Povežite se sa nama

Politika

UŽIVO – PAPOVIĆ: “Vaša Vlada je zakasnila što po sili ustava znači da joj je prestao mandat”

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Drugi premijerski sat počeo je danas u 12:40h a poslanici su pripremili pitanja za premijera Zdravka Krivokapića. Premijerski sat je kasnio 40 minuta.

Nakon nešto više od dva sata, sjednica je završena. Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić pridružio se čestitkama u vezi sa predstojećim praznicima i najavio novo zasijedanje za sjutra u 12.00h.

Šef Poslaničkog kluba Pokreta za promjene Branko Radulović, pitao je Krivokapića da li će Vlada na čijem je čelu podržati inicijativu te stranke da energetski sektor Crne Gore bude sa nultom emisijom C02 do 2030. godine.

Time bi, kako navodi Radulović, Crna Gora, proizvodeći “zelenu energiju”, postala jedna od vodećih država u najznačajnijem projektu transformacije Evropske unije (EU), i na tim osnovama i sa te pozicije ostvarila najveće benefite i dinamičan i dugoročan privredni i ekonomski rast i razvoj.

 

U ime Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista-LP poslanik Dragutin Papović pitao je premijera da li će poštovati član 110 Ustava Crne Gore i prihvatiti činjenicu da je Vladi na čijem je čelu prestao mandat?

Papović je u Skupštini, pozivajući se na član 110, kazao da Vladi prestaje mandat ako ne predloži budžet do 31. marta tekuće godine.

“Vi ste to uradili 31. marta i zakasnili jedan dan. Vaša Vlada je zakasnila što po sili ustava znači da joj je prestao mandat, Vaša vlada je pala i nalazi se u tehničkom mandatu i nema pravo da donosi nijednu važniju odluku”, naveo je Papović.

Krivokapić je kazao da sluša različita tumačenja i da nije zabrinut.

“Tražio sam odgovor na tri načina. Jedan je da li postoji standard koji to može da povtrdi i našao sam – postoji onaj koji vrlo jasno i precizno kaže kako se vrši računanje vremena. Po tom standardu – u konkretnom slučaju primjenom standarda, rok za predlaganje budžeta odrežen kalendarskim datumom podrazumijeva da ovaj rok ističe 31. marta u ponoć. Drugo, Zakonom o upravnom postupku propisano je da rok koji je određen za mjesece i godine ističe onog dana u mjesecu koji odgovara danu kad je dostavljeno izvrešenje. To su dva primjera prakse prethodne Vlade i skupštine – oni koji danas tvrde da je to neustavno onda su tada kršili ustav. To je činjenica koja je nesporna”, odgovorio je premijer.

Dodao je da se rokovi isto računaju i kad ste u poziciji i u opoziciji.

Papović je kazao da je Krivokapićeva Vlada jedna od najgorih, te da će trebati godine da se popravi učinjena šteta.

U ime poslaničkog kluba Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Ujedinjene Crne Gore i Radničke partije, pitanje Krivokapiću postavio je poslanik i potpredsjednik Skupštine Strahinja Bulajić. Premijera je pitao da li zbog ekspertskog stava ministra pravde Vladimira Leposavića, povodom poznatih dešavanja na prostoru Srebrenice od prije 26 godina, parlamentarna većina 27. saziva Skupštine može računati na zajednički rad u 42. Vladi.

“Saopštili ste da će ministri biti nedodirljivi, ali tražite sada Leposavićevu ostavku. Ministar pravde je jedna od ključnih figura u procesu neophodnom diskontinuiteta sa prethodnim načinom vladanja”, kazao je Bulajić.

Istakao je da se moralo čuti ekspertsko mišljenje Leposaviča.

“Pa da ga prihvatite bez obzira ako nijeste saglasni s njim, jer dužnost je premijera da štiti svoje ministre”, naveo je poslanik.

Krivokapić je kazao da se mora imati odgovoran odnos u odnosu na iznošenje stavova o osjetljivim pitanjima.

