Connect with us

Društvo

CETINJE: Grad zatrovan, dvogodišnji dječak dok se igrao na trgu dobio alergijske reakcije

Published

on

Foto: Stevo Vasiljević

Pritužbu je podnijela i Cetinjanka Marina Ljiljanić (1985) ističući da je učestvovala na protestu, te da su na nju, oko devet sati ujutro, u razmaku od po 10 sekundi, bačene tri šok bombe. Samo sam, napisala je, pokušavala do dođem do svoje kuće. Dim od suzavca, kako je navela, ulazio je kroz prozore i svi su, uključujući i troje maloljetnih ukućana, vezali krpe preko lica, ali nije puno pomagalo

Moj sin koji ima godinu i sedam mjeseci igrao se danas, 10. septembra 2021. godine, vrlo kratko, gotovo dva minuta, sa lopticom na gradskom trgu (Trg kralja Nikole). Stavio je usta i počeo je da plače, da se crveni, suzi, kija… To stanje je trajalo 15 minuta. Ovo sve se dešava pet (5) dana nakon bačanja suzavca na toj lokaciji – napisala je Cetinjanka Zorka Zoja Vidova Ivanović (1989) u pritužbi Savjetu za građansku kontrolu rada policije.

Crnogorski građani danima dostavljaju ovom tijelu za kontrolu rada policije, ombudsmanu i Ministarstvu unutrašnjih poslova pritužbe zbog brutalne reakcije policije na Cetinju 5. septembra kada su ogromnim količinama suzavca, šok bombi, gumenim mecima zasuti ljudi koji su mirno, na Dvorskom trgu, iskazivali bunt zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru. Građanima pomoć pruža građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković koji je prije nekoliko dana Pobjedi kazao da „u odnosu na 2020. tokom koje su se masovno događale litije pod motom ‘Ne damo svetinje’ policija je ovog puta imala potpuno drugačije postupanje“. Zeković je tada u svojstvu predsjednika Savjeta za građansku kontrolu rada policije pratio postupanje organa reda u odnosu na građane koji su iskazivali podršku Crkvi Srbije.

Javne površine

Cetinjanka koja je Savjetu dostavila pritužbu zahtijeva da se utvrdi da li su javne površine na kojima je bačen suzavac 5. septembra bezbjedne.

U prijavi objašnjava da sina nije vodila kod ljekara, s obzirom na to da joj je sestra ljekarka, pa se konsultovala s njom kako da tretiraju probleme koje je kod njenog djeteta izazvao boravak na mjestu gdje je, očito, koncentracija suzavca, i dalje značajna.

Ona u pritužbi zahtijeva i da se provjeri postupanje policije tog dana na Cetinju, da li je došlo do prekoračenja ovlašćenja u pogledu korišćenja hemjskih sredstava, te da li je bezbjedno i da li treba naložiti detaljnije čišćenje javnih površina.

Uzalud zatvoreni prozori

Pritužbu je podnijela i Cetinjanka Marina Ljiljanić (1985), preko aktivista Crnogorskog helsinškog odbora, tima kojim koordinira Zeković, ističući da je učestvovala na protestu 5. septembra, te da su na nju, oko devet sati ujutro, u razmaku od po 10 sekundi, bačene tri šok bombe.

– Sve su eksplodirale u mojoj neposrednoj blizini, jedna na manje od metra od mene. Samo sam pokušavala do dođem do svoje kuće. Dim od suzavca nam je ulazio kroz prozore i svi smo, uključujući i troje maloljetnih ukućana, vezali krpe preko lica, ali nije nam puno pomoglo – istakla je ona.

Objašnjava da je hronična asmatičarka i da već danima, od neđelje, ima pogoršano zdravstveno stanje, zbog čega je zatražila i ljekarsku pomoć. Priložila je i medicinsku dokumentaciju.

Akcija policije trajala je duže od četiri sata (Foto: Stevo Vasiljević)

– Tri dana nakon intervencije policije u Njegoševoj ulici ne možemo normalno disati – naglasila je Ljiljanić.

Zahtijeva da se provjeri da li je profesionalno i dozvoljeno da policajci na nju bace, u kratkom intervalu, na po deset sekundi, šok bombe iako je na protestu imala pristojno i zakonito ponašanje i nije ničim remetila javni red i mir. Traži i da se utvrdi da li je u skladu sa standardima policijskog postupanja da se na mirne demonstrante i jedan čitav grad ispali tolika količina različitih hemijskih sredstava.

Pitanje srednjoškolke

Srednjoškolka Milica Borozan (2003) sa Cetinja, takođe se obratila Zekoviću, i uz podršku Crnogorskog helsinškog odbora, obratila se Savjetu za građansku kontrolu rada policije iznoseći primjedbe na postupanje policije.

