PEJOVIĆ: “Politika zaštite životne sredine tiče se svih građana”

Ona je, kako je saopšteno iz DPS-a, pitala da li je obilježavanje tri decenije od proglašenja Crne Gore ekološkom državom prilika za analizu do sada urađenog na uspostavljanju tog koncepta, još jednu političku kritiku za neučinjeno, ili vizija za istinsko uspostavljanje održivosti u crnogorskom društvu, kao jedine mjere uspješnosti svih.

„Teško je dati odgovor, ali je jedno sigurno – politika zaštite životne sredine pripada i tiče se svih njenih građana bez razlike u odnosu na njihovu starosnu, obrazovnu, političku, nacionalnu ili socijalnu osobenost“, kazala je Pejović.

Ona je rekla da je svako „političko kidisanje“ s jedne, ili „mudrovanje“ s druge strane apsolutni ekološki promašaj.

„Donijeta u vrijeme narastajućih tenzija, građanskih sukoba u nekadašnjoj nam Domovini kao zdrava i plemenita vizija budućnosti Crne Gore i sama je Deklaracija u javnim percepcijama postala mjera trajanja, političkih i građanskih prepucavanja, uspješnosti, ispunjenja, ali njene osnovne tekovine, srećom, niko nije osporio“, kaže se u saopštenju.

Pejović je dodala da univerzalni standardi u zaštiti prirode ne postoje jer se oni, možda od svih drugih, najdinamičnije mijenjaju.

Postojana je, kako je navela, jedino priroda koja je na relativno malom crnogorskom prostoru učinila da u moru podvojenih nacionalnih identifikacija ona bude prihvatljiva za sve.

„Prihvatajući ovo kao poželjnu mjeru odnosa prema sredini u kojoj živimo i koju dijelimo, ostaje prostor za ocjenu uspješnosti uspostavljanja i razvijanja koncepta ekološke države s jedne i zahtjevnog procesa ispunjavanja obaveza iz procesa pristupanja Crne Gore evropskoj zajednici s druge strane“, kaže se u saopštenju.

Pejović je kazala da je otvaranje pregovora za tu oblast od EU znak da su do sada uspostavljene institucije koje treba da realizuju politiku životne sredine, da postoje određeni kadrovski i drugi kapaciteti za ispunjenje ne samo nacionalnih, nego i još zahtjevnijih međunarodnih obaveza.

„Dijagnoza ekoloških problema u Crnoj Gori postoji već godinama, ali je još veći “ekološki“ problem kritičko “profiterstvo” bez jasnih rješenja“, rekla je Pejović.

Zbog toga će, kako je navela, najveći izazov biti izgradnja ekološke infrastrukture da bi se sanirali svi izvori zagađenja, ali i omogućila cjelovita primjena zakona iz te oblasti.

Za to će, kako je dodala Pejović, dugoročno biti neophodno izdvajati velika finansijska sredstva, sa ili bez pristupnih fondova.

„Da li će unapređenje životne sredine pratiti razvoj ekonomije i posebno i najvažnije da li će to biti dobra mjera jačanja socijalnog statusa svakoga građanina Crne Gore, zavisiće isključivo od sposobnosti i znanja donosilaca odluka“, rekla je Pejović.

Ona je dodala da se decenijama već piše i govori o konkretnim ekološkim problemima.

„Sigurna sam da izdvajanje bilo kojeg ne bi bilo primjereno jednom ovakvom osvrtu, tim prije što zajedno sa drugima i sama nosim dio odgovornosti za eventualne rezultate ili njihov izostanak“, kazala je Pejović.

Ona je rekla da je, ipak, Crna Gora do sada u politici životne sredine rijetka država koja nije koristila kompenzatorne i reverzibilne mjere za ugroženu životnu sredinu.

„To je pokazatelj njene solidne očuvanosti, iako se još energičnije moraju štititi prostori pod posebnim nacionalnim i međunarodnim statusima, imajući u vidu činjenicu da se sva sredstva uložena u tu svrhu mnogostruko vraćaju kroz njihovu turističku, naučnu i edukativnu valorizaciju“, poručila je Pejović.

Za sve to, kako je istakla, treba volja svih nivoa vlasti, ali, prije svega, volja i svijest građana, naročito onih koji se “svojski trude” da nesviješću i nekažnjeno unište trajanje.

Prema riječima Pejović, kaznena politika za mnoge je jedina mjera prave edukacije.

„Još smo na vrijeme da do 2050. godine ispunimo ciljeve Zelenog dogovora EU, pod uslovom da se jasno definiše način, sredstva i rokovi za rješavanje svih problema“, rekla je Pejović.

Ona je dodala da treba voditi računa da se u procesu pregovaranja sa što manje ekoloških problema konkuriše za članstvo, čime bi se skratila dužina trajanja prelaznih perioda.

„Zaključno, Crnu Goru čeka ozbiljan i temeljan posao zaštite i valorizacije prostora“, poručila je Pejović.

Ona je navela da samo on nema zamjenu ni rezervu.