INTERVJU – SVETLANA PAJOVIĆ – MUSIĆ: Izborićemo se i sa ovim posrnućem Crne Gore!

Svetlana Pajović – Musić došla je u žižu crnogorske javnosti nakon par gostovanja na bosanskohercegovačkim televizijama, gdje je precizno i beskompromisno tamošnjoj javnosti približila stanje u današnjoj Crnoj Gori. Potom je bila učesnica nekoliko građanskih akcija u kojima su u centru pažnje bile žene – od sprječavanja srpskog ambasadora Božovića da položi cvijeće na spomen ploču okupatorima Budve do patriotskog protesta ispred Skupštine Crne Gore. Portal Luča zamolio je za intervju.

–Prije nekoliko dana postali ste predsjednica Crnogorske građanske akcije. Kako sebe vidite u toj ulozi?

Crnogorska građanska akcija (CGA) je politička partija koja je organizaciono uređena na potpuno drugačiji način od svih postojećih. CGA je organizovana po mjeri društva i mjeri vremena u kojem živimo. Nastala je iz građanskog bunta i nezadovoljstva uzrokovanog  gaženjem osnovnih ljudskih prava i sloboda i uzleta fašizma.

Nastala je kao nepristajanje na skrnavljenje građanskih temelja na kojima ponosno počiva crnogorsko društvo. Produkt je slobodoumnih pojedinaca koji su se odvažili boriti za najveće civilizacijske vrijednosti na kojima počiva multietničko i multivjersko društvo u našoj Crnoj Gori.

Iz tog razloga, kao predśednica, sam samo jedna u timu lidera koji treba da iznesu našu misiju. CGA je tu radi građana, a ja sam tu da što jasnije iznesem stavove CGA, kako bi svaki naš član i simpatizer osjetio da je dio jedne široke GRAĐANSKE AKCIJE. Akcije koja počiva na vrijednostima građanske jednakosti, antifašizma i sekularnosti. Akcije sa moralno stamenim i čistim licima, jasno i temeljito opredijeljenjim u djelovanju zaštite crnogorskih nacionalnih interesa, kulture i identiteta, koji su pod brutalnom prijetnjom i napadom .

-Mnoge od gradjanskih akcija protivljenja novom režimu vodile su žene. Kako vidite ulogu žena u novom naletu velikosrpskog nacionalizma na Crnu Goru?

Žena kao majka, sestra ili supruga je temelj svakog zdravog društva, a posebno crnogorskog. Žene su kroz istoriju Crne Gore podnosile mnogo veće žrtve od ovih koje traži današnje društvo u naletu velikosrpskog nacionalizma. Ja, kao i moje koleginice i liderke u CGA smo tu radi Crne Gore. Naše poštovane saradnice i građanski aktivisti iz NVO sektora iz svih sfera društva su pokazale da su neumorne i stameno na braniku i putu vraćanja Crne Gore na svoj put.

Energija koju crpimo iz ljubavi prema državi je nepresušna, a prepreke na koje nailazimo nam daju dodatnu snagu i motivaciju da zajedno vratimo dostojanstvo i društvene vrijednosti tamo đe su vazda bile u Crnoj Gori.

“Ne pitajte šta vaša zemlja može da učini za vas – pitajte šta vi možete da učinite za vašu zemlju“ , rekao je Kenedi  – i taj moto kao istorijski stil života u Crnoj Gori i priznajemo kao vodilju.

Nije se čuditi zašto su žene na prvoj liniji u ovom trenu. Postoji jedna jaka DNK informacija koja je utkana u korijenu crnogorskog društvenog i nacionalnog bića. Izreka kaže “ Vaspitaj sina – vaspitao si čovjeka, vaspitaj šćer – vaspitao si naciju“.

Crnogorske majke i žene su uvijek bile čuvar ognjišta, prenosioci moralnih vrijednosti i luče slobodarstva. Žene su nosile svoju sudbinu uvijek duboko utkanu i u sudbinu države.

-Nakon podgorickog mitinga crnogorskih patriota pred Novu godinu na kome ste govorili, pozvani ste u policiju. Šta su od Vas tamo tražili?

Kao crnogorski patriota i izvorni suverenista nikad u vezi sa bivšom, nit sadašnjom vlašću, čast mi je bila obratiti se tom veličanstvenom crnogorskom zboru. Pozvana sam kao i ostale kolege govornici, da dam izjavu vezano za okupljanje usljed pandemije. Odazvala sam se pozivu kao svaki odgovoran i savjestan građanin i obavila tu dužnost. Ustavom zagarantovano pravo na slobodu kretanja i slobodu govora nam ne može niko dovesti u pitanje.

