SDT: Mediji opet manipulišu činjenicama

Reagujući na izvještaj Državne revizorske institucije DRI o finansijskoj reviziji i reviziji pravilnosti poslovanja tužilaštva za 2020. godinu, Specijalno državno tužilaštvo tvrdi da se od strane određenih elektronskih medija još jednom manipuliše činjenicama i podacima kada je u pitanju rad SDT-a, pa i u ovom segmentu, kada se kroz negativan kontekst pokušavaju Glavnom specijalnom tužiocu spočitavati određene radnje koje nisu u skladu sa njegovim ovlašćenjima, niti podacima sadržanim u Izvještaju DRI.

Njihovo reagovanje prenosimo u cjelosti

Na početku, nije pravilno tumačenje u dijelu u kome se navodi da je revizijom utvrđeno da je tužilaštvo plaćalo specijalni dodatak zaposlenima koje to pravo ostvaruju po osnovu Odluke o specijalnom dodatku u visini od 45% osnovne zarade, bez umanjenja dodatka po osnovu drugih dodataka na zaradu koju su zaposleni ostvarivali u istom mjesecu, što nije u skladu sa članom 12 Odluke o specijalnom dodatku kojim je propisano da ako zaposleni koji su ostvarili specijalni dodatak na zaradu ostvaruju i pravo na dodatke iz člana 15 stav 1 tačka 1, 2 i 5 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, specijalni dodatak se umanjuje tako što ukupan iznos dodataka po svim osnovama ne može biti veći od 45% njihove osnovne zarade.

Ovo imajući u vidu da je važećim Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru u članu 19 propisano da zaposleni može ostvariti dodatak na osnovnu zaradu po osnovu člana 17 i 18 ovog zakona najviše do 45% visine osnovne zarade, a članovi 17 i 18 propisuju dodatak za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima odnosno specijalni dodatak.

S tim u vezi, dodaci po osnovu zarade po čl.15 važećeg zakona kao što su dodatak za rad noću, rad u dane državnog ili vjerskog praznika, i rad duži od punog radnog vremena (prekovremeni rad), dodatak za dežurstvo i pripravnost nijesu obuhvaćeni prethodno pomenutim članom 19 Zakona o zaradama u javnom sektoru.

U ovom dijelu smatramo bitnim da ukažemo da je prvobitnim zakonskim rješenjem članom 19 bilo propisano da zaposleni može ostvariti dodatak na osnovnu zaradu po osnovu iz čl.16, 17 i 18 ovog zakona najviše do 45% visine osnovne zarade, pa je prepoznata manjkavost ovog rješenja sadržanog u čl.19, te je izmjenama i dopunama zakona ista otklonjena.

Podzakonski akti u odnosu na ovu pravnu stvar još uvijek nijesu usklađeni sa izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, a zakon kao pravni akt, što je sigurno poznato i DRI, akt je veće pravne snage od Odluke o specijalnom dodatku koji je podzakonski akt koji donosi Vlada CG, te samim tim Zakon o zaradama u javnom sektoru ima suprematiju nad istom.

Smatramo bitnim da istaknemo da se Specijalno državno tužliaštvo, obratilo Tužilačkom savjetu u novembru 2020.godine, sa zahtjevom za dostavljanje mišljenja, imajući u vidu odredbe Zakona o radu i Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, radi tumačenja da li zaposleni u Specijalnom državnom tužilaštvu za vrijeme privremene spriječenosti za rad po raznim osnovama, za vrijeme porodiljskog i roditeljskog odsustva imaju pravo da primaju specijalni dodatak koji predstavlja dodatak po osnovu zarade, koji je u tom pravcu dao odgovarajuće tumačenje.

Nadalje, kada su u pitanju isplate dodatka na zaradu po osnovu dežurstva i pripravnosti nije tačno da je ovaj dodatak isplaćivan bez pravnog osnova, jer se shodno Zakonu o državnom tužilaštvu i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji državnog tužilaštva reguliše da se radi efikasnog vršenja poslova, a posebno radi vršenja poslova izviđaja, istrage i drugih neodložnih poslova vezanih za moguće izvršenje krivičnih djela i drugih kažnjivih radnji organizuje dežurstvo, koje se obavlja po odgovarajućem redosljedu i utvrđuje za svaki mjesec pojedinačno, pa je pitanje isplate dodatka po ovom osnovu regulisano zakonskim odredbama. U tom pravcu izostala je reakcija nadležnih organa u usaglašavanju podzakonskih akata sa izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i pored više inicijativa upućenih od strane sindikalne organizacije Uprave i pravosuđe, čija je grana Sindikalna organizacija državnog tužilaštva.

Iako na portalima nijesu objavljeni podaci o kojim se tužilaštvima radi, ističemo da u Specijalnom državnom tužilaštvu, u izvještajnoj periodu, nije bilo zaposlenih koji su angažovani po osnovu ugovora o dopunskom radu, dok kada su u pitanju ugovori o djelu navodimo da je na radnom mjestu kurira do povratka radnika sa bolovanja zaposleno jedno lice, a na radnom mjestu samostalni referent – zapisničar-operater zaposlena su tri lica.

Kada su u pitanju samostalni referenti – zapisničari – operateri važno je da navedemo da je shodno važećem Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Specijalnom državnom tužilaštvu propisano šest radnih mjesta samostalni referent – zapisničar – operater, a istim pravilnikom utvrđen je broj specijalnih tužilaca uključujući i Glavnog specijalnog tužioca (10+1).

Kako je sada važeći Pravilnik izmijenjen u dijelu broja specijalnih tužilaca koji je sa deset povećan na dvanaest i Glavni specijalni tužilac, a takođe je u izvještajnom periodu u Specijalno državno tužilaštvo na rad bio upućen i određeni broj državnih tužilaca iz drugih državnih tužilaštava, to je bilo neophodno da se za ove specijalne tužioce i za upućene državne tužioce obezbjede zapisničari radi stvaranja uslova za obavljanje redovnih poslova i zadataka.

U Izvještaju DRI takođe se ističe da je tužilaštvo uvećalo zaradu za rad za vrijeme državnih i vjerskih praznika bez donošenja odluka o organizovanju rada u tom periodu, pa napominjemo da je dinamika rada državnog tužilaštva takva da se ne može unaprijed predvidjeti određeni krivično pravni događaj i da li će se on desiti u vrijeme državnog ili vjerskog praznika, pa u tom pravcu odluke o organizovanju rada u tom periodu nijesu mogle biti planirane niti donijete unaprijed.

Kada su u pitanju nepravilnosti koje se odnose na putne naloge koje su analizirane predmetnim izvještajem, što se tiče Specijalnog državnog tužilaštva svi putni nalozi su uredno predati, putni troškovi tačno i uredno pravdani, a višak novčanih sredstava prethodno uzetih kao avans vraćeni nadležnoj računovodstvenoj službi tužilaštva. U vezi istaknutih navoda koji se odnose na nabavku goriva preko dozvoljenog limita Specijalno državno tužilaštvo nije u izvještajnom periodu prekoračilo limit koji je utvrđen Internim pravilom za potrošnju goriva za korišćenje službenih vozila.

Konačno, kada je u pitanju dobijeno negativno mišljenje na reviziju pravilnosti poslovanja i uslovno mišljenje na finansijsko poslovanje iz Izvještaja DRI, napominjemo da je radi profesionalnog obavljanja stručnih, finansijskih, administrativnih, informatičkih, analitičkih i drugih poslova obrazovan Sekretarijat Tužilačkog savjeta kao stručno tijelo u čijoj nadležnosti je obavljanje gore navedenih aktivnosti.