TEK SU POLETJELI: Prosječna neto plata u To Montenegru 1.411 eura

To Montenegro je u prvom kvartalu ove godine imao deset zaposlenih, za čije je zarade i lične rashode isplaćeno 32.743 eura. Novom sistematizacijom predviđeno je da kompanija ima 136 radnika

Prosječna neto zarada u novoj avio-kompaniji To Montenegro je 1.411 eura i najveća je među svim preduzećima u državnom vlasništvu, pokazuju zvanični podaci Ministarstva kapitalnih investicija koji su juče predstavljeni javnosti.

To Montenegro je u prvom kvartalu ove godine imao deset zaposlenih, za čije je zarade, poreze, doprinose i druge lične rashode ukupno isplaćeno 32.743 eura. Novom sistematizacijom, koju je Vlada nedavno usvojila, predviđeno je da To Montenegro ima 136 radnika.

Ugovor na određeno na kraju marta imala su dva zaposlena To Montenegra, dok je osam imalo ugovor o djelu. Dvoje je imalo višu školsku spremu.

Najmanju prosječnu neto platu od 428 eura imaju zaposleni u Željezničkoj infrastrukturi i ona je 18 eura veća nego na kraju prvog kvartala prošle godine.

Ove podatke juče je predstavilo odjeljenje za unapređenje korporativnog upravljanja u Ministarstvu kapitalnih investicija, koje će ubuduće na sajtu tog resora objavljivati sve informacije o poslovanju i akte kompanija.

Plate će zavisiti od rezultata

Govoreći o platama menadžmenta državnih kompanija, ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić juče je kazao da će one u narednom periodu biti usklađene sa rezultatima poslovanja.

– Prvo ćemo da čujemo šta oni misle o platama. Pokušaćemo da utvrdimo unificirane zarade i ostavimo pravo Vladi da, u skladu sa poslovanjem preduzeća, odredi bonuse direktorima – rekao je Bojanić, na pres konferenciji na kojoj je predstavljen izvještaj o poslovanju državnih kompanija u prvom kvartalu.

On smatra da nije dobro rješenje da predsjednici odbora direktora državnih kompanija budu profesionalno angažovani. Na pitanje Pobjede kako je onda predsjedniku borda Morskog dobra Blažu Rađenoviću nedavno odobreno da ima profesionalni status, Bojanić je rekao da je to bila odluka Vlade.

– To nije prvi ni posljednji put da se Vlada nije složila sa mojim stavom. Što se tiče ovog Ministarstva, ići će prijedlog onako kako mi mislimo da treba, na Vladi je da odluči. Nemojte shvatiti da mi imamo sukob sa Vladom, daleko od toga – istakao je Bojanić, dodajući da još nijesu smanjene plate predsjedniku borda i direktoru EPCG jer su imali mnogo stvari koje je prvo trebalo riješiti.

Upravljačka struktura državnih kompanija jedino nije promijenjena u Monteputu, a tu je, kaže Bojanić, specifična situacija.

– Ne smijemo zaboraviti da smo pri kraju gradnje auto-puta, kojim upravlja Monteput. Tražimo rješenje za smjenu direktora koje će najmanje koštati državu – ukazao je Bojanić.

Problemi u plovidbama

Na pitanja o poslovanju Crnogorske i Barske plovidbe, Bojanić je kazao da su Specijalnom državnom tužilaštvu predali dvije informacije na dalje postupanje zbog spornih odluka bivše uprave. Država će, dodao je, platiti 4,6 miliona eura rata za kupovinu brodova.

– Jasno je da su nezakonite odluke Barske plovidbe o zaduženju za kupovinu dva broda jer ih nije odobrila Skupština akcionara. Zbog takvih ugovora trpimo dnevni gubitak od 30.000 dolara – naveo je Bojanić, dodajući da država ima 51 odsto akcija u Barskoj plovidbi, te da sa malim akcionarima razgovaraju o rješavanju problema.

On je kazao i da će uskoro biti raspisan konkurs za trajektnu liniju Kamenari – Lepetani.

Aerodromi najveći gubitaš, privatizacija i dalje opcija

Najveći gubitaš među državnim preduzećima u prvom kvartalu bili su Aerodromi, sa minusom od tri miliona eura. Na loš rezultat Aerodroma, kako je naveo Bojanić, osim pandemije uticali su i veliki troškovi po osnovu sudskih presuda koje su došle na naplatu.

Na pitanje novinara je li Vlada odustala od privatizacije Aerodroma, Bojanić je kazao da još nije donijeta konačna odluka, te da će u narednom periodu razgovarati sa tri kvalifikovana ponuđača.

– To je krupna odluka koja traži političku podršku – rekao je Bojanić.

Osim Aerodroma, u minusu je bilo osam preduzeća – Barska plovidba 1,74 miliona eura, Crnogorska plovidba 987.444 eura, Montecargo 490.585 eura, Održavanje željezničkih voznih sredstava 204.654 eura i Luka Bar 184.721 euro. Sa gubitkom su poslovali i Monteput 64.384 eura, Željeznički prevoz 65.855 eura i Montenegro bonus 41.538 eura.

Najveću dobit ostvarila je EPCG 23,6 miliona, CGES 5,5 miliona, Rudnik uglja 5,2 miliona, CEDIS dva miliona. U plusu su bili i Željeznička infrastruktura, Marina Bar, COTEE, To Montenegro i Berza električne energije.