Zakon o porijeklu imovine, čije usvajanje najavljuje Vlada, mogao bi biti važan sistemski instrument koji bi Agenciji za sprečavanje korupcije u značajnoj mjeri olakšao funkcionisanje, smatra direktorica ASK-a Jelena Perović.
– Takav zakon neophodan je svakom društvu koje baštini demokratske tekovine i teži uspostavljanju pravne države – rekla je Perović u intervjuu Pobjedi.
Ona naglašava i da je Agencija u prethodnom periodu sprovela novu sistematizaciju i temeljno izmijenila metodologiju rada, što se, kako tvrdi, prelilo na rezultate koji su najbolji od formiranja Agencije.
– Naš učinak vrednuju i prepoznaju građani, na što nas upućuju i istraživanja javnog mnjenja. Ocjenjujući naš rad, Evropska komisija je u takozvanom „non pejperu“, objavljenom u maju, eksplicitno ohrabrila Agenciju da nastavi sa takvim pristupom i reformskom orijentacijom – ističe Perović.
POBJEDA: Odbor za antikorupciju odbacio je početkom aprila Izvještaj o radu ASK-a za prošlu godinu pod izgovorom da je ta institucija postupala selektivno i pristrasno. Kako komentarišete neusvajanje izvještaja i smatrate li da su optužbe aktuelne vlasti da je ASK postupala kao partijski organ na mjestu?
Na osnovu Zakona o sprečavanju korupcije, Agencija za sprečavanje korupcije upoznaje Skupštinu Crne Gore sa svojim aktivnostima, podnoseći izvještaj o radu. Skupština nema zakonsko ovlašćenje da se odredi prema tom dokumentu, bilo usvajajući ga ili ne. Takvo pravno rješenje proisteklo je iz samog normativnog utemeljenja Agencije, koja nije partijski organ, nego, i po Zakonu i u praksi, samostalna i nezavisna institucija, što proizilazi i iz izvještaja evropskih partnera o našem radu od oktobra 2020. godine do danas. I pored postupka skupštinskog Odbora za antikorupciju, ne želimo konfrontaciju, jer smo iskreno posvećeni dijalogu i saradnji, ne samo sa ostalim državnim institucijama, već i sa medijima i civilnim sektorom. Vjerujemo da smo povezani zajedničkom misijom, snaženjem pravne države i ambijenta vladavine prava, promocijom, afirmacijom i potpunim prihvatanjem i primjenom evropskih standarda i vrijednosti.
Evropska komisija godinama upozorava da Crnoj Gori nedostaju rezultati u borbi protiv korupcije, te da su kredibilnost i nezavisnost najveći izazovi za ASK. Što se u međuvremenu uradilo na planu jačanja nezavisnosti Agencije?
Agencija je preduzela korjenite reforme, sprovodeći novu sistematizaciju i temeljno mijenjajući metodologiju rada, čime je smanjena mogućnost uticaja ljudskog faktora na provjeru i pokretanje postupaka. Sav taj proces prelio se na rezultate, koji su najbolji od postanka institucije. Uviđamo da i dalje postoji prostor za jačanje kapaciteta i unapređenje efikasnosti, i odlučni smo da iz dana u dan taj prostor smanjujemo, zakonitim, transparentnim i proaktivnim djelovanjem. Naš učinak vrednuju i prepoznaju građani, na što nas upućuju i istraživanja javnog mnjenja. Ocjenjujući naš rad, Evropska komisija je u takozvanom „non pejperu“, objavljenom u maju, eksplicitno ohrabrila Agenciju da nastavi sa takvim pristupom i reformskom orijentacijom.
POBJEDA: Nova vladajuća većina je najavila donošenje zakona o porijeklu imovine. Kakva su Vaša očekivanja od tog zakona i smatrate li da je on potreban Crnoj Gori?
Borba protiv korupcije zahtijeva odgovor društva u cjelini, uključivanje što većeg broja društvenih činilaca i korišćenje širokog spektra u praksi provjerenih mehanizama. Zakon o porijeklu imovine će, nadamo se, biti važan sistemski instrument u toj borbi, koji bi Agenciji mogao da u znatnoj mjeri olakša funkcionisanje. Takav zakon neophodan je svakom društvu koje baštini demokratske tekovine i teži uspostavljanju pravne države.
POBJEDA: Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije razotkrio je nedavno da je 175 funkcionera bivše vlasti dobilo povoljne kredite za rješavanje stambenog pitanja. Postoji li u tom slučaju prostor za istragu ASK-a?
Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou je objedinio podatke koje je Agencija za sprečavanje korupcije ranije učinila javno dostupnim na svojoj internet strani i objavio imena 175 javnih funkcionera koji su dobili stanove ili stambene kredite po povlašćenim uslovima. Podsjetiću da je Savjet Agencije još 2019. godine, dakle više od godinu prije formiranja Nacionalnog savjeta, inicirao izmjene propisa kojim se reguliše ova oblast, naglašavajući postojanje mogućih korupcionih rizika. Međuresorna radna grupa, u čijem sastavu su bili i predstavnici Agencije, u prethodnom i aktuelnom sazivu Vlade Crne Gore dostavila je prijedlog izmjena, sa ciljem unapređenja zakonske regulative kojim bi se otklonile mogućnosti zloupotrebe i uticaja jedne grane vlasti na drugu. I dalje čekamo da se preduzmu konkretni koraci ka rješavanju tog pitanja.
POBJEDA: ASK je, zbog nepotpunog prijavljivanja imovine i prihoda, premijera i još sedam ministara u aktuelnoj Vladi kaznila sa po 500 eura, što je opet naišlo na kritike jednog dijela javnosti koji Agenciju optužuje da nije bila tako stroga prema funkcionerima bivše vlasti. Kako odgovarate na te kritike?
Otkad sam izabrana za direktoricu u julu 2020. godine, Agencija za sprečavanje korupcije je procesuirala sve javne funkcionere za koje je tokom provjere utvrđeno bilo kakvo kršenje antikorupcijskih zakona, te donijela odgovarajući odluke. Kriterijumi za odabir javnih funkcionera čiji imovinski kartoni se provjeravaju sadržani su u planu kontrole koji se donosi na godišnjem nivou, a koji je izrađen u saradnji sa ekspertima Savjeta Evrope. Svi javni funkcioneri imaju i imaće podjednak tretman od strane Agencije, bez obzira na svoju partijsku pripadnost. Naravno, zbog korupcijskih rizika vezanih za prirodu funkcija koje obavljaju, u fokusu su vršioci javnih ovlašćenja.
POBJEDA: Pojedini ministri su se, takođe, oglasili, navodeći da su u pitanju tehnički propusti u njihovim izvještajima o prihodima i imovini. Je li imovina koju su zaboravili da prijave zaista zanemarljive vrijednosti, kao što to oni tvrde?
Zakon o sprečavanju korupcije precizno definiše da su javni funkcioneri dužni da u svojim imovinskim kartonima navedu tačne i potpune podatke, na što smo i skretali pažnju kroz obuke održane tokom ove godine. Zakonske odredbe ne prepoznaju da li nepotpune ili netačne prijave mogu da nastanu kao posljedica tehničkog propusta ili zaborava. Upravo zato je Zakon i propisao da javni funkcioneri imaju rok od 30 dana od stupanja na javnu funkciju za dostavljanje izvještaja o prihodima i imovini, odnosno tri mjeseca za dostavljanje redovnog godišnjeg izvještaja. Saglasićemo se da je taj period sasvim dovoljan da se provjere i tačno navedu svi traženi podaci. Uloga članova Vlade, kao nosilaca najviših funkcija izvršne vlasti, u procesu smanjenja stvarnog i percipiranog nivoa korupcije je posebno delikatna i važna. Zbog toga oni imaju tim veću javnu odgovornost da daju lični primjer i zakonitim postupanjem doprinose snaženju vladavine prava i integriteta javne uprave. Svako neprocesuiranje uočenih propusta u izvještajima vodilo bi ka selektivnoj primjeni prava, na što su nas javnost i međunarodni partneri upozoravali duži niz godina. Nije na državnoj instituciji da procjenjuje da li je neko prekršio zakon malo ili mnogo, i da li je vrijednost određene imovine zanemarljiva, već da se pridržava onoga što je propisano, bez obzira na to ko je prekršilac. Samo jednaka primjena zakona prema svima je garant vladavine prava.
Skupština još nije odgovorila
POBJEDA: Agencija je ranije najavila izmjene Zakona o sprečavanju korupcije. Što je urađeno po tom pitanju i kada bi izmjene tog akta mogle biti upućene Skupštini na razmatranje?
Agencija je u prvoj polovini 2019. godine formirala radnu grupu za analizu svih zakona koji su u njenoj nadležnosti. U novembru 2019. godine radna grupa je dostavila Skupštini Crne Gore i njenim nadležnim tijelima 86 prijedloga za unapređenje Zakona o sprečavanju korupcije i Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, koji su se odnosili na praktičnu primjenu određenih pravnih normi. Skupština je, u međuvremenu, uvažila neke od prijedloga za izmjenu Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Međutim, Agencija još nije dobila povratnu informaciju o eventualnim izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije, iako je u junu 2020. godine obnovila inicijativu prema Skupštini.
