RAST CIJENA: Građani strahuju da će sve poskupiti, eksperti u Vladi ćute

Markiranje goriva bi pomoglo, ali zašto još nije ni započeto kad se zna kako njegova cijena utiče na standard građana, pita se ekonomski analitičar Vasilije Kostić i navodi da ministar finansija Milojko Spajić o tome govori kao da to treba da uradi neko drugi, a ne Vlada

Akcizna zahvatanja na gorivo su zaista velika i sa tog stanovišta ima prostora za smanjenje, no da li ima prostora sa stanovišta budžetske potrošnje je glavno pitanje, ocijenio je ekonomski analitičar Vasilije Kostić. Većina građana koje je Pobjeda anketirala smatra da država mora da interveniše kroz smanjenje akciza i na taj način smanji cijene goriva. Građani se boje da rast cijena goriva dovede do drugih poskupljenja.

– Crna Gora, odnosno njena Vlada ne može da uradi ništa po pitanju rasta cijena nafte i naftnih derivata, to je više nego jasno. Ono što je u njenoj moći – što tehnički može da uradi – jeste da rekalkuliše tržišnu – maloprodajnu cijenu goriva na štetu svojih prihoda – kazao je Kostić Pobjedi.

Dodao je da je to tehnički moguće, ali da li je stvarno moguće zavisi od odnosa budžetskih prihoda i rashoda.

– Jer ukoliko se država odrekne svojih prihoda u obliku akciza na gorivo u određenom iznosu neminovno te izgubljene prihode mora nadoknaditi odnekud, a to su opet neki drugi porezi ili nameti. Dakle, kako narod kaže, ,,ako ne platiš na mostu, platićeš na ćupriji“ – rekao je Kostić.

Vasilije Kostić

Prema njegovim riječima, sve i da država uspije da smanji akcizna zahvatanja, to ne izgleda kao održivo rješenje već ad hok djelovanje, jer ukoliko se rast cijena nafte nastavi onda se i takva kalkulacija stvalja pred ozbiljan izazov.

– U najkraćem rečeno, dok god budemo imali glomaznu i neefikasnu državu sa preko 55.000 zaposlenih u državnoj administraciji i daljom tendencijom rasta te brojke, imaćemo male plate, visoke akcize, skupo gorivo i šta sve ne još – tvrdi Kostić.

Objasnio je da je već relativno ustaljen rast cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu, prije svega posljedica rasta neizvjesnosti u pogledu obezbjeđivanja potrebnih količina nafte za nesmetan oporavak svjetske privrede.

-Rast cijena energenata predstavlja u stvari objektivizaciju krize u obliku mjere neizvjesnosti u vezi njene proizvodnje, što se može tumačiti i tako da u pogledu izgleda za budućnost preovlađuje pesimizam, što samo po sebi povećava tražnju i dalje gura cijene na više – kazao je Kostić.

Naveo je da se rast cijena energenata kao posljedica eksternog šoka poslije određene tačke (to je već slučaj) pretvara u uzrok koji povećava troškove poslovanja, utiče na rast inflacije i ekonomski oporavak čini skupljim.

– To znači da strada standard građana čiji dohoci ne mogu da prate taj rast – saopštio je Kostić.

Ministar finansija Milojko Spajić je u poneđeljak najavio prvo uvođenje markiranja goriva, da bi se znalo koliko se prometuje goriva, pa potom eventualnu promjenu akcizne politike. On očekuje da bi time smanjio šverc goriva i otvorio prostor za promjenu akcizne politike.

Kostić smatra da je Spajić u pravu što se tiče markiranja goriva.

– Međutim, on o tome govori kao da to treba da uradi neko drugi, a ne Vlada. Zašto do sada to nije urađeno ili makar započeto kada se zna da gorivo ima znatan uticaj na standard građana? Osim toga, problem nije samo u sivoj ekonomiji, kako ističe ministar, čijim bi se suzbijanjem stvorio veći legalni promet pa time stvorila i mogućnost za manju stopu akciznog zahvatanja od postojeće, već je značajniji dio problema, neefikasna i preglomazna državna administracija koja se ne smanjuje nego raste. Nije siva ekonomija svemu kriva – poručio je Kostić.

