BAJDEN: Ne možemo više čekati da se pozabavimo klimatskom krizom

U najambicioznijim američkim naporima da spriječe najgore klimatske promjene, predsjednik Džo Bajden potpisao je izvršne naloge da u velikoj mjeri transformiše nacionalnu ekonomiju fosilnim gorivima u čistu ekonomiju, zaustavljajući zakup nafte i gasa na saveznom zemljištu i ciljajući subvencije za te industrije.

Cilj direktiva je da se u narednih 10 godina sačuva 30 odsto kopna i voda u zemlji, udvostruči pučinska energija vjetra i pređe na potpuno električni federalni vozni park, između ostalih promjena. Bajdenov sveobuhvatni plan ima za cilj da spriječi najgore globalno zagrijavanje izazvano sagorijevanjem fosilnih goriva.

Ali njegov napor takođe nosi politički rizik za predsjednika i demokrate, jer se države koje proizvode naftu i ugalj suočavaju sa gubitkom posla zbog poteza da naglo povećaju oslanjanje SAD-a na čistu energiju kao što su vjetar i solarna energija.

„Ne možemo više čekati ″ da se pozabavimo klimatskom krizom, rekao je Bajden u srijedu u Bijeloj kući. ”Vidimo svojim očima. Znamo to u srži. Vreme je da se djeluje. ″

Rekao je da će njegova naređenja „napuniti ambiciozni plan naše administracije za suočavanje sa egzistencijalnom prijetnjom klimatskih promena“.

Bajden je priznao politički rizik, neprestano izjavljujući da će njegov pristup stvoriti radna mjesta u sektorima obnovljive energije i automobilskoj industriji kako bi nadoknadio sve gubitke u nafti, uglju ili prirodnom gasu.

„Kad razmišljam o klimatskim promjenama i odgovorima na njih, mislim na poslove“, rekao je Bajden. „To nisu snovi u obliku neba. To su konkretna rješenja koja se mogu primijeniti. I mi znamo kako to da radimo. ″

Bajden se obavezao da će stvoriti „milione dobro plaćenih sindikalnih poslova“, gradeći električne automobile, instalirajući solarne panele i vjetroturbine i obavljajući specijalizovane radove na zatvaranju napuštenih bunara, obnavljanju zemlje pod ožiljkom od mina i pretvaranju starih industrijskih lokacija „u nova središta za ekonomski rast.”

Uprkos tome, republikanci su odmah kritikovali plan kao ubicu posla.

Predsjednik Donald Tramp, koji je ismijavao nauku o klimatskim promjenama, povukao je SAD iz pariskog globalnog sporazuma o klimi, otvorio više javnih površina za proizvodnju uglja, gasa i nafte i oslabio propise o emisijama fosilnih goriva. Stručnjaci kažu da ove emisije opasno zagrijavaju Zemlju i pogoršavaju poplave, suše i druge prirodne katastrofe.

Trenutno 61% električne energije u državi dolazi iz prirodnog gasa i uglja, 20% iz nuklearne i 17% iz vjetra, sunčeve energije i drugih obnovljivih izvora energije, kaže američka Uprava za informacije o energiji.

(apnews.com)