TIJESNA POBJEDA SDP-A: Njemci i svijet će morati da čekaju ishod pregovora

Njemačke socijaldemokrate ostvarile su tijesnu pobjedu na jučerašnjim parlamentarnim izborima, a prema izlaznim anketama oni su prvi put od nakon 16 godina vladavine konzervativaca na čelu sa Angelom Merkel u vodećoj poziciji da formiraju vladu.

Socijaldemokratska partija (SPD) lijevog centra je osvojila 25,5 odsto glasova ispred Merkelinog konzervativnog bloka CDU/CSU za koji je prema projekcijama glasalo 24,5 odsto birača. Iz oba tabora je saopšteno da vjeruju da mogu predvoditi buduću vladu.

Tijesan rezultat, prema koje je koalicija CDU/CSU ostvarila najgori rezultat na saveznim izborima poslije rata, znači da slijede dugi pregovori o koaliciji prije nego što bude formirana vlada u kojoj će vjerovatno učestvovati Zeleni i liberalne Slobodne demokrate.

”Ovo će biti dugo izborno veče, to je sigurno”, kazao je pristalicama Olaf Šolc kandidat za kancelara iz redova socijaldemokrata.

”Međutim takođe je sigurno da su mnogi zaokružili SPD jer žele da naredni kancelar Njemačke bude Olaf Šolc”, dodao je on. “Hajde da sačekamo konačne reziltate i da se onda bacimo na posao”, kazao je Šolc.

Šolc, 63, bio bi četvrti poslijeratni kancelar iz redova SPD-a nakon Vilija Branta, Helmuta Šmita i Gerharda Šredera. On je bio ministar finansija u nekadašnjoj Merkelinoj “velikoj koaliciji”, a takođe je bio i gradonačelnik Hamburga, gdje su rođeni Merkel i Šmit.

Šolcov glavni rival, konzervativni kandidat za kancelara Armin Lašet, kazao je da su izbori “neizvjesna trka” i nagovijestio da se konzervativci neće tako lako predati.

”Nemamo jasne konačne rezultate, nema konkretnih brojki… Učinićemo sve da formiramo vladu na čelu sa konzervativcima, jer je Njemačkoj potrebna koalicija okrenuta budućnosti koja će modernizovati našu zemlju”, kazao je 60-godišnji Lašet pristalicama. “Ovdje se ne radi o matematičkoj većini već o okupljanju različitih pozicija u jednu koaliciju. Spreman sam za to. Želim koaliciju u kojoj će svaki partner biti vidljiv”.

Uprkos najavama konzervativaca da će pokušati da formiraju vladu, analitičari ističu da je izborni rezultat veliki udarac za partiju koja je dominirala njemačkom političkom scenom 16 godina.

”Armin Lašet stoji na bini sa rezultatom koji je istorijska katastrofa za CDU”, kazao je Džulijan Rajhelt, urednik najprodavanijeg njemačkog lista “Bild”.

Pažnja će sada biti usmjerena na neformalne razgovore nakon koji će uslijediti zvanični pregovori o koaliciji, koji mogu trajati mjesecima što znači da će Merkelova nastaviti da obavlja dužnost kancelarke.

”Sada se sve svodi na postizanje dogovora između više igrača, a nekoliko opcija je moguće”, kazao je Karsten Nikel iz konsultanstke firme Taneo koja se bavi procjenom političkog rizika. “Pregovori bi mogli potrajati”.

Analena Berbok, kandidatkinja Zelenih za kancelarku kazala je da je njena partija, koja je na izborima osvojila 13,8 odsto glasova, željela više.

”Htjeli smo više. Nijesmo uspjeli u tome, dijelom zbog grešaka koje smo napravili na početku kampanje – grešaka koje sam ja napravila. Međutim ona je dodala da je za njenu partiju “glasao veliki broj mladih ljudi u ovoj zemlji. Jasno je da smo među njima mi pokretačka snaga”.

Kristijan Lindner, lider Slobodnih demokrata za koje je glasalo 11,7 odsto birača kazao je da “izborni rezultat nije lako protumačiti”. “Nijedna od ranije popularnih partija nije osvojila više od 25-26 odsto glasova. Dakle 75 odsto Njemaca nije glasalo za partiju iz čijih redova će doći budući kancelar. Možda Zeleni i FDP treba prvo da razgovaraju jedni sa drugima”.