“Uporno postavljanje pitanja o Srebrenici ima veze sa manipulacijom i željom da se upada u zamke. Da li je to pitanje ekspertize i da li je moguće dalje sarađivati – svakom ministru sam postavio set pitanja prije nego što su to i postali, svi su jednoglasno odgovorili na njih čak i ministar Leposavić. Da li je ekspertsko ili akademsko pitanje treba ga definisati na nivou tih institucija, ovdje se ne radi o ograničavanju slobode. Ograničenje bi bilo da se radilo o ministru poljoprivrede pa da je dao takvu izjavu, ali ne može ministar pravde da daje svoj lični ili eskpertski stav, već mora da poštuje međunarodne obaveze i sporazum koji su potpisali lideri tri koalicije”, odgovorio je premijer Bulajiću.

Šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke, Ervin Ibrahimović, pitao je premijera da li je Vlada na čijem je čelu odustala od namjere da izmijeni Zakon o registrima prebivališta i boravišta i Odluku o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje državljanstva.

“Svi treba da pođemo od toga koga dotiču ti zakoni. Bosnjačka stranka je, kao i vi, da se urede birački spiskovi, ali ne na štetu nekih građana. Sami tajming ove incijative stvara utisak da nije pravo vrijeme, kad imamo ovakve podjele u društvu, poras nacionalizma… Da li ste vodili računa o tajmingu, jer sam siguran da ćemo imati još jednu opomenu iz Brisela, to ne treba Crnoj Gori. I da li ste gledali neku uporednu evropsku praksu?”, pitao je Ibrahimović i dodao da ova incijativa posebno pogađa manjine.

Sve diskriminatorske zakone treba dovesti na vladavinu prava, poručio je krivokapić u odgovoru Ibrahimoviću.

Istakao je da ga brine neprincipijelnost, te da je Odluka od kriterijumima mijenjana četiri puta.

“Ovom odlukom ne pravi se nikakav inženjering. To što je neko pokušao medijski da spinuje, nikad nije došlo na Vladu”, dodao je premijer.

Zakon o prebivalištu i boravištu je korišćena evropska konvencija koja ukazuje na razliku između to dvoje, naveo je Krivokapić.

“Nije naša obaveza da mijenjamo sve što nije u skaldu sa Zakonom. Ovaj zakon o registrima i boravištima je dat na javnu raspravu.”

Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović pitao je Krivokapića da li će i kada Crna Gora zaključiti sporazum sa koncesionarom Univerzal monte, kako bi država od tog koncesionara preuzela upravljanje nad magistralnim putem Herceg Novi – Trebinje.

Krivokapić je, u odgovoru, naveo da su u svim obilascima lokalnih samouprava imali tačan set problema koji muče građane.

“Vrijeme “njihovi i naši” treba da se promijeni. Nakon razgovora sa gradonačelnikom Herceg Novom, krenuli smo u proučavanje problema koji se tiču te opštine. Postavlja se pitanje – zašto su građani Herceg Novog bili građani drugog reda? Gdje je bila država”, kazao je premijer.

Kako je kazao, napravljen je niz intenzivnih razgovora sa koncesionarima.

“U dogovoru sa koncesionarom, napravljena je završna karakteristika koja predstavlja odraz jednog koncesionara i on je prihvatio da se put uradi za četiri miliona i kako bi put već u maju mogao biti slobodan”, naveo je predsjednik Vlade.

Istakao je da će biti napravljen ključni pomak, te da već u maju neće biti rampi.

Bogdanović je kazao da podržava oduzimanje koncesija i podizanje rampi na putu.

Dodao je da će njihova politika uvijek biti  “politika kreiranja olakšica i šansi za razvoj, a ne politika nameta i zatvaranju prema regionu”.

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević pitao je premijera zašto je Vlada odbila predloge zakona SDP-a o smanjenju opterećenja po osnovu rada, kao i o kreiranju garantnih šema za pomoć privredi.

“Za samo pet mjeseci, nezaposlenost je porasla 30 odsto. To što vam se o Budžetu ne raspravlja, vjerovatno ima neku vrstu političu pozadinu… Mjera nema jer ste vi prva Vlada koja je poslala Budžet da ima retroaktivno dejstvo. Vi ste, prema Budžetu, predvidjeli da akcize omoguće 28 miliona u budžetu. Ja Vas pitam gdje Vam je Zakon o izmjenama i dopunama akciza, taj Zakon nije dolazi”, kazao je on.

