Filipović: Ukoliko manjinske stranke, URA i SNP žele da formiraju proevropsku Vladu, treba da se obrate opoziciji

Filipović zamjera opoziciji što u komunikaciji sa biračima i javnošću nije ostavila prostora i za razvoj situacije koji se desio

Politički analitičar i koordinator GI 21. maj Ljubo Filipović komentarisao je političku situaciju u Crnoj Gori nakon što je opozicija povukla inicijativu za smjenu Vlade, a DF najavio vanredne parlamentarne izbore.

Odgovarajući na pitanje da li je podnošenjem pa povlačenjem inicijative za smjenu Vlade, opozicija pokazala naivnost, neozbiljnost ili strpljenje, Filipović kaže da, i pored svih kritika, misli da je riječ o ozbiljnim ljudima, koju su donijeli ozbiljnu odliku ali nijesu dovoljno dobro testirali plan B. Dodaje da je riječ o političkoj taktici koja je pred izbore u tri opštine trebalo da kreira utisak o snazi opozicije i podršci koju ona još uživa među biračkim tijelom.

Filipović zamjera opoziciji što u komunikaciji sa biračima i javnošću nije ostavila prostora i za razvoj situacije koji se desio.

“Bilo je toliko stvorenih tenzija prethodno o tome kako je to već dogovoreno i konačno, da je moralo doći do razočarenja koje je još veće time što je kao izgovor navedena inicijativa DF-a” smatra on, uz opasku da iskustvo uči kako najave Fronta da će rušiti Vladu ne treba uzimati zdravo za gotovo.

Komentarišući optužbe da se sprema “politička korupcija” i da će neko od poslanika većine za novac promijeniti izbornu volju građana, Filipović kaže da je ova vlast obećavala različite stvari glasačima. Naglašava da, i kada su se lideri nakon izbora okupili oko dogovora, nijesu imali potpunu saglasnost. Podsjeća da je URA obećala svojim biračima smjenu DPS, ali im nije obećala Vesnu Bratić na čelu MPKS, ili Vladimira Božoviča na čelu Univerziteta CG. Zato, smatra Filipović, URA ima legitimne razloge da napusti takvu politiku i političko partnerstvo.

“Ukoliko bi URA rekla da to nije ono što su htjeli i da je jedino što ih povezuje sa njima to što su tražili smjenu DPS-a sa vlasti, i dobili je, onda bi, ukoliko izađu sa ovim razlozima da prekinu te prakse, imali potpuno pravo, na osnovu onoga što su obećavali prije izbora”.

Izglasavanje Budžeta, smatra Filipović, zavisi od DF-a.

“Sve zavisi od DF-a. Vidjeli smo predstavu o budžetskim korisnicima koji su se pojavili u parlamentu, imamo tu aklamacije, pritisak da se donesu neke odluke. Zbog toga su DF i PZP uglavnom bili protiv. Budžet koji je predložen nije realan bez pozajmljivanja, i mnogi su na to upozoravali, posebno kada su izdaci za zdravstvo u pitanju”, kaže on.

Vjeruje, ipak, da bi moglo doći do usvajanja Budžeta, ako ne u ovom trenutku, onda uz prolongiranje kao i prošle godine.

Upitan da li bi razmrsivanje situacije moglo da počne tako što će se naći neki model saradnje URE, manjinskih partija i možda SNP-a, da bi taj nukleus morao da traži podršku neke druge strukture – te šta je realnije, kome da se obrate za potporu u Skupštini, Filipović navodi:

“Ukoliko stvarno žele da formiraju proevropsku Vladu, onda nema dileme da treba da se obrate opoziciji. Ambasadorka Popa je malo konkretizovala danas tu poruku koristeći termin ubrzavanje i reforma pravosudnog sistema. A za reformu pravosudnog sistema potrebno je 49 poslanika i onda bi se uključivanjem URE, ostalih manjinskih partija opozicije i SNP-a došlo do tog magičnog broja”, kako je objasnio.