KNEŽEVIĆ: Između Duška Kneževića i države, biram državu; URA sprema amandmane na Zakon o slobodi vjeroispovijesti

Poslanik i jedan od lidera DF-a, Milan Knežević je, gostujući na Tv A1 komentarisao zahtjev biznismena Duška Kneževića za odštetu u visini  500 miliona eura na ime otplate štete nastale njegovoj kompaniji Atlas navodnim nezakonitim uvođenjem stečaja u dvije banke od strane Centralne banke Crne Gore i postupanjem državnih organa u kompleksu Meljine u Herceg Novom.

On je kazao da ga plaši mogućnost da postoje investicioni fondovi koji su spremni da otkupe taj zatjev.

“Mene plaši da postoje investicioni fondovi koji su spremni da otkupe ovaj zahtjev za odštetu od 500 miliona eura, zbog čega nam situacija postaje mnogo kompleksnija. Smatram da je Duškov potez sa njegovog aspekta logičan ali, sa aspekta državnog interesa i interesa građana Crne Gore je veoma loš. Birajući između Duška i države, ja ću da izaberem državu.“

Obraćajući se iz studija Kneževićeve TV A1 samom biznismenu, koji se uključio iz Londona, jedan od lidera DF-a je kazao da je neophodno da se po ovom pitanju napravi nagodba.

„Ja nisam u ovom trenutku u nadležnosti da mogu da nudim ili predlažem. Ja sam jedan od lidera ‘vladajuće opozicije’, kao što vidite“, kazao je Knežević, dodajući da bi biznismenu trebalo omogućiti nesmetan dolazak u Crnu Goru, gdje bi se branio sa slobode, a da se paralelno sa tim vodi proces nagodbe sa državom.

„Treba cijela Crna Gora da vidi u kakvoj se ekonomskoj dubiozi nalazimo i sa kakvim sve posljedicama možemo da se suočimo ukoliko neki od investicionih fondova otkupi ovaj tvoj otkupni zahtjev. Mi ćemo biti u ozbiljnom problemu, mi nećemo imati više gdje da se zadužimo. Neophodno je i da nova Vlada uoči ozbiljnost ove situacije i da shvati da neki investiconi fond, bilo gdje, u Londonu, Berlinu, Moskvi, neće imati nimalo razumijevanja niti emocija prema tome što će naplatiti 500 miliona ili će tužiti Crnu Goru za kamatu, za penale“, kazao je poslanik DF-a, uz stav da je neophodno da što prije počnu pregovori a da je on, iz pozicije jednog od „lidera vladajuće opozicije“ spreman da posreduje i pomogne da nam se ne desi ovakav scenario.

Knežević je zamjerio premijeru Zdravku Krivokapiću što je Srbiju u intervjuu datom beogradskom nedjeljniku NIN nazvao susjednom zemljom, te što je i hipotetički postavio dilemu da li bi prvo posjetio Beograd ili Prištinu.

„Meni je Srbija bratska zemlja. Ne mogu da vjerujem da je premijer kazao da ima dilemu da li će da posjeti Prištinu ili Beograd. Ako ima tu dilemu, onda smo svi iznevjereni. Ako se postavlja pitanje Priština ili Beograd – ulazimo u ozbiljnu koalicionu krizu. Priština je za nas južna srpska pokrajina, mi ne priznajemo Kosovo. Za mene premijer nikada ne treba da ode na Kosovo. Da sam ja htio da priznam Kosovo, mogao sam to da uradim“, kazao je Knežević.

On je kazao da za DF postizborni koalicioni sporazum, u kojem stoji da se neće opozivati priznanje Kosova  nije obavezujući, da je Krivokapić  potpisao dva takva dokumenta, ali u svoje ime.

Osvrćući se na predstojeće glasanje u Skupštini o izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kazao je da je riječ o jedinom zakonu za koji će DF sigurno glasati, i to ukoliko ide na ruku Srpskoj pravoslavnoj crkvi. On je u tom kontekstu pomenuo moguće amandmane URA-e:

„Sad imamo izmjene i dopune sa maglovitim odnosom URA-e, jer se najavljuju neki amandmani na prijedlog Zakona u Skupštini Crne Gore. Mi smo obećavali novi zakon na osnovu temeljnog ugovora sa SPC. Ako ovo zadovoljava SPC, mi ćemo glasati. Ali, više nas niko neće ucjenjivati. Više ucjena u crnogorskom parlamentu neće biti“, kazao je Milan Knežević.

On je kazao da ambasadora Republike Srbije Vladimira Božovića nije iz Crne Gore protjerao Milo Đukanović, a da tu odluku novi crnogorski ministar vanjskih poslova  Đorđe Radulović  svakako može da opozove, jer je tada Vlada bila praktično u tehničkom mandatu, a da je samu odluku navodno potpisalo lice koje se potpisalo samo sa jednim slovom „D“.