Naglasila je u pritužbi da je punoljetna „kako ne bi bilo što sporno oko mog učešća na demonstracijama, 5. septembra 2021. godine, ili povodom ove pritužbe“.

– Stajala sam na Trgu među grupom građana, mirno smo protestovali. U jednom momentu građani su počeli da aplaudiraju, iz razloga jer je policija navodno spuštila oružje. Nakon par trenutaka počeli su bez ikakvog povoda i razloga da nas gađaju suzavcima i gumenim mecima. Jedna dimna bomba me pogodila u patiku i zbog pritiska bombe sam pala. Takođe me od suzavca uhvatilo i gušenje. Bila sam jako uplašena i razočarana i dalje ne mogu da vjerujem da policija treba i smije da ima takav odnos prema građanima – napisala je ona.

Ona je zamolila Savjet da provjeri postupanje policije prema njoj.

– Da li je to bilo u redu i da li je u redu da može da napadne narod koji mirno protestuje – navela je ova srednjoškola.

Uz pritužbu je priložila medicinsku dokumentaciju i fotografiju povrijeđenih koljena.

Zeković je Pobjedi kazao da je informisan da je Savjet zadužio svog člana dr Aleksandra Mugošu da se bavi ovim predmetom i od Uprave policije zatražio da se izjasni po pitanju pritužbe i posebno da odgovori za razloge postupanja prema srednjoškolki i da je dovode u vezu sa izvršenjem nekog prekršajnog ili krivičnog djela.

Pobjeda je prije nekoliko dana objavila tvrdnje naših nezvaničnih izvora iz bezbjednosnog sektora koji su nam rekli da je na Cetinju 5. septembra policija ispalila blizu hiljadu patrona suzavca. Naši izvori kazali su i da je čak u tri navrata tražena dopuna zaduženja hemijskih sredstava.

Vladini i zvaničnici bezbjednosnog sektora danima već saopštavaju kontraverzne informacije ko je i zašto naložio da Prijestonica satima bude zasipana suzavcem i drugim hemijskim sredstvima. Do danas je nejasno i ko je rukovodio ovom akcijom. Premijer Zdravko Krivokapić na vanrednoj konferenciji za novinare saopštio je da su neki čelnici sektora bezbjednosti odbili da izdaju komandu da policija krene na građane. Ne eksplicitno, ali iz onoga što je rekao, jasno se da zaključiti da naređenje nije izdao direktor Uprave policije Zoran Brđanin ili ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, iako su naknadno iz Uprave policije saopštili da je komandnim lancem rukovodio Brđanin.

Savjet: Vlada, o svom trošku da organizuje detaljno čišćenje i dekontaminaciju javnih površina

Iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije juče su saopštili da su postupajući po pritužbi građanke Zorke Zoje Vidove Ivanović razmotrili postupanje policijskih službenika na Cetinju, 5. septembra, i usvojili zaključak da je prilikom intervencija policije u Prijestonici, na različitim lokacijama, došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava.

Uputili su hitnu preporuku ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću da se u Vladi založi, da se o trošku Vlade, a u saradnji sa službama Prijestonice Cetinje, pristupi detaljnijem čišćenju i dekontaminaciji svih javnih površina, uključujući i zelene površine, a na kojima je, ili u njihovoj blizini, djelovala policija upotrebljavajući prekomjernu upotrebu CS gasa i drugih hemijskih sredstava.

– Savjet je uvjeren da će to biti prvi u nizu drugih ozbiljnih koraka koji su potrebni za smirivanje javnosti i povratak povjerenja – piše u saopštenju.

Konstatovali su da se prekomjerna upotreba hemijskih sredstava odrazila na zdravlje i redovan život i onih građana Cetinja koji nijesu uzeli učešća u javnim okupljanjima.

Prekomjerna upotreba hemijskih sredstava, kako su istakli, koju više gotovo ne spore ni visoki zvaničnici Vlade Crne Gore, ne može se opravdati višim ciljevima i predstavlja odsustvo humanosti i poštovanja ljudskog dostojanstva.

– Savjet registruje da se prekomjerna upotreba hemijskih sredstava na Cetinju negativno odrazila i na zdravlje životinja, kako onih na farmama, vlasničkih kućnih ljubimaca i životinja koje su napuštene i na ulici, pri čemu je određeni broj njih usljed toga i uginuo – ističe se u saopštenju.

Članovi Savjeta su advokat Zoran Čelebić, prof. dr Dražen Cerović, doc. dr Branislav Radulović, dr Aleksandar Mugoša i građanska aktivistkinja Aida Petrović.

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Advertisement

Najčitanije