Konjević je pitao Krivokapića i šta je Vlada uradila na kreiranju povoljnijeg biznis ambijenta u uslovima krize i kako komentarišu kritike Američke privredne komore da donose odluke suprotno interesima biznis zajednice i investitora.

Krivokapić je kazao Konjević ima običaj da širi teme “kako mu odgovara”.

“Ako sam napravio neki previd, to je znak da nemam iskustva kao vi. Da li Vi možete da predvidite kakva će biti turistička sezona…”

Premijer je Konjeviću rekao da na brojne negativnosti nije bio toliko agilan. Prijedlog budžeta je rađen onako kako je najbolje i najtransparentnije, poručio je Krivokapić.

“Nacrt Budžeta, koji je trajao više od tri mjeseca, korišćene su najbolje tehnike i tehnologije. Zašto se nijeste uključili? Zašto spočitavate Vladi sve moguće negativno”, pitao je premijer.

Konjević je premijeru rekao da ga je on glasao 2015. godine za člana Upravnog odbora akreditacionog tijela.

“Ni na jednu moju opasku o budžetu i akcizama, nijeste odgovorili. Vi ste i mojim glasom birani za funkcionera Vlade DPS-SDP-BS 2015. godine. Ja sam Vam postavio političko, korektno, pitanje i citirao izjavu koju su svi prenijeli”, dodao je on.

U ime Socijalističke narodne partije, poslanica Danijela Đurović je premijera pitala šta je Vlada uradila po pitanju Prevlake i kako vidi konačno rješenje razgraničenja sa Hrvatskom.

“Ovo pitanje je vrlo emotivno za građane Boke, posebno Herceg Novog, i kao takvo je već imalo niz dešavanja i implikacija”, dodala je i podsjetila da je na Prevlaci nekada bila vojna kasarna.

Krivokapić je, u toku odgovora poslanici Đurović, prešao na temu Aerodroma i Montenegro airlinesa i obratio se poslaniku Ivanu Brajoviću.

Đurović je reagovala proceduralno i zatražila da se ispoštuje ono što je poslovnikom predviđeno za Premijerski sat.

Ona je istakla da se od 2015. godine međudržavna i međuresorna komisija po pitanju Prevlake i rta Oštra nije sastala.

“Koliko vidim iz Vašeg odgovora, Vi imate namjeru aktuelizacije ovog pitanja, ali shvatam da se to još nije desilo. Savjetujem da u toj komisiji budu profesionalni ljudi, NVO…”, dodala je Đurović.

 

Predsjednik Socijaldemokrata Ivan Brajović pitao premijera kada očekuje da će se realizovati njegov predlog za razrješenje Leposavića, s obzirom na to da ga je uputio 6. aprila, a da se to pitanje još nije razmatralo u Skupštini.

Premijer Krivokapić je odgovorio da je to pitanje otvoreno i da se nada da će u nekom narednom budućem periodu ova ili neka buduća Vlada krenuti u razrješenje tog spora, te da imaju dva pogleda na to pitanje, sa hrvatske i crnogorske strane.

“Ja i poslanici Socijaldemokrata ćemo glasati za njegovo razrješenje, kad god to dođe na red”, kazao je Brajović i pitao premijera je li i on bio jedan od onih iz Vlade koji je Leposaviću čestitao na stavovima o Srebrenici i dodao da je Leposavić dao značajan doprinos Zakonu oslobodi vjeroispovijesti.

“Još da odradi ovaj temeljni ugovor, i on može da ide kao junak najkonzervativnijih pristalica i vaših birača”, dodao je Ivan Brajović.

Krivokapić je u odgovoru zamolio Brajovića da se ne bavi malicioznim pretpostavkama.

“Nijesam dvoličan, uputio sam zahtjev jasno i precizno. Ja nijesam kalkulator i ne interesuje me da li će neko zbog toga tražiti povjerenje Vladi. Ja imam posao i mimo ovoga, ja sam ovaj posao prihvatio kao najveću žrtvu, znam da vi to tako ne doživljavate, ali to je vaš problem”, rekao je predsjednik Vlade.

Krivokapić je dodao i da su imali 30 godina da naprave Zakon o parlamentu.