-Crna Gora nakon izbora ne liči na donedavnu građansku i sekularnu državu. Kako vidite perspektivu Crna Gora sa kleronacionalistima na vlasti?

Perspektiva i srećna budućnost se ne mogu očekivati sa kleronacionalistima na vlasti. To nije slučaj ni u jednoj zemlji na svijetu. Nije u pitanju vjera ili nacionalnost, u pitanju je obmana i zloupotreba svega onoga dobrog što je u biti crnogorskih građana, kako bi se ostvarili ciljevi koji ne idu u korist Crnoj Gori.

Žalosno i tužno je da radi politike i političkih ubjeđenja, određeni broj političara, a takođe i sveštenstva SPC, manipuliše sa osjećanjima poštenih građana. Nedopustivo je gledati jednu radikalizaciju društva i mladih pogotovo. Tome u prilog idu i činjenice iz istraživanja WDF koje je otkrilo da mladi pokazuju 60% konzervativnih vrijednosti, a njihovi roditelji 30%. Razlika od 30 % je uticaj crkve iz Srbije u Crnoj Gori.

Crna Gora zaslužuje potpuno drugačiji pristup vođenju državne politike. Populizam, partitokratija i političko licemjerstvo nam pojedoše prilike za zdravim promjenama i ne želimo da vjerujemo da mi ne umijemo i ne možemo bolje, naprotiv.

Naš najveći resurs su naši ljudi i naša mladost. Način vođenja državne politike do 30.08. nije definitivno valjao, a nakon izbora je na sceni jedno moralno posrnuće, đe dogma vlada umjesto znanja i kompetentnosti. Imamo jednoobraznu i jednorodnu vladu, sa ljudima čiji imovinski kartoni ne pokazuju toliku ugroženost koju su potencirali.

Naši nacionalni interesi nisu samo vezani za temeljne civilicijske vrijednosti, sekularizam i njihovu odbranu. Tu podrazumijevamo i krhku i slabu crnogorsku ekonomiju koja je atakovana štetnim, neznavenim i očigledno zlonamjernim potezima nove Vlade. Ti su potezi i planovi spremani u kuhinjama van Crne Gore i u vjerskim objektima crkve iz Srbije na teritoriji Crne Gore.

-Koliko je za ovu situaciju kriv DPS?

Biti nosilac državne politike od 90 tih do sada, u raznim turbulentnim, teškim i opasnim vremenima nosi veliku odgovornost i teret svih aktera vlasti, od DPS do njegovih koalicionih partnera.

Od dobrih stvari kao što je izbjegavanje građanskog rata, vraćanja nezavisnosti i dobre spoljne politike – do apsolutne odnarođenosti u toku tog dugog vremenskog perioda i jedne loše ekonomske politike „banditskog kapitalizma”, kako engleski novinari znaju reći opisujući crnogorsku ekonomiju.

Zapuštenost nacije po pitanju obrazovanja, njegovanja nacionalnog identiteta je i dio problema i razloga sadašnje situacije. Podjele koje su nastale, po pitanju nacionalnog, vjerskog i ekonomskog raslojavanja su samo plod nedovoljne brige o državi Crnoj Gori, koja treba da bude ugodan dom svim građanima.

Dopustilo se da jačaju neprijatelji, da se ne vodi računa o najvećem bogatstvu jedne nacije i zemlje – ne mislim samo ekonomsko već i na kulturno istorijsko bogatstvo. Dozvolilo se da se daju državljanstva nevoljnicima kojima se pružio dom i omogućio svaki lični i profesionalni napredak.

Danas su oni ti koji gaze i negiraju prava Crnogoraca u sopstvenoj zemlji. A istinski ugroženi smo svi mi bez svog kulturno istorijskog i vjerskog nasljeđa, koje se hoće pokloniti drugoj državi i bez prava na slobodu vjeroispovijesti.

Ubijeđena sam da će CGA osvježiti društvenu i političku scenu Crne Gore i vratiti etiku, dosljednost i principijelnost u javnom diskursu, kao jedan novi način djelovanja blizak svakom građaninu kome je Crna Gora svetinja i sudbina.

-Ovih dana smo bili svjedoci sveopšte odbrane ministarke Bratić od jedne neumjesne karikature. Ko će Crnu Goru odbraniti od ministarke Bratić i zašto nije bilo takve reakcije kada su napadane Anđela Ivanović, Tamara Nikčević…?

Za najoštriju osudu je napad na dostojanstvo svake žene! To što je ministarka samu sebe kvalifikovala kao“ ženu četnika“ i omalovažavala i vrijeđala crnogorsku naciju tvrdnjama da smo nastali „ etničkim inženjeringom“, nije nikakvo opravdanje za bilo koju vrstu uvrede.

Sada imamo takvo jedno silovanje javnog prostora raznim ogavnostima, linčom neistomišljenika, crtanjem meta, fašističkim i nacističkim porukama i opštim primitivizmom. Toga bilo nije dok nije počela orkestrirana i sistematska hajka i propaganda iz Beograda, Banja Luke i crkve iz Srbije u Crnoj Gori.

Dakle sve kreće sa političkim protestima tzv. litijama. Stvorili su i nametnuli najprljaviji narativ kroz antikulturu MIM stranica. Uz te stranice i hiljade i hiljade botova, napravljen je jedan amoralni ambijent đe žrtva može biti svako – pogotovu žene- što je nedopustivo! Stvorili su atmosferu progona i širenja mržnje, nacionalne i vjerske netrpeljivosti. Sloboda govora ne znači slobodu govora mržnje. Autor svake uvrede i povrede dostojanstva ljudskog bića mora biti otkriven i procesuiran.

Autori ovog i ovakvog širenja mržnje kao i njihovi nalogodavci će kad tad morati odgovarati. Lično sam, na svojoj koži osjetila dobar dio arsenala sličnih uvreda. Na meti ovih beskrupuloznih napada i vrijeđanja dostojanstva su u dužem trajanju već mnoge žene sa crnogorske javne, građanske i političke scene. Razlog izostanka reakcija na napade na sve njih je čisto licemjerstvo. A svako ćutanje je odobravanje. I to je sramno! Pravda mora biti jednaka za sve ugrožene.

Moramo se svi boriti za društvo u kojem ćemo vratiti ambijent uvažavanja i elementarne pristojnosti, koja je vazda bila svojstvena našem društvu , bez obzira na sve naše razlike i različitosti.

 -Nedavno ste boravili u BiH odakle Vam je suprug. Liče li BIH i današnja Crna Gora jedna na drugu?

Postoji jedna matrica već viđena u Bosni, kada je pune tri godine prije rata, srpska crkva počela šetanje moštiju svetaca po Bosni, uz priču o ugroženosti srpskog naroda u zajednici.

Znamo što su bile posljedice takve radikalizacije. Provodeći dosta vremena u Sarajevu mogu reći da taj kosmopolitski duh i međusobno uvažavanje nikad nije pokolebano i pored toliko razaranja i uništavanja života.

Ono što kod nas imamo je da jedan dio BIH, a to je Republika Srpska, se aktivno miješa u unutrašnja pitanja Crne Gore, kroz srpsku crkvu kao instrument sprovođenja velikosrpskog projekta, što se i pokazalo tokom perioda litija.

BiH ipak danas proživljava jedan novi talas pozitivnih promjena u liku“ Sarajevske četvorke“ koji su se udružili da skinu dugogodišnju nacionalističku vlast. Tu su u koaliciji stranke Narod i pravda, Naša Stranka,SDP i građanska lista samostalnih zastupnika. I taj talas progresa kreće kroz čitavu Bosnu što daje jednu veliku nadu.

Mi na žalost imamo jednu regresiju i nazadovanje, nacionalizaciju i klerikalizaciju kamufliranu pred Evropom tzv građanskom URA-om, koja nije dobila mandat da isključivo štiti interese crkve iz Srbije u Crnoj Gori i time prevari svoje glasače.

Crna Gora je danas kao nikad prije, vrlo duboko podijeljeno društvo. Štititi prava jednih na isključivu štetu prava drugih vodi u diskriminaciju , dalje podjele i nestabilnost.

Boriti se za jednakost, pravo i slobodu je obaveza svakog od nas. Na tim idealima su rađane revolucije. Zahvaljujući tim idealima i vrijednostima Crna Gora je opstajala milenijum, uz sve uspone i padove. Zato sam sigurna da ćemo se i sada znati izboriti i sa ovim posrnućem.