RAD VLADE U SFERI KULTURE: Obračun sa crnogorskim identitetom

Prvih stotinu dana Vlade u sferi kulture, tačnije Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, obilježila je potraga za greškama bivše vlasti, kadrovske smjene i promjene. Za ovo vrijeme gotovo da nijesmo čuli nijednu novu ideju ili program na osnovu kojeg bi bilo moguće ponovo pokrenuti zamrlu kulturnu scenu ili povećati njenu prepoznatljivost na regionalnoj i međunarodnoj sceni, osim niza optužbi i prepucavanja, češljanja biografija i prijetnji da će mnogi ostati bez „statusa i apanaža“.

Nakon skoro dvadesetak dana zatišja, u posljednjoj nedjelji decembra prošle godine kulturna scena se djelimično ustalasala viješću da će reditelj Nikola Vukčević biti novi državni sekretar u resoru kulture. Iz Ministarstva je ekspresno stigla i nova strategija „kovid restart“, uz pomoć koje je, kroz dijalog, trebalo sanirati posljedice epidemije koja je teško pogodila kulturnu scenu. Međutim, Vukčević je na samom početku 2021. godine raskinuo ekspertski ugovor sa Ministarstvom, jer mu Zakon o radu nije omogućavao mirovanje profesorskog statusa na FDU na Cetinju. Na tu njegovu odluku nije bilo zvanične reakcije Ministarstva, ali je do prve polovine januara ozvaničena smjena direktora tri direktorata u resoru kulture: Dragice Milić, Aleksandra Pavićevića i Dobrile Vlahović. „Kovid restart“ više niko nije pominjao, a „obezglavljeni“ resor za kulturu početkom februara popunio je prof. dr Dragan Koprivica, kao spoljni ekspert.

Iako je u prvim danima bio prilično suzdržan, najavljujući da će njegova uloga biti na nivou „koordinatora aktivnosti“ u resoru, dok se ne izaberu direktori direktorata, Koprivica je ubrzo započeo češljanje dokumentacije vezane za dodjelu sredstava na konkursu za sufinansiranje kulturno-umjetničkog stvaralaštva. U prvom saopštenju apostrofirao je književnika i vlasnika OKF-a Milorada Popovića, zato što mu je Ministarstvo kulture, kako je rekao, u prethodnih desetak godina omogućilo povlašćen status i dodijelilo blizu 900.000 eura na javnim konkursima. Uporedo je izašao i sa optužbama na račun umjetničkog direktora Crnogorskog narodnog pozorišta Željka Sošića, a potom ušao u polemiku i sa predstavnicima Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, koja je kulminirala osmomartovskim protestom FCJK ispred resora kulture na Cetinju, zbog obustave isplate budžeta za tekuće obaveze ustanove.

Ministarka Vesna Bratić, nešto ranije, u intervjuu za A1 najavila je „zavrtanje slavine svim dvorskim umjetnicima“, što je rezultiralo obustavom isplate naknada istaknutim kulturnim stvaraocima. Na to je burno reagovao dio crnogorske javnosti, pogotovo nakon što je Koprivica označio dekana FCJK Adnana Čirgića kao osobu čiji je status istaknutog stvaraoca sporan za Ministarstvo. Nakon nekoliko dana prepucavanja i brojnih komentara sa jedne i druge strane, Ministarstvo je konačno prošlog petka uplatilo dvije zaostale naknade, najavljujući preko Koprivice da revizija dokumentacije nije gotova i da će status izgubiti svi koji su ga nezakonito stekli.

Dodatnu buru unijela su i nova kadrovska imenovanja, pogotovo u NBCG „Đurđe Crnojević“, kada je Ministarstvo prvo predložilo doktora istorije Vasilja Jovovića za novog direktora ustanove, a potom povuklo prijedlog i to mjesto ustupilo Dragici Lompar. Istoga dana, Vlada je usvojila prijedlog Ministarstva i da novi direktor CNP-a bude glumac Marko Baćović, dok su pozicije direktora važnih direktorata u resoru kulture i dalje nepopunjene.

Povodom sto dana Vlade, ministarka Bratić oglasila se 13. marta i naglasila kako je u toku izrada Nacionalnog programa razvoja kulture 2021–2025, kao i Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Treba biti optimista i nadati se da će se u ovom programu o kulturnim dobrima sjetiti i bedema Starog grada Ulcinja, jer su ih se predstavnici Ministarstva zvanično sjetili tek poslije četrdesetak dana od obrušavanja.