SEX PISTOLS I “GOD SAVE THE QUEEN”: Pjesma koja je smatrana opasnijom od samog đavola

Dvadeset sedmi maj je idealan za podsjećanje na pjesmu God Save The Queen (Bože spasi kraljicu).

Štaviše, idealan je za bilo koju od dvije čuvene pjesme istog imena.

Obje počinju istim ili sličnim riječima, ali već drugi stih pravi razliku toliko velikom da su se zbog njega svijetovi mijenjali.

Ova prva, tradicionalna pjesma (alternativno zvana i God Save The King – Bože spasi kralja), služi kao nacionalna himna Velike Britanije, ali i kao kraljevska himna zemalja Komonvelta – pjesma koja se u ovim zemljama intonira u prisustvu monarha.

U njenom drugom stihu se priželjkuje dug život plemenitoj kraljici (ili kralju).

Drugu je 27. maja 1977. godine, tokom proslave kraljičinog srebrnog jubileja (proslava 25 godina od dolaska na prijesto), objavio engleski pank sastav Seks Pistols (Sex Pistols).

Singl je momentalno bio zabranjen na BBC-ju i na nezavisnim komercijalnim emiterima (IBA).

Drugi stih ove pjesme se drastično razlikuje od onog iz nacionalne himne.

Džoni Roten je bio vrlo direktan u obraćanju kraljici, ali i celokupnom establišmentu – God save the queen, The fascist regime.

Uvodni stih u drugi po redu singl za engleski rok sastav iz Londona je, bez ikakve sumnje, bio napad na englesku monarhiju, iako je Roten (pravo ime Džon Lajdon) na ovaj način objasnio stihove:

„Pjesmu kao što je God Save The Queen ne pišete zato što mrzite englesku rasu.

„Takvu pjesmu napišete jer je volite i zato što vam je muka što tu rasu neko maltretira“.

Druga strofa je još direktnija: God save the queen, she ain’t no human being/There is no future, In England’s dreaming (Bože spasi kraljicu, Ona nije ljudsko biće, Nema budućnosti, U engleskim snovima).

Bez obzira na tu direktnost, ovi stihovi su tumačeni na različite načine.

Kao na sarkastičan iskaz o tome da se o kraljici govori kao o Bogu, a ne ljudskom biću, da je ona samo lutka na koncu već pomenutog fašističkog režima ili da je ona samo simbol države i kraljevstva i nastavljač stare tradicije.

Ili je Seks Pistols, jednostavno, nisu voljeli.

Engleski snovi su u Rotenovim stihovima referenca na englesku opsesiju prema sopstvenoj slavnoj prošlosti.

Ali kako bilo, pjesma je bez obzira na zabranu i kontroverze stigla na prvo mjesto NME (rok nedjeljnik New Musical Express) muzičke liste i drugo mjesto zvanične liste singlova koju je koristio i BBC.

Što je dovelo do novih kontroverzi i optužbi da je ta lista bila „montirana“ samo da pjesma ne bi stigla do vodeće pozicije.

Prvo mjesto je i dalje držao Rod Stjuart sa pjesmom prikladnog naziva – I Don’t Want To Talk About It (Ne želim da pričam o tome).

Ali različiti izvori kažu kako je pjesma Pistolsa bila najprodavanija u toj nedjelji bez obzira na zabranu emitovanja.

Kasnije, ona se našla i na jedinom studijskom albumu Seks Pistolsa, ploči Never Mind The Bollocks, Here’s The Sex Pistols.

U svakom slučaju, radi se o pjesmi koja je najviše promijenila istoriju rok muzike.

Današnja publika koja prvi put čuje ovu pjesmu koja traje tri i po minuta, muzički teško može da shvati o kakvoj se ovdje pobuni radi.

Ona se originalno zvala No Future (Bez budućnosti) i ima klasičnu strukturu jedne pop pjesme sve sa strofama i refrenom.

Ima snažan i prepoznatljiv gitarski rif, vrlo kratak gitarski solo (ipak je to pank), iskrivljeni vokal Džonija Rotena i bas liniju Glena Metloka inspirisanu, kako je i sam rekao, pjesmom Fire Brigade grupe Muv (The Move).

Foto: BBC

Zbog toga možda ne bi bilo loše podsjetiti šta je to u stvari predstavljao pank te 1977. godine.

Enciklopedije kažu da je to agresivna forma rok muzike koja je srasla sa međunarodnim (mada prije svega anglo-američkim) pokretom koji se odvijao krajem 70-tih godina prošlog vijeka.

Vrlo često politizovan i prepun životne energije koja se krila iza fasade negostoljubivog i sarkastičnog, pank se brzo proširio kao ideologija i estetski pristup i tako postao arhetip tinejdžerske pobune i otuđenja.

Sama riječ pank je pozajmljena iz zatvorskog slenga (bitanga, dripac), a u muzičkom kontekstu je prvi put upotrijebljena još početkom 70-tih u garažnom roku.

Ali već od 1975. pankom se nazivala minimalistička, literarno-muzička scena sa središtem u Njujorku (klub CBGB).