Merkelova planira da napusti dužnost nakon izbora, zbog čega se ovi izbori smatraju istorijskim jer će odrediti budući pravac najveće evropske ekonomije.

Ona je dominirala evropskom političkom scenom od kako je preuzela dužnost 2005. godine – kada je predsjednik SAD bio Džordž Buš, Žak Širak je bio u Jelisejskoj palati u Parizu, a Toni Bler britanski premijer.

”Ovo su izbori kakvi se dešavaju jednom u generaciji”, kazala je poslanica Zelenih Katrin Gering Ekart.

Nakon kampanje koje se zasnivala na unutrašnjoj politici, saveznici Berlina u Evropi i šire možda će morati da čekaju mjesecima prije nego što saznaju da li je nova njemačka vlada spremna da se angažuje u spoljnopolitičkim temama u onoj mjeri u kojoj bi oni to željeli.,

Spor između Vašingtona i Parizua oko dogovora da Australija kupi američke umjesto francuskih podmornica stavio je Njemačku u neugodnu poziciju između saveznika, ali je takođe pružio Berlinu priliku da pomogne u obnovi odnosa i razmotri zajednički stav prema Kini.

U oblasti ekonomske politike, francuski predsjednik Emanuel Makron želi zajedničku evropsku fiskalnu politiku, koju Zeleni podržavaju ali CDU/CSU i FDP odbacuju. Zeleni takođe žele “masovnu ekspanzionističku ofanzivu za obnovljive izvore”.

Neovisno od toga koja koalicija dođe na vlast, prijateljima Njemačke utjehu može da pruži izborna kampanja u kojoj je prevagnuo umjereni centrizam, a populizam koji je pustio korijene u drugim evropskim zemljama nije uspio da se nametne.

Prema izlaznim anketama desničarska Alternativa za Njemačku na osvojila je 10,9 odsto glasova, što je lošije nego prije četiri godine kada su ušli u nacionalni parlament sa 12,6 odsto glasova, a sve mejnstrim partije su odbacile mogućnost formiranja koalicije sa tom strankom.

Lideri AfD pokušali su da relativizuju izborne rezultate koji nedvosmisleno ukazuju na pad podrške birača ističući da ih raduje loš rezultat konzervativaca.

”Ukoliko ovaj rezultat bude potvrđen to bi značilo da je Merkel uništila moju bivšu partiju”, kazao je počasni lider AfD-a Aleksandar Guland, koji je bio član CDU prije nego što se pridružio desničarima.

”Uprkos našem relativno slabijem rezultatu ostvarili smo našu misiju. Merkelova ide”, kazao je on.

Jasni su samo razmjeri istorijskog poraza konzervativaca

U uredničkom komentaru urednica Dojče velea Manuela Kasper Klaridž navela je da su dani opreza i kompromisa koje su karakterisali njemačku raniju veliku koaliciju između CDU/CSU i SPD-a završeni i da su njemački birači pokazali da žele promjene.

Veliki izazovi 21. vijeka poput klimatske krize, digitalne revolucije i modernizacije Njemačke mogu “biti riješeni samo u saradnji sa manjim partija – a u svim mogućim koalicionim opcijama, Zeleni i FDP će imati značajnu ulogu. Ništa ne može funkcionisati bez njih – i to je dobro”, navodi urednica Dojče velea.

Izborni rezultat Zelenih pokazuje da su “njemački birači zabrinuti zbog klimatskih promjena” zbog čega će ta partija nesumnjivo “ući u koalicione pregovore sa velikom dozom samopouzdanja zahtijevajući skupe korake”.

Međutim, Njemce takođe zanima koliko će velika promjena da košta, navodi Kasper Kleridž i dodaje da upravo zbog toga mora biti uključen i liberalni FDP. “Oni sebe vide kao velike deregulatore i mogli bi torpedovati neke od želja Zelenih”, navodi se u komentaru.

To znači da će koalicioni pregovori biti naporni, a njihov ishod je neizvjestan.

Sa druge strane ono što je izvjesno su “razmjeri poraza CDU/CSU”. “Ne možete maskirati tako dramatičan pad, najgori rezultat od 1949. Nakon 16 godina na vlasti, savez CDU i CSU je spreman za opoziciju”, zaključuje urednica Dojče velea.