OPASNOST OD NEPLANSKE URBANIZACIJE JE OGROMNA: Spriječiti da Kolašin postane Zlatibor

Kolašinu, u susret investicionom bumu, prijeti ogromna opasnost od neplanske urbanizacije. To je na konferenciji, o intenzivnom integralnom pristup razvoju te opštine upozorio arhitekta prof. dr Rifat Alihodžić.

Da do toga ne bi došlo, predlaže on, što hitnije treba formirati nezavisno stručno tijelo, koje bi bi pratio cijeli proces – od izrade planske dokumentacije do relizacije. Ukoliko se gradnja otme kontroli, kaže Alihodžić, “Kolašin bi uskoro mogao postati Zlatibor”.

Pored benefita, koje će donijeti završetak auto puta, objašnjava on, desiće se i “izuzetan udar na prostor”.

”U kompoziciji elementa – urbano, prirodno i auto put, taj triling sigurno će donijeti dosta novog. Međutim, često viđena situacija, u razvoju potencijala turizma, je kada primarna suspstanca, koja je generator razvoja, počinje da uništava sebe samu. Opsanost postoji, ako taj razvoj nije kontrolisan. Za to je primjer Zaltibor. Naš Žabljak je donekle spasila loša saobraćjna infrastruktura, ali i on je već u krizi svojim megastrukturama, devastacijom šuma, vikend naseljima… Niska gradnja, u tom smislu, zna biti vrlo neugodna. Taj grad je već pod pod velikim problemom kad je riječ o neplaniranoj urbanizaciji”, kazao je Alihodžić.

Prema njegovim riječima, Kolašin je do sada uspio da očuva strukturu karakterističnu za švajcarske i austrijske gradove, te “osjećaj za ulicu, morfologiju grada i arhitekstonski pejzaž”. To bi, tvrdi prof. dr Alihidžić trebalo tako i da ostane.

”Kako arhitekta imam zebnje od prvih naleta urbanističkih struktura, prije svega, zalaženje u planinu. Imam zebnju i od kapaciteta i gabarita, koji polako nagrizaju rub planine i valja stati na tome. Ukoliko država i lokalna samouprava ne raguju vrlo brzo, urbanizacija Kolašina predstoji. Ono što bi trebalo da su brane toj urbanizaciji trenutno ne postoji ni sa jednog nivoa. Taj problem u ovome trenutku treba alarmirati”, upozorava on.

Alihodžić smatra i treba tražiti varijante rastrećenja grada od saobraćaja, formiranjem “naselja satelita”. Neophodna je, zaključuuje on, studiozna i stručna inteakcija resursa.

”Zamislite sav taj tranzit ljudi koji treba da prođe kroz Kolašin do ski centara i parkiranje automobila. Na Bjelasici se već planiraju garaže. Taj saobraćaj treba zaustaviti ranije, formirati “naselja satelite” Kolašin ostaviti onakav kakav jeste. Inače, dobićemo Zlatibor”, tvrdi Alihodžić.

On je ocijenio da Kolašin nije spremno dočekao investicioni bum, kad je riječ o infrastrukturi. Nedostaju, kaže Alihodžić, “kolektori na koje treba priključiti objekte sa 10.000 ležajeva, a nema ni toplane”.

Korupcija, upozorava arhitekta, javlja se već u procesu planiranja.

”Korupcija na počinje na tački izrade planske dokumentacije. U Crnoj Gori gubi se izraz “planiranje prostorno “, zamjenjuje ga ga “ucrtati”. To je jedan fizički čin koji ne posmatra integralnu prostornu interakciju. Nama se to dešava u Crnoj Gori. Neophodan je nezavisan tim, po uzoru na Njemce i Austrijance, koji kontroliše od planera do sprovođenja plana. Ta tijela su efikasna, smjenjiva i predlažem da se takav tim formira sa nivoa države, jer je Kolašin inetes države. Na novac koji će se u tom gradu uskoro zavrtjeti mnogi neće biti imuni, u svim strukturama”, kaže on.

Alihodžić je podsjetio i na arhitektonski značaj Spomen-doma, koje je, kako tvrdi, dragulj i zbog kojeg bi mnogi došli u Kolašin. On predlaže rekonstrukciju tog objekta.