Nastupima Peti Smit, sastava Televižn (Television) ili sastava Ramons ispisana je definicija novog zvuka: gitare su proizvodile buku, bubnjevi su predstavljali teksturu, dok su vokali agresivno ispaljivali neprijateljske slogane.

Tako se muzika posle hipi pastorale vratila u gradove, a London je bio prvi koji je usvojio termin.

O nastanku pjesme, Roten je pričao u intervjuu za američki rok mjesečnik Rolingstoun:

„Napisao sam cijelu pesmu odjednom. Prije toga sam dosta radio sa Krisom Spedingom (producent) i on me je naučio aspektima strukture pjesme, kako da ne ignorišem muziku i kako da prestanem da konstantno lupetam.”

„Muzika je za mene bila nešto sasvim novo. Iako sam kupovao ploče od kad znam za sebe, potpuno je druga stvar kada uđete u studio i kada pokušate da riječi uklopite sa muzikom“.

Roten se ponovo osvrnuo na stihove i još jednom objasnio da pjesma nije bila pištolj uperen kraljici u glavu:

„Meni su ovi stihovi bili vrlo zabavni. Odražavali su moje stavove prema monarhiji generalno, ali i prema onima koji misle da svi moramo da izvršavamo tuđe stavove, bez sopstvenog promišljanja. To je, po meni, neprihvatljivo. Moraš da zaslužiš pravo da me zoveš prijateljem i zahtijevaš moju lojalnost. I da bih te ja podržavao, moraš da imaš dobro objašnjene stavove. Tako stoje stvari“.

Omot singla nije bio ništa manje kontroverzan, a za to bi zasluge trebalo pripisati Malkolmu Meklarenu, menadžeru Pistolsa.

On je bio svjestan da se snaga pjesme mora podcrtati i problematičnim omotom.

Tako je kraljica Elizabeta završila sa nazivom singla ispisanim slovima isječenim iz različitih novinskih tekstova (kao u pismima otmičara koji traže otkup) i nalijepljenim preko njenih očiju i nazivom grupe napisanom istim fontom i prelijepljenim preko njenih ustiju.

Paradoks sadašnjeg vremena je da se danas ova legendarna pjesma vrti i u udarnim terminima mejnstrim radio stanica , naročito kada su u rotaciji „stari hitovi iz sedamdesetih“.

Ona više ne zvuči ni agresivno, vjerovatno ni pretjerano uvredljivo i teško da bi pjesma koja bi danas pretendovala da mijenja svijet oko sebe mogla da zvuči ovako mekano i bezazleno.

Pa ipak, ondašnji poredak je smatrao da je opasnija i od samog đavola.

Iako mnogi vjeruju da je stvorena upravo zbog kraljičinog Srebrnog jubileja, bend je u nekoliko navrata pokušao da demantuje to mišljenje.

Pol Kuk, bubnjar Pistolsa, je rekao da oni nisu bili ni svjesni jubileja.

Ali prezir prema monarhiji i simpatije prema radničkoj klasi su bili više nego očigledni.

Na dan centralne proslave Jubileja, sastav (čitaj: Malkolm Meklaren) je iznajmio brod nazvan Kraljica Elizabeta sa namjerom da sa njega, krstareći Temzom pored Vestminstera, izvede hit.

Ali na brodu je došlo do malih nereda, izazvanih prije svega svađom Dža Vobla (Jah Wobble, kasniji član sastava Public Imate Limited, grupe koja je nastala na pepelu Pistolsa) i jednog kamermana.

Jedanaestoro ljudi je uhapšeno istog trenutka kada je brod pristao.

Iako ni pank, a ni Seks Pistols nisu još mnogo potrajali na sceni, pjesma je zapamćena za sva vremena.

Iznova je pronalažena i korišćena u raznim varijantama.

Jedna od najupečatljivijih inkarnacija pjesme je ona koja nas je iznenadila na otvaranju Olimpijskih igara u Londonu 2012, kada je Deni Bojl iskoristio u dvominutnom filmu Putovanje Temzom.

Ovu manifestaciju je otvorila kraljica, za vrijeme vlastitog dijamantskog Jubileja.

Kamera ide istom rutom kao i brod Kraljica Elizabeta 1977, od Tauer Bridža do Vestminstera.

Ali najgenijalnije povampirenje pjesme se dogodilo 2016. godine, kada je jedan od poslanika Konzervativaca, Endrju Rosindel, tražio da BBC ponovo na kraju programa počne da emituje God save the queen, u kontekstu Bregzita.

Ova tradicija sviranja himne na kraju programa je obustavljena 1997, kada je nacionalna TV počela da emituje 24-časovni program.

Te večeri je emitovanje Njuznajt programa na BBC 2 završeno tako što je voditeljka Kirsti Vork rekla da je „nevjerovatno srećna što može da usliši Rosindelov zahtev“ i – pustila klip sa pjesmom istog naziva grupe Seks Pistols.

Rosindel, očekivano, nije bio zadovoljan.

Pjesma je imala i nekoliko obrada, a izdvajaju se one Motorheda i sastava Antraks.

Ali bez obzira na sve, drugi singl Pistolsa je opstao decenijama, a preživjeće i vjekove, bez svake sumnje.

Baš kao i ta druga himna istog imena.