“Neko želi da ovu Vladu prikaže lošom pred međunarodnom zajednicom. Ko je to, i to će vrijeme kazati. Ova Vlada ne bi trajala da nema naroda, napokon je Crna Gora oslobođena, a vi u tom oslobođenju treba da saučestvujete”, kazao je on.

Premijer je istakao da nije rekonstrukcija Vlade ako ode jedan ministar.

“Bila je praksa da smo imali ministre koji su razriješeni, a neko drugi je koordinirao radom tog resora. Da li mogu da se dese razne varijante, sve je moguće, ali ipak treba da znamo da sve ovo vodi narod”, naveo je Krivokapić.

“Kada bismo demotivisali prodore po dubini, vjerovatno bi bilo više zanimanja da se pomogne u socijalnoj sferi”

Poslanica “Crno na bijelo” Božena Jelušić pitala je Krivokapića da li je Vlada inicirala izmjene uredbi i drugih akata u skladu sa nadležnostima, kojima se uređuju nadoknade i ostale privilegije funkcionera i koje značajno opterećuju javne finansije, a čijim bi se ograničavanjem ili ukidanjem omogućila pravednija raspodjela tereta krize na sve građane.

“Kada bismo demotivisali prodore po dubini, vjerovatno bi bilo više zanimanja da se pomogne u socijalnoj sferi”, kazala je, između ostalog, Jelušić.

Istakla je da od Vlade očekuje da svakog dana kažu koju su uredbu na štetu građana ukinuli, te da očekuje da se ukine uredba o stanovima.

“Da se preispitaju i ostali oblici privilegija. Mislim da je moguće kresanje brojnih privilegija”, poručila je Jelušić.

Premijer Zdravko Krivokapić, kazao je da nije dovoljno izmijeniti jedan zakon, te da se u Crnoj Gori često ukidanjem jednog zakona, ugrožava drugi. On je, u odgovoru poslanici Jelušić, rekao da u martu imamo 137 osoba koje primaju nadoknadu po prestanku funkciju, i taj izdatak na mjesečnom nivou iznosi 181.313 eura u neto iznosu, a u bruto 293.619 eura.

“Koliko se država siromaši, toliko se neko bogati. Upravo zbog toga želimo da napravimo uravnoteženje u tom dijelu. Nemamo potpunu sliku koliko to automobila imamo u vlasništvu države. Ista situacija je sa državnom imovinom”, kazao je Krivokapić i dodao “da nema procjene bezbjednosti išao bih pješke do posla, ali to ne mogu zbog vaših komita”.

Poručio je da će se formirati Radni tim, koji će donijeti određene uredbe.

“Garantujem da niko u ovoj Vladi neće biti tretiran kao funkcioner i mimo bilo kojeg drugog građanina. Ako želi da rešava stambena pitanja, to će rešavati bez privilegija i povlastica”, rekao je predsjednik Vlade.

Mjera patriotizma “vratiti pare”

“Ja plaćam svoj telefon, da nema procjene bezbjednosti išao bih pješke do posla, ali to ne mogu zbog vaših komita. Radim najmanje 16 sati, radim i subotom i nedjeljom, ali ne tražim bilo kakvu materijalnu nadoknadu, već mi treba da zajedno preporodimo Crnu Goru”, kazao je Krivokapić.

“Nađite mi u prethodnoj Vladi nekoga ko se odrekao plate koja je možda četiri ili pet puta veća nego sadašnja i postao ministar. Nađite mi državnog sekretara koji se odrekao svoje plate, koje nijesu tako male, jer su bili dobri advokati… Toga bi bilo još više, da ne šaljete poruke, takvog karaktera, koje kažu – mi se brzo vraćamo na vlast”, dodao je premijer.

Proceduralna reagovanja

Poslanik DPS-a, Danijel Živković, saopštio je da nije dobio odgovor od ministra pravde i ljudskih i manjinskih prava, Vladimira Leposavića, o ugovoru sa SPC.

I poslanik GP URA, Miloš Konatar, reagovao je proceduralno povodom prijetnji potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću iz određenih kriminalnih krugova – kako je kazao, potrebno je iz parlamenta poslati poruku u cilju borbe protiv organizovanog kriminala.

