MAROVIĆ: Krivokapić ne dolazi, ni Vučić ne bi trebalo da dođe na Cetinje

Diskutabilno je kome odgovaraju novi parlamentarni izbori. Neki subjekti novim izborima vrše pritisak, ova Vlada jeste nestabilna, ali ne možemo očekivati da će neko preuzeti tu vrstu odgovornosti da naslijedi Vladu koja je srušila DPS – zaključila je Marović

Potpredsjednica Građanskog pokreta URA Jovana Marović kaže za N1 da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne bi trebalo da dođe na Cetinje 5. septembra na ustoličenje vladike Joanikija.

– Ako je (Zdravko) Krivokapić rekao da neće biti na Cetinju, a on je blizak crkvi i vjernik, mislim da bi i predsjednik Srbije trebalo da odluči da ne dođe – rekla je Marović.

Ona dodaje da je u posljednjoj godini u Srbiji izraženo interesovanje za dešavanja u Crnoj Gori, da su brojne izjave neprimjerene, što nailazi na oštro osuđivanje, kao i da se zvanični Beograd miješaju u unutrašnje stvari Crne Gore.

Marović smatra da bi samo ustoličenje trebalo izmjestiti i da je odgovorno postupanje svih koji neće biti na Cetinju.

– Stav URA je da bi zbog tenzija bilo bolje da se ustoličenje ne održi na Cetinju. Odluka Mitropolije crnogorsko-primorske je odgovorna, ali to i dalje izaziva nezadovoljstvo. Mislim da je problematičan stav da Krivokapić ne bude tamo, on je predsjednik svih građana Crne Gore. Razumljivo je da oni koji smatraju da su vjerska prava Crnogoraca ugrožena prostestuju tog dana, ali trebalo bi da se uzdrže od nekih sukoba. Brojni su problemi, teško je zauzeti stav, ali proceduru ustoličenja određuje crvka i više puta u prošlosti se tu održalo ustoličenje – kazala je Marović.

Smatra da je Crna Gora bila izuzetno podijeljena i da i danas, godinu poslije smjene vlasti, podijeljenost nije „skinuta sa dnevnog reda“.

– I sada je podijeljena, prošlogodišnji izbori su predstavljeni kao referendum. Postojala je i 2006. godine kada je bio referendum, ne smanjujemo je, već se dodatno podstiče. Svi bi trebalo da rade na demokratizaciji Crne Gore, na jačanju vladavine prava, da prevaziđemo podijeljenost. Na tom testu najviše pada opozicija, mada bi moglo da se tumači da je veća odgovornost na vladajućim partijama – ocijenila je Marović.

Dodala je da bi bilo koja vlada nakon pada DPS-a imala ozbiljne zadatke pred sobom.

– Mnogo je urađeno, mnogo tek predstoji. Vlada je postavila jasne principe i zadatke, borba protiv kriminala i korupcije, najviše je i postignuto u tom dijelu, pokrenute su brojne istrage, više osoba je uhapšeno, zaplijenjena droga, čekamo da Tužilački savet bude usvojen. Ne možemo da govorimo o rezultatima ako je pravosuđe pod uticajem prethodne vlasti, dosta toga je urađeno na ispravljanju nepravdi. Najbitnije borbe i promjene su tek počete – rekla je Marović.

Kaže da je na istom zadatku i sada i ranije kada je bila u civilnom sektoru, a to je da identifikuje šta utiče na to da vladavina prava ne bude potpuna.

– Motivacija je bila da se poslije 10 godina u civilnom sektoru angažujem u partiji jer partija može da utiče na javne politike i donošenje odluka. Ako želim da mijenjam svijet i da vidimo bolju Crnu Goru onda je to sada. Ranije smo imali kontinuitet jedne vlasti, nedemokratske, nije postojala motivacija da se priključujem jednom takvom okviru, sada je drugačije, okolnosti su mi dozvolile da se sada uključim u politiku – kazala je Marović.

Smatra da promjene nisu lake, da treba uzeti u obzir da postoji zaostavština i da promjene ne mogu biti brze.

– Neki temelji su udareni. Diskutabilno je kome odgovaraju novi parlamentarni izbori. Neki subjekti novim izborima vrše pritisak, ova Vlada jeste nestabilna, ali ne možemo očekivati da će neko preuzeti tu vrstu odgovornosti da naslijedi Vladu koja je srušila DPS. Ukoliko parlament ne bude ispunjavao zadatke razmišljaćemo da li ćemo ići na izbore, za sada i funkcioniše i ne funkcioniše, nije izvjestan scenario da li idemo na izbore, za sada ne, ali ako parlament ne ispunjava svoje zadatke onda je to neodrživo – zaključila je Marović.