Connect with us

Društvo

DFC: Mučne scene sa Cetinja 4. i 5. septembra neće doprinijeti skorijem pomirenju

Published

on

Epilog dvodnevnih događaja vezanih za ustoličenje mitropolita Joanikija na Cetinju, ukratko bi glasio niko srećan, niko zadovoljan, ocijenjeno je u najnovijem magazinu Digitalnog forenzičkog centra koji je analizirao istorijski kontekst i aktuelne događaje vezane za 4. i 5. septembar.

POLITIČKA NADGORNJAVANJA

U DFC-u nemaju dilemu da će ova tema još dugo služiti i poziciji i opoziciji za politička nadgornjavanja, dok će, kako ocjenjuju, vrijeme dati sud o događajima koji su pored domaće, zabrinuli i svjetsku javnost.

“Ono što je sigurno, to je da pobjednika nema, jer se suprotno volji Cetinjana ustoličenje ipak desilo, ali se i suprotno planu Crkve ono obavilo u prisustvu šačice sveštenstva i jakih policijskih snaga’’ ističu iz DFC-a.

Ono što je izvjesno nakon mučnih scena 4. i 5. septembra, smatraju u DFC-u, jeste da osjećaj duhovne agresije nad Cetinjanima sigurno neće doprinijeti skorijem pomirenju.

DFC ističe da je sa ovakvim prioritetima upitno možemo li se nadati da će Vlada, u uslovima razgoropađene korona pandemije, konačno okrenuti poslovima od kojih se bolje živi, ada će crkvena pitanja prestati biti dnevnopolitička tema.

POLICIJSKO MEDIJSKO USTOLIČENJE

Podsjećaju da su, uprkos procjeni obavještajno-bezbjednosnog sektora da se nikome ne može garantovati bezbjednost na Cetinju i disonantnim tonovima u Vladi, mitropolit Joanikije i patrijarh srpski Porfirije u prijestonicu došli helikopterom u pratnji specijalne policijske jedinice.

Istovremeno, kako dodaju, policijske snage u samom središtu prijestonice razbijale su barikade i prosvjede koristeći se suzavcem i šok bombama.

“Ustoličenje Joanikija obnovilo je atavizme međusobnih istorijskih trvenja dva suprotstavljena koncepta i narativa zelenaša i bjelaša, partizana i četnika, suverenisla i unitarista, produbljujući ambijent egzistencijalne krize i posrnuća crnogorskog društva”, ocjenjuju u analizi.

Tako uobličena atmosfera prijatelj-neprijatelj, ističu iz DFC-a, pokazala je krhkost građanskog karaktera crnogorskog društva pod stegama narastajućeg klerikalizma.

“Breme podijeljenih tumačenja prošlosti i viđenja budućnosti nerijetko oivičenih dogmama kamen je spoticanja u svim ozbiljnijim nastojanjima za uspostavljanje kulture društvenog dijaloga” navodi se u analizi.

DFC ocjenjuje da je u takvom istorijskom kontekstu validno posmatrati i insistiranje da se u specifičnom društvenom trenutku ustoličenje novog mitropolita po svaku cijenu održi u Cetinjskom manastiru.

Iako podsjećaju, dobar dio crnogorske javnosti to je doživio kao mani estaciju kulturno-političke agresije i moći zvaničnog Beograda, ali i priliku da se pokaže da je Crna Gora dio “srpskog sveta”, dok drugi, lojalni toj vjerskoj zajednici (SPC) ne vide ništa spor no u takvom činu.

PORAZ GRAĐANSKE CRNE GORE

O aktuelnim prilikama dodatno podgrijanim ustoličenjem Joanikija na Cetinju i ulozi SPC u političkom životu Cme Gore, kao i o najavljenom popisu stanovništva, za DFC govorio je predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera.

Kentera ocjenjuje da su dešavanja na Cetinju pokazala i ogolila onu najmračniju, najgoru stranu Crne Gore, i da smo “dotakli dno dna”.

“Tada se pokazalo koliko smo jadni i bijedni kao nacija, koliko smo podijeljeni kao društvo, koliko nas je lako zavaditi i koliko nas je lako dovesti do tačke pucanja sa koje maltene nema povratka. Na svu sreću i uz razum pojedinih ljudi sa jedne i sa druge strane, koji su smirivali tenzije do zadnjeg momenta tokom čitavog trajanja svega što se dešavalo 5. septembra, zahvaljujući jednoj izuzetno profesionalnoj reakciji policije nije došlo do najgoreg scenarija do krvoprolića”, smatra Kentera.

POPIS DOPRINIO PODJELAMA

Kentera ističe da je popis vrlo osjetljivo pitanje, posebnou Crnoj Gori i zemljama regiona.

On podsjeća da je popis u velikoj mjeri doprinio mnogim podjelama koje postoje u državama Zapadnog Balkana, ocjenjujući da je opasno insistiranje na tim osjetljivim pitanjima, koja evropsko zakonodavstvo ne poznaje.

“Pitati za nacionalnost ili vjersku pripadnost stanovnike Švedske, Norveške, Danske ili Velike Britanije je nepojmljivo, niti bi razumjeli zašto ih to pitate. Popis treba da se obavi, ali iz pravih razloga, da se, prije svega, sagleda demografska struktura stanovništva u odnosu na pokazatelje koji su bitni sa ekonomskog stajališta, da popis iskoristimo za unapređenje stanja u zemlji na raznim nivoima Definitivno, pitanja etničke, vjerske i nacionalne pripadnosti treba isključiti iz popisa da se ne bi produbljivale podjele u Cmoj Gori”, ocijenio je Kentera.

Goruća tema u onlajn svijetu

Statistička analiza DFC-a pokazuje da je pitanje ustoličenja goruća tema u onlajn svijetu.

“U periodu od 1. do 7. septembra, na Facebooku je bilo 11.244 objava koje su proizvele nevjerovatnih 1.674.030 interakcija. U istom periodu, na Twitteru je bilo 43.600 objava, dok se tema Cetinja u medijima pojavila u 17.100 objava”, navodi se u analizi.

Crkva predmet politizacije i podjela

“Rezonovanje suštinskog i simboličkog značaja crkve danas je predmet politizacije i jasna linija po kojoj se podvaja Crna Gora. Osporavanje crnogorskog identiteta u nastupima zvaničnika SPC i ugrađivanje religijskog u prostor politič-

kogfriaročito u kontekstu uloge SPC u izbornim i postizbornim procesima tokom 2020. i 2021. godine) rezultiralo je naglašenom društvenom polarizacijom i problematizovanjem mjesta ustoličenja imajući u vidu državotvorni značaj prijestonice”, navodi se u analizi.

Tome, kako dodaju, nesumnjivo doprinosi i odnos državne vlasti koja, ne samo da nije uspjela da svoje institucije zaštiti od crkvenog uticaja, već je nastala kao njegov direktni produkt.

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Advertisement

Najčitanije