GODIŠNJICA OSLOBOĐENJA AUŠVICA: Posvećena više od 200 hiljada djece ubijenih u logoru smrti

Dan sjećanja na žrtve holokausta i 76. godišnjica oslobođenja logora Aušvic-Birkenau 27. Januara, posvećena sudbinama najmladjih žrtava logora, zbog pandemije kovid-19 biće prvi put obilježena isključivo onlajn, saopštio je Državni muzej nemačkog nacističkog logora Aušvic-Birkenau.

„U Aušvicu je pobijeno preko 200.000 djece. Sasvim nevine, dobre, željne da žive, koja su voljela svoje bliske, djece pune povjerenje. Nikada svijet odraslih, tako često nepravedan i okrutan, nije pokazao toliko svoju bezdušnost, svoje zlo. To ne može da se opravda nikakvom ideologijom, nikakvim obračunima, nikakvom politikom. Ovu godišnjicu želimo da posvetimo svim najmladjim žrtvama logora“, najavio je direktor Muzeja u Aušvicu Pjotr Civinjski.

Pandemija virusa korona onemogućila je tradicionalno obilježavanje godišnjice – susret sa preživjelim logorašima, odavanje pošte prelaskom tri kilometra „puta smrti“ od glavne kapije tog najvećeg logora koji su Hitlerovi fašisti podigli u okupiranoj Poljskoj do ruševina gasnih komora, državnika rame uz rame sa žrtvama koje su preživjele pakao logora, njihove poruke svijetu, svijeće i vijence na spomeniku žrtvama holokausta i ekumensku molitvu.

Danas popodne samo posredstvom društvenih mreža i onlajn prenosa o paklu kroz koje suprošle svjedočiće Zdjislava Vlodarčik i Anita Lasker-Valfiš, porukom da se Aušvic nikad ne zaboravi i nikad ne ponovi obratiće se zatim svetu predsjednik Poljske Andžej Duda i u ime svojih zemalja ambasadori Izraela i Rusije.

Posle ekumenske molitve i tradicionalnog Kadiša, jevrejske molitve za mrtve, Muzej u Aušvic poziva na onlajn konferenciju na temu „Uticaj rata i Holokausta na oblikovanje identiteta djeteta“.

Na osnovu procjena istoričara Muzej u Ašvicu računa da je u tu nacističku fabriku smrti deportovano najmanje 232.000 dece i maloljetnih od kojih su 216.000 bila jevrejska djeca, 11.000 Romi i Sinti, oko 3.000 Poljaci, preko 1.000 Bjelorusa i po nekoliko stotina djece i maloletnih Rusa, Ukrajinaca i pripadnika drugih naroda.

„Jevrejsku djecu deportovali su u okviru totalnog genocida, Sinti i Rome takodje, Poljake za učešće u pokretu otpora, djecu iz SSSR-a kao odmazdu za borbu u partizanima. Teško je utvrditi tačan broj djece deportovane u logor. Glavna teškoća je to da su fašisti bili svesni koliki su to zločini i brižljivo su nastojali da sakriju tragove“, kazala je državnom Poljskom radiju istoričarka Helena Kubica.