NAKON PROMJENE PRISTUPA U PREGOVARANJU: Balkan stoji u mjestu, Crna Gora za godinu samo otvorila Poglavlje o konkurenciji

Kako će i kada nova metodologija o pregovaranju početi da se primjenjuje, nepoznato je i Briselu i Crnoj Gori. U Savjetu Evropske unije kažu da su tokom predsjedavanja Njemačke Savjetom EU trajali razgovori o pregovaračkim okvirima.

Komisija je predstavila svoje prijedloge za novu, poboljšanu metodologiju proširenja 5. februara 2020. godine, koje je Savjet odobrio u svojim zaključcima u martu, napominjući da „predložene promjene mogu biti prilagođene postojećim pregovaračkim okvirima sa Crnom Gorom i Srbijom uz dogovor dotičnih država“.

“Nova metodologija se potom odrazila u nacrtima pregovaračkih okvira sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, ali oni nijesu dogovoreni pod predsjedništvom Njemačke i trenutno su na čekanju. U međuvremenu su Crna Gora i Srbija najavile da obje prihvataju novu metodologiju”, objašnjava sagovornik Pobjede iz Savjeta EU.

Vlada Crne Gore prihvatila je aprila prošle godine novu, izmijenjenu metodologiju procesa pristupanja Evropskoj uniji, koja je, kako su tada tvrdili, trebala da posluži kao ,,dobra platforma za intenziviranje reformskih procesa“.

Međutim, od odluke o promjeni pristupa pregovorima, jedino što je Crna Gora uradila na evropskom putu je otvaranje posljednjeg poglavlja u pregovorima, Poglavlja 8 – koje se odnosi na konkurenciju. Od tada, pregovori praktično stoje u mjestu, ne samo za Crnu Goru, već i za cijeli Balkan.

Nova metodologija proširenja EU usvojena je početkom 2020. godine, na insistiranje Francuske. Ona predviđa tematsku podjelu dosadašnjih preko 30 poglavlja na šest klastera koji objedinjuju teme – vladavine prava, tržišta, ekonomije, zelene agedne i povezivanja, poljoprivrede i resursa i spoljnih odnosa.

Sjeverna Makedonija i Albanija će svoje pristupne pregovore početi po novoj šemi, a Srbija i Crna Gora su pristale da, poslije godina pregovaranja po staroj metodi, pređu na novu.

Crna Gora sa otvorenim svim poglavljima u pregovorima sa EU, ima praktično otvorenih svih šest klastera, a njen posao u 2021. godini biće ispunjavanje prelaznih mjerila.

U Briselu naglašavaju da je trenutno osnovni posao Crne Gore napredak u prelaznim mjerilima u oblasti vladavine prava, odnosno prvog klastera, i da bez tog napretka nema pomjeranja po drugim pitanjima.

Vlada Crne Gore usvojila je prošle sedmice Prijedlog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju kao i izmjene Zakona o tužilaštvu, što je izazvalo žestoku reakciju EU.

Ovim prijedlozima i izmjenama Zakona ukida se Specijalno državno tužilaštvo, ranije formirano na insistiranje EU.

Ovoga puta iz EU su bili jasni i direktni – na putu ka Evropskoj uniji Crna Gora treba da postigne dalji napredak u reformi vladavine prava, uključujući napredovanje, a ne nazadovanje u sprovođenju reformi pravosuđa.

“U cilju daljeg napredovanja na putu ka EU i ispunjavanja privremenih mjerila za Poglavlje 23 pregovora o pristupanju EU, Crna Gora treba da postigne dalji napredak u reformama vladavine prava, uključujući unapređenje, a ne nazadovanje u sprovođenju reformi pravosuđa”  rekla je prošle sedmice Ana Pisonero, portparolka Evropske komisije.

Ovim je iz Evropske komisije jasno poručeno da Brisel neće trpjeti dosadašnji nerad u pregovorima, ukoliko nova Vlada želi, kako tvrdi, da postigne više od prethodne. Dosadašnja predložena rješenja, čini se, nijesu naišla na podršku Evrope. Zato je od same metodologije i njene primjene upitnije kako će Brisel dalje gledati na Crnu Goru, ukoliko se slični prijedlozi nove većine nastave.