Poslanik SDP-a, Raško Konjević, reagovao je proceduralno na početku sjednice i kazao da premijer Zdravko Krivokapić ne poštuje proceduru, te da nije dobio odgovore na pitanja poslata njegovom Kabinetu.

“Ja četiri mjeseca na dva pitanja na mogu da dobijem odgovor. Ključna poruka premijera, kada smo ga birali, je bila transparentnost. Molim da nađemo vrstu mehanizma da se Vlada pojavljuje svaki mjesec, a da nam premijer ne odgovara na pitanja”, kazao je Konjević.

Pitanja poslanika:

Poslanik i potpredsjednik Skupštine Strahinja Bulajić pitao je premijera, u ime Kluba poslanika Demokratski front NSD, DNP, UCG, RP, da li zbog ekspertskog stava ministra pravde Vladimira Leposavića povodom, kako je rekao, poznatih dešavanja na prostoru Srebrenice u susjednoj Bosni i Hercegovini od prije dvadeset šest godina, parlamentarna većina 27. saziva Skupštine može računati na zajednički rad u 42. Bulajić je kazao i da će obrazloženje dati na samoj sjednici.

I predsjednik Socijaldemokrata, prema pisanju Dana, Ivan Brajović pitao je premijera kada očekuje da će se realizovati njegov prijedlog za razrješenje ministra pravde, s obzirom na to da ga je uputio 6. aprila a da se to pitanje još nije razmatralo u Skupštini.

U ime Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista-LP poslanik Dragutin Papović pitao je premijera da li će poštovati član 110 Ustava Crne Gore i prihvatiti činjenicu da je Vladi na čijem je čelu prestao mandat?

Pitanje premijeru uputio je i šef Poslaničkog kluba Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović i to da li je Vlada na čijem je čelu Krivokapić odustala od namjere da izmijeni Zakon o registrima prebivališta i boravišta i namjere da izmijeni Odluku o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje državljanstva.

– Inicijativa Vlade da izmijeni zakon i odluku zabrinula je sve dobronamjerne građane, posebno naše državljane koji se nalaze trenutno van Crne Gore. Riječ je dominantno o pripadnicima manje brojnog naroda, koji se iz opravdanih razloga privremeno nalaze van svoje domovine – obrazložio je Ibrahimović.

Šef Poslaničkog kluba DF-PzP Branko Radulović je premijera pitao da li će Vlada na čijem je čelu podržati inicijativu PzP-a da energetski sektor Crne Gore bude sa nultom emisijom C02 do 2030. godine čime bi, proizvodeći „zelenu energiju”, Crna Gora postala jedna od vodećih država u najznačajnijem projektu transformacije EU, te na tim osnovama i sa te pozicije ostvarila najveće benefite i dinamičan i dugoročan privredni i ekonomski rast i razvoj.

U ime Socijalističke narodne partije, poslanica Danijela Đurović je premijera pitala šta je Vlada uradila po pitanju Prevlake i kako vidi konačno rješenje razgraničenja sa Hrvatskom.

Šef Poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović pitaće da li će i kada Crna Gora zaključiti sporazum sa koncesionarom Univerzal monte, kako bi država od ovog koncesionara preuzela upravljanje nad magistralnim putem Herceg Novi-Trebinje i time prestala obaveza plaćanja putarine na ovom putnom pravcu kako za Novljane, tako i za sve naše goste, a što bi bilo posebno značajno u periodu turističke sezone.

Poslanica „Crno na bijelo” Božena Jelušić pitaće premijera da li je Vlada inicirala izmjene uredbi i drugih akata u skladu sa nadležnostima, kojima se uređuju nadoknade i ostale privilegije funkcionera i koje značajno opterećuju javne finansije, a čijim bi se ograničavanjem ili ukidanjem omogućila pravednija raspodjela tereta krize na sve građane.

Predsjednik SDP-a Raško Konjević je pitao premijera zašto je Vlada odbila predloge zakona SDP-a o smanjenju opterećenja po osnovu rada, kao i o kreiranju garantnih šema za pomoć privredi, te šta je Vlada uradila na kreiranju povoljnijeg biznis ambijenta u uslovima krize i kako komentarišu kritike Američke privredne komore da donose odluke suprotno interesima biznis zajednice i investitora.

 

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije