SAD: Obnovljeno članstvo u Savjetu za ljudska prava UN-a

Administracija Bajdena trebalo bi da ove nedjelje objavi da će se ponovo pridružiti Savjetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija iz kojeg se povukao bivši predsjednik Donald Tramp prije skoro tri godine, rekli su u nedjelju američki zvaničnici. Odluka preokreće još jedan potez iz Trampove ere iz multilateralnih organizacija i sporazuma.

Zvaničnici Sjedinjenih Država kažu da će državni sekretar Entoni Blinken i visoki američki diplomata u Ženevi u ponedjeljak objaviti da će se Vašington vratiti u tijelo sa sjedištem u Ženevi kao posmatrač sa namjerom da traži izbore za punopravnog člana. Odluka će vjerovatno izazvati kritike konzervativnih poslanika i mnogih iz izraelske zajednice.

Tramp se iz glavne agencije za ljudska prava svjetskog tijela povukao 2018. godine zbog njegovog nesrazmjernog fokusa na Izrael, koji je dobio ubjedljivo najveći broj kritičnih rezolucija savjeta od svih zemalja, kao i broj autoritarnih zemalja među svojim članicama i zato nije uspjela da ispuni opsežnu listu reformi koju je zahtijevao tadašnji SAD Ambasador u Ujedinjenim nacijama Niki Halei.

Pored stalnog fokusiranja Savjeta na Izrael, Trampova administracija je preispitala članstvo tog tijela, koje trenutno uključuje Kinu, Kubu, Eritreju, Rusiju i Venecuelu, a sve su optužene za kršenje ljudskih prava.

Jedan visoki američki zvaničnik rekao je da administracija Bajdena vjeruje da savjet još uvijek mora da se reformiše, ali da je najbolji način za promociju promjena „angažovanje sa njima na principijelan način“. Zvaničnik je rekao da to može biti „važan forum za one koji se bore protiv tiranije i nepravde širom svijeta“, a američko prisustvo namjerava da „osigura da može da ispuni taj potencijal“.

Taj zvaničnik i još trojica upoznatih sa odlukom nisu bili ovlašćeni da o tome razgovaraju javno prije najave i govorili su pod uslovom anonimnosti.

Iako će SAD do kraja 2021. godine imati samo status posmatrača bez glasanja u savjetu, zvaničnici su rekli da administracija namjerava da traži jedno od tri mjesta u punopravnom članstvu – koja trenutno imaju Austrija, Danska i Italija – iz grupe „zapadne Evrope i drugih država“ koji će izaći na izbore kasnije ove godine.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija donosi konačni izbor glasanjem koje se obično održava u oktobru svake godine za popunjavanje upražnjenih radnih mjesta u savjetu države sa 47 država, u roku od tri godine.

Američko angažovanje u Savjetu i njegovom prethodniku, Komisiji za ljudska prava Ujedinjenih nacija, decenijama je predstavljalo nešto poput političkog fudbala između republikanske i demokratske administracije. Iako su prepoznali njegove nedostatke, demokratski predsjednici žele da imaju mjesto za stolom, dok su republikanci ustuknuli zbog njegove kritike Izraela.

Trampovo povlačenje iz UNHRC-a, međutim, bilo je jedno od niza američkih povlačenja iz međunarodne zajednice tokom njegove četiri godine mandata. Takođe je napustio Pariški klimatski sporazum, iranski nuklearni sporazum, Svjetsku zdravstvenu organizaciju, UN-ovu organizaciju za obrazovanje i kulturu, UNESCO i nekoliko ugovora o kontroli naoružanja. Tramp je takođe prijetio povlačenjem iz Međunarodne poštanske unije i često je nagovještavao izlazak iz Svjetske trgovinske organizacije.

Od stupanja na dužnost prošlog mjeseca, predsjednik Džo Bajden ponovo se pridružio Pariškom sporazumu i SZO i pokazao interes za povratak iranskom sporazumu, kao i UNESCO-u.

(marketwatch.com)