Nikada se nije desio da neki od ovih zakona bude predložen parlamentu, a da to nije uradio skupštinski Odbor koji je formiran nakon svakih izbora”, rekao je Sekulić.

On je dodao da je sada, nakon formiranja Odbora, Ministarstvo unutrašnjih poslova dalo na javnu raspravu Zakon o registrima prebivališta i boravišta, “što je nekorektan odnos prema Odboru i Skupštini”.

Sekulić smatra da, uz dopis, Vladi treba poslati i Odluku o obrazovanju Odbora, kako se ne bi desilo da Vlada preduzima neke korake koji idu u pravcu derogiranja ustavne pozicije parlamenta i ukupnog pravnog sistema Crne Gore.

Koprivica je kazao da nijesu tačne tvrdnje da su navedene zakone uvijek predlagali odbori, i podsjetio da je 2019. godine jednostrano izmijenjen Zakon o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, da bi se dijelilo novac iz budžetske rezerve.

On je kazao da je vlast danas pokazala spremnost na kompromis.

„Ali nijesmo naišli na pruženu ruku da se postigne kompromis oko ovog pitanja, nego smo vidjeli da se radi o političkoj igri, što je legitimno“, dodao je Koprivica.

Koprivica smatra da je cilj predloženog zaključka da se vodi neka politička igra.

„U tu žetvu nećemo ulaziti. Parlamentarna opozicija ima dosta mehanizama da kritikuje Vladu upućuje politike izjave, ali da učestvujemo u njihovoj političkoj igri nećemo“, poručio je Koprivica.

Mugoša je kazao da je „notorna neistina“ da je zaključak koji je predložio usmjeren protiv Vlade.

„Ako je tako, onda je protiv Vlade i Evropska komisija i američka Ambasada, koji su rekli da je Odbor mjesto za debatu o Odluci o kriterijumima za sticanje državljanstva prijemom“, rekao je Mugoša, dodajući da je licemjerno i maliciozno reći da on nije bio za kompromis.

Poslanica DF-a Branka Bošnjak smatra da predstavnici vlasti i opozicije u Odboru nijesu na toliko suprotstavljenim polovima da ne mogu naći kompromis oko predloženog zaključka, kao i da postoji način da se to formuliše kako bi bio prihvatljivo za obje strane.

Članovi Odbora nijesu danas glasali o predloženom zaključku, već je dogovoreno da predsjednik i zamjeni predsjednika tog tijela u što skorijem roku pronađu kompromis o njegovoj formulaciji.