Džozef: Pitao sam Abazovića o prijetnjama po zapadnu orijentaciju kao i za ulogu SPC

Prisustvovao sam sastanku koji su Dritan Abazović i Đorđe Radulović imali u Vašingtonu, ne mogu reći šta su oni govorili jer sastanak nije bio javan, ali mogu reći da sam ih pitao za prijetnje koje Beograd i Moskva predstavljaju za zapadnu orijentaciju Crne Gore, kao i za ulogu Srpske pravoslavne crkve, kazao je u razgovoru za Gradsku televiziju Edvard Džozef, profesor Univerziteta “Džon Hopkins” i jedan od vodećih američkih stručnjaka za Balkan.

On je naglasio da je dobio potvrdu da je zvanična pozicija Abazovića i Radulovića da održavaju zapadnu orijentaciju Crne Gore

Džozef je u emisiji “Hej Sloveni” govorio o imenovanja novih ambasadora SAD u zemljama regiona potvrđujući namjeru predsjednika Bajdena i njegove administracije da se suoče sa problemima na Balkanu.

On je ocijenio da su svi problemi u Crnoj Gori upravljivi.

-Brige koje Srbi u Crnoj Gori imaju su iste brige koje Srbi u Bosni imaju, ili Hrvati, ili Bošnjaci, ili Crnogorci. Ovo su sve rješivi problemi, kada svako prihvati zapadni poredak. Kada promovišete alternativni poredak Rusije i Kine i udaljavate se od demokratije, tada ovi problemi nijesu rješivi – smatra Džozef.

Vučić predstavlja specifičan problem, mnogi to ne razumiju

Odgovarajući na pitanje da li Vašington i Brisel razumiju da je ključni faktor i glavni izazivač nereda u regionu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, Džozef kratko odgovara – Ne.

-Smatram da postoji određeno razmijevanje da je Vučić problem, ali ne vjerujem da to razumiju s ove strane Atlantika. I ne pričam samo o Vašingtonu, pričam o Americi, Evropskoj uniji i o većini glavnih gradova. Vučić predstavlja vrlo specifičan problem, vrlo jasan problem, i kažem Vam, problem je toliko očigledan da se ne može vidjeti. To Vam mogu i objasniti, ali kratak odgovor na Vaše pitanje je – ne. Oni ne mogu da shvate stvaran izvor problema, niti shvataju kako da se zapravo nose sa njim- navodi Džozef.

Govoreći o ulozi SAD na Balkanu Džozef kaže da novoimenovani ambasadori ne mogu da sastavljaju politiku sami i da idu protiv zvanične politike zemalja.

-To jednostavno nije moguće. Međutim, na Balkanu, stvari ne funkcionišu isključivo tako – postoji ogromna širina koju američki ambasadori u regionu imaju. Ambasadori takođe pomažu u oblikovanju politike Vašingtona putem onoga što kažu i preporučuju. Američki ambasador igra veoma važnu ulogu u formiranju i izvršavanju američke diplomatije na Balkanu i kao agent na terenu, i kao izvor informacija. Zbog toga je, opet, imenovanje ambasadora Hila veoma značajno. Smatram da imamo i druga dobra imenovanja, od strane sekretara Blinkena i predsjednika Bajdena, za Kosovo i Bosnu. Radi se vrlo iskusnim diplomatama, i to je od izuzetnog značaja. Iskustvo koje ambasador Marfi i ambasador Hovenijer donose u Bosnu i na Kosovo i ambasador Hil – to su ljudi koji su prošli mirovne sporazume i pregovore, koji su bili tu da vide kako se odvijao progres. To je veoma važno i smatram, ohrabrujuće- ističe Džozef.

Dodaje i da je ono što nedostaje strategija suočavanja sa pravim problemom u regionu, a to je – “šta da se radi sa Vučićevim režimom u Beogradu?”

-Činjenica je da, bez obzira na to koliko su dobri ovi ambasadori i sva druga imenovanja sekretara Blinkena i predsjednika Bajdena, ukoliko nema strategije suočavanja sa ovim problemom, progres je ozbiljno limitiran. Biće vrlo malo napretka, uključujući i Bosnu, sa ovim teškim pregovorima koji se trenutno dešavaju. Isto tako i na Kosovu, koje je zapravo ključno za cijeli region. To je poenta – otvorili ste pravo pitanje, apsolutno – kazao je Džozef odgovarajući na pitanja Senada Pećanina na Gradskoj televiziji.

Kako je kazao, problem na Balkanu je to što jedna država ne prihvata zapadni poredak – a ta država je Srbija.

-I to je problem. Vi ste to uočili na početku. To je problem poseban za Vučićev režim i za samog predsjednika Vučića ali, strateški problem je Srbija koja nije mogla da prihvati zapadni poredak još od atentata na premijera Zorana Đinđića. I to je problem. Vučić je uzeo ovu nemogućnost Srbije, koja je bila demokratija, u mukama, ali mlada demokratija, pod njegovim prethodnicima, još od Koštunice do Tadića. Bila je demokratija – ali on ju je doveo do stanja gdje to više nije. On je strateški partner Rusije i Kine, a to znači, na neki način, da su rizici za SAD i njihove partnere zapravo veći nego u 90-im godinama- ocijenio je.

Džozef je kazao i da je pratio nedavno izlaganje američkog predstavnika za Balkan Gabrijela Eskobara koji je imao saslušanje u američkom Kongresu o situaciji u regionu.

-Gledao sam ga uživo. To je stav osnovne američke politike. Tu nije bilo ničeg šokantnog, što bi bilo pretjerano iznenađujuće. Eskobar je ukazao na rizike u regionu. Ukazao je na prijetnje Rusije i Kine i na ukupni značaj procesa proširenja Evropske unije. On se, naravno, blago dotakao i stvarnih poteškoća u regionu i po mom mišljenju, na sveukupni problem – na probleme u regionu koji se pogoršavaju i koji su vrlo ozbiljni, uključujući one u Bosni. Posebno u Bosni i na Kosovu. Sve u svemu, i dalje imamo konfuziju na Zapadu. Ne samo u Vašingtonu, nego i u Briselu. To je stvarni problem u regionu i zbunjeni smo onim što izgleda kao zaplet problema i kriza u više država- zaključio je Džozef.