IZOSTAVLJENO: Popis stanovništva bez pitanja o seksualnoj orijentaciji

Odbijen je predlog grupe nevladinih organizacija da predstojeći popis stanovništva u Crnoj Gori obuhvati i pitanja koja se tiču seksualne orijentacije crnogorskih građana. To se navodi u Izvještaju o sprovedenoj javnoj raspravi povodom Nacrta zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2021. godini, koju je organizovalo Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, pišu Dnevne novine.

U obrazloženju grupe NVO (DAMAR, CDT, StarsUP, CEDEM, Juventas i CeMI) koje su predložile prikupljanje ovih podataka navodi se da su neophodne informacije o seksualnoj orijentaciji, kako bi se adekvatnije planirale politike iz oblasti obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite, zapošljavanja kao i politike koje promoviši jednakost i ravnopravnost.

Sa druge strane, uz odgovor da se ne prihvata predlog ovih NVO u obrazloženju predlagača Nacrta zakona, odnosno Ministarstva finansija i socijalnog staranja, ukazuje se i na preporuke Ekonomskog komiteta Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE) da se radio osjetljivom pitanju.

“OSJETLJIVO PITANJE”

– Postupajući u skladu sa čl.33, st.1 Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike Uprava za statistiku sprovodi probna istraživanja kada je potrebno izvršiti ocjenu metodologije ili kvaliteta podatka koje treba prikupiti statističkim istraživanjem ili popisom – navode u obrazloženju.

U skladu sa ovim, kako kažu, navedeni podatak je potrebno prvo testirati, što za ovo popisno pitanje nije urađeno.

– Ovome treba dodati i da se preporuke UNECE ne odnose na ovu informaciju i da se radi o vrlo osjetljivom pitanju – piše u obrazloženju.

Izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vujović, koja je jedan od predlagača ovog pitanja, za Dnevne pojašnjava da se u progresivnim zemljama sve češće prikupljaju podaci o seksualnoj orijentaciji od strane različitih proizvođača zvanične statistike.

Ukazuje i na brojne naučne studije koje potvrđuju benefite prikupljanja ovog podatka kroz različite registre ili putem Popisa stanovništva.

– Praksa pokazuje da što je duže ovo pitanje prisutno uformularima (popisni list, zdravstveni karton, socijalni karton…), povećava se udio ljudi koji navode da im je seksualni identitet različit od heteroseksualnog. Lezbejke, gej muškarci i biseksualne osobe su često ‘nevidljivi’ donosiocima odluka i pružaocima različitih usluga, poput zdravstvenih, socijalnih, obrazovnih… Ovim predlogom smo željeli da pokrenemo promjenu u svim registrima, kako bi se podaci prikuplj ali rutinski, a samim tim i socijalne i zdravstvene politike bolje prilagode individualnim potirebama korisnika – kazala je Vujović.

PITANJE ZA STARIJE OD 16 GODINA

Ona smatra da i kad bi se ovo pitanje našlo na predstojećem popisu, njegovi rezultati na kraju ne bi prikazali realno stanje.

– Svjesni smo da bi na prvom Popisu koji bi ovo pitanje sadržao broj osoba koje bi odgovorile da im je seksualna orijentacija različita od heteroseksualne bio značajno različita od stvarnog broja, ali, želimo da stvorimo naviku prikupljanja podataka. Isto treba uraditi i sa rodnim identitetom – istakla je Vujović.

Takvo pitanje, kazala je ona, uvode i druge zemlje, a primjer je Velika Britanija: “Pitanja o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu nijesu obavezna i postavljaju se samo populaciji starijoj od 16 godina. Cilj postavljanja ovih pitanja je da se stvori bolja slika koja će koristiti donosioci odluka, kretorima politika i pružaocima usluga, na različitim nivoima”.

Posebno se, kazala je, ističe važnost ovih podataka na lokalnom nivou jer može doprinijeti dobijanju slike o prirodi eventualnih nejednakih mogućnosti i njihovih posljedica na zdravlje obrazovanje, zapošljavanje i stanovanje.

Dobro je da će se prikupiti podaci o životnom partnerstvu

Vujović kaže da je pohvalno to što će se u predstojećem Popisu prikupljati podaci o životnom partnerstvu, što nije slučaj sa zajednicom osoba istog pola koja nije registovana.

– Obrazloženje da je potrebno testirati prikupljanje novog podatka nije dovoljno Za odbacivanje ovog pitanja, jer je cilj javne rasprave da korisnici podataka predlažu pitanja koja smatraju da je važno da se prikupljaju i da nije bilo meni poznatog prostora da se ta pitanja predlože ranije, prije testnog Popisa – kazala je Vujović.

Ona napominje da ni u probnom Popisu nijesu postavljana pitanja o nacionalnosti, jeziku i vjeri, pa ipak predlagači nacrta zakona žele da se ova pitanja postavljaju, iako su vrlo osjetljiva.