Povežite se sa nama

Ekonomija

VASILIJE KOSTIĆ O OPOREZIVANJU PENZIJA: Sve što je zakonito nije i moralno

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Nacrtom budžeta za 2021. godinu definisano je oporezivanje visokih penzija iznad nivoa prosječne zarade od 524 eura do kraja 2022. godine, ukidanje najviše godišnje osnovice za plaćanje doprinosa, prihod od nelegalno stečene imovine, povećanje akciza na duvan i duvanske proizvode,zatim  na gazirana pića sa dodatkom šećera ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju i uvođenje akcize na proizvode od šećera, kakaoa i sladoleda, povećanje akciza na alkohol i alkoholna pića i markiranje mineralnih ulja (nafte) i njihovih derivata da bi se znalo da li potiče iz legalnog prometa. Ove nove mjere su dio poreske politike koje će se primjenjivati od 1. jula tekuće godine.
U razgovoru za portal Luča, ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić, kazao je da je očigledno da se fiskalni teret povećanja najnižih penzija i drugih socijalnih davanja, namjerava obezbijediti preraspodjelom – oporezivanjem penzija koje su iznad nivoa prosječne zarade.

prof. dr Vasilije Kostić

“Suštinski, sredstva jednih korisnika socijalnih davanja prelivaju se u korist drugih korisnika. Riječ je o jednostavnoj preraspodjeli koja po suštini svoga karaktera i potencijalnog društvenog uticaja, znatno prevazilazi njenu metodološku simplifikaciju. Uz to, takvo rješenje otvara mnoga pitanja koja zadiru u vrlo osjetljive lične a i društvene sfere i čiji zajednički imenilac može biti gubitak povjerenja u društvene institucije,  što može znatno štetiti socijalnom kapitalu – vezivnom tkivu društva”, pojašnjava Kostić.

Prof. dr Kostić objašnjava da, ako je kao gornja margina uzeta prosječna zarada a preko tog iznosa se oporezuju penzije, ne može a da se ne postavi pitanje – da li neko zaista misli (a misli) da taj iznos primanja obezbjeđuje zadovoljenje ličnih potreba na nivou višem od potrebnog pa taj “luksuz” treba oporezovati pogotovo ako se uporedi sa potrošačkom korpom?

“Ili, na primjer, drugo ne manje značajno pitanje koje se postavlja samo od sebe – Šta to znači kada na prihod koji ste obezbijedili u okviru sistema međugeneracijske solidarnosti plaćajući državi u kontinuitetu tokom radnog vijeka odgovarajući iznos poreza i doprinosa, sada ta ista država uvodi porez? Da li je to u skladu sa Zakonom? Ne znam! Ako i jeste (a vrlo je sumnjivo jer nije sve moralno što je i zakonito), sigurno nije u skladu s onim što se nominuje kao društveni ugovor i bez koga nema onoga što se zove harmoničnom društvenom zajednicom usmjerenom ka civilizacijskom napretku, ističe Kostić.

Kako kaže, oporezivanje proizvoda potrošnje nikada nije popularno (niti bilo kakvo oporezivanje), ali država mora da ostvari prihode budžeta neophodne za realizaciju važnijih društvenih ciljeva odnosno potreba.

U skladu s tim, odgovor na to da li je nešto neophodno oporezovati a nešto ne ili nešto više oporezovati od nečega, je uvijek subjektivan i treba ga posmatrati u kontekstu postavljenih fiskalnih odnosno društvenih ciljeva. Razlozi tome mogu biti višestruki od procjene fiskalne izdašnosti proizvoda, zdravstvenih razloga ili jednostavne dostupnosti za oporezivanje zbog položaja proizvoda u lancu potrošnje… Zato, jednostran odgovor nikada nije odgovor na ovakva pitanja. Može da nam se sviđa ili ne, ali uvijek se radi o subjektivnom osjećaju odnosno percepciji. Ako bi mogao da biram ne bih oporezovao  proizvode od šećera, ali ako pitate ljekare možda bi rekli drugo”, pojašnjava naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, povećati akcize na duvan i alkohol je uvijek opravdano ali se zbog atraktivnosti proizvoda postavlja pitanje da li je i ispravno (pod uslovom da je važeči nivo akciza  realno utvrđen), jer ukoliko je utvrđeni iznos akciza realno utvrđen, onda će tržište reagovati bijegom u sivu ekonomiju.

Ako država ne raspolaže dovoljnim kapacitetima za suzbijanje takvih tendencija, zabilježiće pad a ne očekivani rast poreskih prihoda. Iz tog razloga se ova pitanja trebaju pomno pripremiti kako se ne bi deso neželjeni scenario. U svakom slučaju svaku ovakvu akciju prati oskudica odnosnih proizvoda na tržištu”, zaključuje ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić.

Podsjetimo, prema podacima iz nacrta, koji mogu biti korigovani do konačnog utvrđivanja prijedloga na Vladi, ukupni primici budžeta zajedno sa depozitima su projektovati na 2,446 milijardi eura, od čega su primici dvije milijarde. Izvorni prihodi su planirani na 1,87 milijardi, a izdaci na dvije milijarde. Deficit budžeta projektovan je na 138 miliona, kapitalni budžet na 203 miliona, tekuća budžetska rezerva 73,57 miliona, dok su nedostajuća sredstva projektovana na 575 miliona.

 

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije