Povežite se sa nama

COVID-19

MISTERIJA: Niska stopa smrtnosti od kovida u siromašnim zemljama Afrike i Azije

Objavljeno

-

(FOTO: Anadolu)
Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Jedna od najvećih misterija pandemije koronavirusa je relativno niska stopa smrtnosti u siromašnim zemljama Afrike i Azije, uprkos smanjenim resursima i slaboj dostupnosti zdravstvene zaštite, u odnosu na Evropu i Sjedinjene Države.

Stopa smrtnosti od virusa na ta dva kontinenta predstavlja tek djelić onoga što se po pitanju smrtnosti događa u Europi i SAD-u. Situacija je ranije bila obrnuta u sličnim vanrednim situacijama za javno zdravstvo. Siromašnija područja bila su teže pogođena, kao što je sada slučaj u zajednicama u SAD-u, gdje žive manjine ili siromašnije porodice, piše u opširnoj reportaži New York Times.

Ljekar i nagrađivani naučni pisac Sidarta Mukerjee u nedavnom članku za New Yorker nazvao je situaciju epidemiološkim detektivskim romanom. New York Times odlučio je istražiti tu misteriju i donijeti moguća objašnjenja.

Je li riječ o statističkoj fatamorgani? Gotovo sigurno ne. Neki dijelovi uzorka vjerojatno jesu rezultat lošeg sistema  prijavljivanja smrtnih slučajeva od strane lošijih zdravstvenih sistema. No mnogi epidemiolozi vjeruju da uzorak odgovara stvarnim brojkama.

Primjerice, u Indiji veći gradovi vode statistiku o ukupnoj smrtnosti, bez obzira na uzrok, i ona je porasla manje nego u puno bogatijim državama. Takvi podaci sugerišu da i Delhi i Mumabi imaju puno nižu stopu smrtnosti nego u SAD-u, rekao je dr. Prabat Ja, voditelj Centra za globalna zdravstvena istraživanja u bolnici St. Michael u Torontu.

U članku je Mukerjee opisao privremenu bolnicu koju su lokalni zvaničnici izgradili u siromašnoj četvrti Daravi u Mumbaiju. Zatvorili su je ubrzo nakon što se pokazalo da je manje ljudi umiralo nego što se očekivalo.

Poznato je da kovid teže pogađa starije ljude: više od 80 posto svih smrtnih slučajeva u Sjedinjenim Državama su ljudi stariji od 65 godina.

Širom Afrike i većim dijelom Azije, populacija je puno mlađa. Rađa se više djece, a drugi zdravstveni problemi češće ubijaju ljude prije nego što dosegnu stariju dob. U subsaharskoj Africi, samo 3 posto populacije je starije od 65 godina. U Pakistanu tek 4 posto, a u Sjedinjenim Državama ta je brojka na 16 posto, a u Evropskoj uniji 20.

Još jedan faktor je zanimljiv: domova za starije i nemoćne, u koje se virus često probijao sa smrtnim posljedicama, puno su češći u zapadnim zemljama, no drugdje je uobičajen život u višegeneracijskim porodicama gdje odrasla djeca vode brigu o roditeljima.

Ipak, čini se da starost populacije nije jedini odgovor na ovu enigmu.

Svakodnevni život uglavnom se odvija vani u siromašnijim afričkim zemljama, a životni prostor je prozračen jer su prozori većinu vremena otvoreni. Poznato je da se kovid lakše i brže prenosi u zatvorenim prostorijama koje su slabo prozračene.

Mnogi naučnici smatraju da važan odgovor leži u činjenici da imunitet nije svugdje ujednačen. Ako su se raniji koronavirusi više širili u nekim zemljama, imunitet ljudi u tim zemljama možda je bolje pripremljen za kovid.

– Postoji puno dokaza, ali još uvijek nemamo konačan odgovor, izjavio je Salim Abdul Karum, južnoafrički epidemiolog.

Na sličan način razmišlja i tim indijskih naučnika koji tvrde da je stopa smrtnosti niža u zemljama čija je šira populacija izložena širokom spektru mikroba, prenosi BBC. Veliku udio asimptomatskih infekcija u Indiji podudara s ovakvom hipotezom, rekao je za Financial Times dr. Gagandip Kang, virolog iz Velorea.

Ako je ova hipoteza tačna, mogla bi pomoći objasniti nižu stopu smrtnosti u Africi i Aziji nego u Latinskoj Americi.

Ruanda je primjerice brzo i agresivno uvela mjere socijalne distance, nošenja maski i praćenja kontakata, ali i masovnog testiranja. Slično su napravile i neke azijske zemlje. Gana, Vijetnam i druge zemlje uvele su restrikcije prilikom ulaska u te zemlje. Konzorcij afričkih zemalja sarađivao je na distribuciji zaštitnih maski i brzih kovid testova.

– Afrika puno stvari radi kako treba, a ostatak svijeta ne, rekla je Gejl Smit, bivša zvaničnica  iz Obaminog mandata.

Ipak, čini se da ovo nije glavni razlog za relativno mali broj umrlih od kovida. Nekoliko azijskih i afričkih država, uključujući Indiju, imaju puno raznolikiju strategiju za borbu protiv kovida, baš kao što je to slučaj u SAD-u i Europi.

Cjeloviti odgovor na ovu enigmu zasigurno uključuju više objašnjenja. Stotine hiljada ljudi širom Afrike i Azije umrle su od ove strašne bolesti, ali mnogi su i dalje živi iz razloga koji su u isto vrijeme i nejasni i čudesni.

 

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije