KAMEN TEMELJAC POSTAVLJEN 17. MAJA: Crna Gora još ćuti u vezi HE Buk Bijela

Vlada Crne Gore, odnosno nadležno ministarstvo, se još nijesu izjasnili povodom početka radova na Hidroelektrani Buk Bijela na Drini kod Foče, a za koju su predstavnici Srbije i Republike Srpske još 17. maja položili kamen temeljac.

Nevladine organizacije i ekološka udruženja su godinama protiv gradnje te hidroelektrane, zbog uticaja na zaštićeni kanjon Tare u Crnoj Gori, koji  se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine i dio je Nacionalnog parka Durmitor.

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma čeka odgovor Odbora za sprovođenje Konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu (ESPOO konvencije), na osnovu kojeg će odrediti svoj stav povodom HE Buk Bijela.

To je Gradskom portalu saopšteno iz tog ministarstva na pitanje da li će Crna Gora zvanično reagovati na jednostrane poteze koji su već povučeni, s namjerom da na ovom mjestu uskoro bude podignuta brana.

„Decembra 2020. godine, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma obratilo se Odboru za sprovođenje ESPOO konvencije u cilju preispitivanja poštovanja odredbi, od strane Bosne i Hercegovine, koje proizlaze iz ove konvencije. U toku je procedura koju sprovodi ovaj odbor. Po dobijanju odgovora od ovog nadležnog tijela, uslijediće definisanje budućih koraka vezanih za izgradnju hidroelektrane Buk Bijela u Bosni i Hercegovini“, precizirano je.

Kamen temeljac postavljen 17. maja

Podsjećamo, predstavnici Srbije i Republike Srpske su još 17. maja položili kamen temeljac za buduću branu, iako su se tome ranije protivili zvaničnici Federacije Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Kako je Gradskom portalu nedavno saopšteno iz Kancelarije UNESCO-a u Crnoj Gori, koja sada djeluje pri Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta, stav ove međunarodne organizacije je da „ovaj projekat može da predstavlja ozbiljan rizik za stanje očuvanosti Nacionalnog parka Durmitor“.

Takođe je pojašnjeno da je UNESCO „pozdravio odluku Bosne i Hercegovine da odustane od učešća u ovom projektu“, te da sa Crnom Gorom uradi procjenu uticaja ove brane na životnu sredinu, što do sada nije učinjeno. Oni očekuju da će UNESCO na ovogodišnjem zasijedanju aktuelizovati ovo pitanje i dati svoj konačan sud.

Most Verige bi mogao da devastira Boku

Još jedna tema vezana za zaštićena područja trenutno čeka razrješenje zaostalih problema u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Riječ je o mostu Verige koji bi mogao trajno da devastira Boku Kotorsku, pošto cijeli zaliv već deset godina predstavlja zaštićenu zonu.

On bi povezivao dvije strane najjužnijeg fjorda u Evropi, a projekat je već odobren i usvojen kao dio planskog rješenja za budući Jadransko-jonski put.

Pitanje mogućih izmjena prostorne pozicije ove saobraćajnice, ujedno ključne kada je u pitanju veza Crne Gore sa centralnom Evropom, za Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je složeni proces, čiji se završetak vjerovatno neće ni nazrijeti prije naredne godine.

„Pitanje trase Jadransko-jonskog puta i njeno eventualno revidovanje sagledaće se prilikom izrade Prostornog plana Crne Gore“, naveli su iz resornog ministarstva.

Kako su za Gradski portal ranije precizirali iz crnogorske Kancelarije UNESCO-a, ta međunarodna organizacija je, još 2018. godine, u izvještaju o monitoringu već na početku „naložila da od tog projekta konačno treba odustati, jer ugrožava vizuelne vrijednosti područja svjetske baštine“.

Trasa Jadransko – jonskog puta od najvećeg značaja

Ipak, smatraju da treba naći alternativna rješenja koja „svojim vizuelnim izgledom, gabaritima i materijalizacijom ne bi ugrozila univerzalne vrijednosti Prirodnog i kulturno-istorijskog područje Kotora“, a ipak bi riješila problem drumskog saobraćaja ovog regiona koji je tokom ljetnje turističke sezone konstantno u kolapsu.

Trasa Jadransko-jonskog puta sada predstavlja možda i najznačajniju odluku u domenu cjelokupne crnogorske infrastrukture, jer će od nje, konačno, umnogome zavisiti budućnost povezivanja i saradnje naše zemlje s regionom i ostatkom Evrope. Jer ne treba zaboraviti da se i budući krak auto-puta, čija prva dionica od Smokovca do Mateševa, duga 41 kilometar, prema najavama treba konačno da bude gotova pred kraj ove godine, vezuje upravo na ovu saobraćajnicu.

I pored svega navedenog, teško se može predvidjeti kada će biti poznata konačna trasa Jadransko-jonskog puta, jer je Prostorni plan Crne Gore i dalje u fazi izrade.

„U skladu s Odlukom o izradi Prostornog plana Crne Gore (Službeni list Crne Gore, broj 82/18) i Odlukom o određivanju rukovodioca izrade Prostornog plana Crne Gore (Službeni list Crne Gore, broj 76/19), rok za izradu Plana je 31. decembar 2021. godine“, naveli su iz resornog ministarstva.

Naime, procedura za izradu dokumenta koji će „naslijediti“ Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine, usvojen daleke 2008, počela je prije dvije i po godine. Krajem 2018. tadašnja vlada je donijela Odluku o izradi Prostornog plana do 2040. godine. Čak 12 mjeseci bilo je potrebno da Vlada donese i Odluku o određivanju rukovodioca izrade ovog važnog dokumenta, pa je tek od tada počeo da teče zakonski rok, od 24 mjeseca, za završetak plana.

No, ugovori sa prvobitnim timom za izradu Prostornog plana raskinuti su krajem 2020, a formiran je i imenovan Savjet za reviziju Prostornog plana koji kontroliše do sada urađeno. Kako je ministar Ratko Mitrović izrazio očekivanje da će Prostorni plan biti završen 2022. godine, jasno je da se ne može znati kada bi mogla biti definisana trasa Jadransko-jonskog puta i eventualno započeta njegova gradnja − sa ili bez mosta preko Veriga.