Cijene eurodizela i lož ulja su od juče veće po šest centi i iznose 1,3 eura i 1,27 eura. Cijene eurosupera 95 i 98 veće su četiri, odnosno tri centa i u naredne dvije sedmice će iznositi 1,43 eura, odnosno 1,46 eura.

Cijene goriva porasle su 13. put u posljednjih godinu. Od decembra prošle godine, odnosno početka rada aktuelne Vlade, bezolovni i dizel poskupili su preko 30 centi po litru, odnosno 27 odsto do 31 odsto.

Poslanik SD-a Boris Mugoša je u poneđeljak saopštio da akciza, koja ulazi i u osnovicu za obračun PDV-a, i PDV čini preko 50 odsto ukupne cijene goriva koju plaćaju građani. Tako da ako sipamo deset eura goriva, šest ide na akcize i PDV, a četiri je stvarna vrijednost goriva.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija su ranije Pobjedi kazali da nakon formiranja strateških rezervi naftnih derivata, Crna Gora neće biti toliko izložena berzanskim fluktuacijama cijene goriva.

Najveće cijene goriva ikada imali smo u septembru 2012, kad je litar benzina koštao 1,5 a dizel 1,38 eura. Istorijski minimum bio je u prvom kvartalu 2016, kad je benzin koštao 0,98, a dizel 0,82 eura po litru. S. Popović

Pumpe juče bile puste

Ekipa Pobjede je juče zabilježila da su pumpe u glavnom gradu uglavnom puste i bez potrošača. Prodavci goriva saopštili su nam da su u poneđeljak, kao i uoči svakog najavljenog poskupljenja goriva, zabilježene gužve i pojačana prodaja.

FOTO: Iva Mandić

Ekipa Pobjede je zabilježila i nekoliko cistijerni koje su punile rezervoare pumpi, koji su prethodnih dana očito ispražnjeni zbog najavljenog poskupljenja.

Performans omladine SD: Prestigli Luksemburg 

Predstavnici omladine SD su performansom ispred Ministarstva finansija čestitali ministru Milojku Spajiću novo poskupljenje goriva. Pokušali su, mada neuspješno, da mu uruče dvije flaše bezolovnog goriva.
Predsjednik Omladine SD-a Nikola Zirojević ironično je rekao da je poskupljenje goriva osvarilo predizborno obećanje partija na vlasti da ćemo dostići Luksemburg.

– Ne što smo ga dostigli, već i prestigli cijenom goriva. Kakav je standard u Luksemburgu građanke i građani Crne Gore dobro znaju, a iz komunikacije sa prijateljima koji živi u Luksemburgu čujem da se čude kako uopšte imamo novca da upalimo automobile – rekao je Zirojević.

Anketa:

Dragan Medojević: Ovo je katastrofa, najskuplji smo na Balkanu. Bio sam nedavno do Bugarske i Turske. U Bugarskoj je dizel 1,12 eura po litru. Tako da čekamo naredno poskupljenje goriva.

Dragan Medojević (FOTO: Iva Mandić)

Bato Vujošević: Hitno smanjiti akcizu na gorivo. Nastavak poskupljenja goriva će povući i niz drugih poskupljenja. I onda džaba obećanja o povećanju plata, jer ćemo opet doći na isto.

Bato Vujošević (FOTO: Iva Mandić)

Ekan Jasavić: Poskupljenje goriva uticaće i na sve ostale cijene, posebno osnovnih životnih namirnica, tako da će biti vrlo teško. Sigurno da država treba nešto da preduzme, jer je standard građana nizak.

Ekan Jasavić (FOTO: Iva Mandić)

Marko Delja: Gorivo je preskupo zbog prevelikih akciza i država treba da reaguje, jer ovo poskupljenje vuče rast cijena svih ostalih artikala i prehrambenih, prevoza i svega ostalog.

Marko Delja (FOTO: Iva Mandić)