LAKOVIĆ DRAŠKOVIĆ: Opravdana zabrinutost briselskih adresa

Sadržina NON PAPERA Evropske komisije za Crnu Goru je očekivana i nijesu iznenađenje iznesene ocjene, ali ni izazovi sa kojima se tek treba suočiti, smatra bivša pregovaračica za poglavlja 23 i 24 Marijana Laković Drašković. Jedno od pitanja koje Evropska komisija smatra hitnim je, ističe, rješavanje pitanja imenovanja šefova i članova radnih grupa za pomenuta poglavlja.

“Zabrinutost je po mom mišljenju potpuno opravdana jer ni nakon pola godine od izbora nove Vlade nije uspospostavljena nova pregovaračka struktura. Dakle, ukoliko otvorite novi redizajnirani portal aktuelne Vlade možete vidjeti da osobe koje su bile dio pregovaračke strukture i dalje stoje kao kontakt osobe za ova, pa i druga pregovaračka poglavlja, što nije primjereno s obzirom na to da je manji dio pregovaračke strukture samostalno donio odluku da napusti te pozicije, a veći dio stručnjaka je revanšistički razriješen”, navodi ona.

Ta činjenica, ocjenjuje Laković Drasković, dovoljno govori o posvećenosti Vlade procesu evropskih integracija.

“Naglašavam da od realizacije privremenih mjerila iz poglavlja 23 i 24, u skladu sa novom metodologijom, zavisi zatvaranje svih ostalih poglavlja. Međutim, i dalje ostaju izazovi koji se tiču bilansa ostvarenih rezultata u borbi protiv korupcije na visokom nivou i pored konstatovanog napretka u istragama i krivičnom gonjenju”, dodaje.

U neformalnom dokumentu konstatuju se i izazovi kada je posrijedi sloboda medija, ali i izazovi uopšte rada i posvećenosti resornih ministarstava zaduženih za ova dva poglavlja u obavljanju tekućih obaveza iz evropske agende.

“Suočavanje sa prošlošću je jedna od ključnih oblasti iz poglavlja 23 koji su predmet interesovanja EK. S tim u vezi, EK, kao i države članice, su bili jasni u osudi skandalozne izjave aktuelnog ministra, što je notirano i u ovom izvještaju”, napominje Laković Drašković.

Očekivala je bivša pregovaračica za ključna poglavlja i da će iz Brisela ponovo spočitati da zakonodavne promjene, koje su od suštinskog značaja za uspjeh reforme u oblasti vladavine prava, moraju biti pripremljene u skladu sa evropskim standardima.

“Sigurna sam da je EK primijetila da ovo ministarstvo nije učestvovalo niti konsultovano kao resorno kada su rađene izmjene i dopune zakona o državnom tužilaštvu. Kada je ovaj zakon u pitanju EK skreće pažnju na činjenicu da izmjene treba da budu usklađene sa mišljenjem Venecijanske komisije, međunarodnim standardima i najboljom praksom”, ističe ona.

Sa druge strane, pojašnjava, pozitivno je ocijenjena međunarodna policijska saradnja, dok se kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala konstatuje  i povećanje broja podnešenih krivičnih prijava Specijalnom državnom tužilaštvu od strane policije i to gotovo 100 odsto. No, tu bi problem mogla predstavljati , kako smatra, nedavna reorganizacija u Upravi policije koja je dovela do razrješenja svih dosadašnjih pomoćnika direktora.

“Ipak, čini se da aktivnosti aktuelne Vlade opet mogu dovesti u pitanje članstvo u EGMONT grupi, jer je zbog reorganizacije opet došlo do administrativnog „demontiranja“, što se opet može pojaviti kao izazov kod članstva u ovom tijelu”, zaključuje Laković Drašković.

EGMONT grupa predstavlja platformu za bezbjednu razmjenu podataka i informacija značajnu za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Broji 166 članova, imeđu kojih se razmjenjuju podaci na bezbjedan način, te ponovnim isključenjem iz ovog tijela Crna Gora bi bila uskraćena za informacije iz ovih veoma značajnih oblasti u kojima se očekuje ubjedljiviji bilans rezultata.