Milatović: EU integracije strateški prioritet Vlade i put koji ova zemlja svjesno i sa ponosom bira

Milatović je naglasio ulogu parlamenta za budući napredak na putu ka članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, jer ispunjavanje privremenih mjerila ne zavisi samo od sprovođenja akcionih planova i stateških dokumenata, već zahtijeva političku volju na nivou Skupštine i Vlade

Integracija Crne Gore u EU u bliskoj budućnosti bi bila pozitivan signal i motivišući faktor prije svega za crnogorsko društvo, kao i za ostale zemlje Zapadnog Balkana, poručio je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović na radnom doručku s novinarima.

On je naglasio ulogu parlamenta za budući napredak na putu ka članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, jer ispunjavanje privremenih mjerila ne zavisi samo od sprovođenja akcionih planova i stateških dokumenata, već zahtijeva političku volju na nivou Skupštine i Vlade.

„Vlada je radila na pripremi i predlozima zakona, a trenutno je veliki broj zakona i predmet diskusije u plenumu i nadamo se da će se kroz dijalog sa svim političkim partijama u parlamentu osigurati konsenzus koji je potreban prije svega u oblasti vladavine prava i pravosuđa, odnosno pregovaračkih poglavlja od kojih zavisi dalji napredak Crne Gore u EU – poglavlja 23 i 24. Konkretne, vidljive i kvalitetne reforme u ovim oblastima su neophodneza dalji napredak i približavanje EU“, poručio je Milatović.

On je dodao da su evropske integracije Crne Gore strateški prioritet ove Vlade i to je put koji ova zemlja svjesno i sa ponosom bira.

„Naše društvo mora biti društvo jednakosti i rasta životnog standarda. Na ovom putu prekidamo sa dugogodišnjim trendom polarizacije društva. Naša vizija je zdravo crnogorsko društvo u kojem žive slobodni građani, jednakih prava i mogućnosti, koji mogu da žive od svog rada i znanja, koji žive u EU“, zaključio je Milatović.

Glavna pregovaračica, Zorka Kordić je kazala da je ova godina prekretnica jer se sad fokusiramo na preostale zadatke u oblasti vladavine prava i kako bismo krenuli u finalnu fazu i krenuli sa a zatvaranjem poglavlja. Ona je poručila da smo dobili revidirani okvir prioriteta u vladavini prava na nedavno održanoj Međuvladinoj konferenciji.

Ona je rekla da se Akcioni plan za adresiranje ključnih preporuka iz Izvještaja EK vodi principom odgovornosti, da ima cilj da poboljša rad svih resora i omogući im da pokažu proaktivnost i viziju prema ovom procesu.

„Po prvi put imamo kratkoročni planski dokument ovog tipa. Njime smo željeli da odgovorimo na sve što je EK u ovogodišnjem izvještaju prepoznala kao izazov, kao oblast koju treba unaprijediti u smislu donošenja zakona, podzakonskih akata, svega što može da poboljša implementaciju pravne tekovine. Fokusiraćemo se na mjere koje možemo zaključiti sa junom 2022, kada EK pravi presjek, kako bismo imali značajan pomak za naredni Izvještaj EK“, kazala je Kordić.

Bojan Božović, državni sekretar u Ministarstvu pravde ljudskih i manjinskih prava I pregovarač za klaster 1 – Temeljna poglavlja kazao je da je cijelo društvo u procesu evropske integracije i da su uzajamna podrška i institucionalna povezanost neopshodni kako bi se ispunile preporuke iz Izvještaja Evropske komisije.

“Do 1. juna planiramo da se suočimo sa ključnim preporukama EK kao i da krenemo sa primjenom preporuka Venecijanske komisije. Učinićemo sve da da borba protiv organizovanog kriminala I korupcije bude na višem niovu, ali da se ispune i zahtjevi iz ostalih poglavlja u ovom klasteru.U poglavlju 5 je planiran sistem primjene elektronskih nabavki, u poglavlju 32 treba da podignemo zaštitu finansijskog interesa i krenemo u izmjene zakonskih regulative, u poglavlju 18 radićemo na jačanju administrativnoh kapaciteta institucija koje se odnose na ovo poglavlje”, objasno je Božović.

On je dodao da je jedan od ambicioznijih projekata reforma javne uprave.

Pregovaračica za drugi klaster – Unutrašnje tržište Milena Lipovina-Božović kazala je ovaj Akcioni plan jedan važan mehanizam sa ambicioznom agendom aktivnosti i da Crna Gora mora intenznivno nastaviti da radi na reformskim procesima.

“U ovom klasteru šest poglavlja imaju umjeren nivo spremnosti, dva poglavlja dobar nivo sptremnosti i ona su ta koja mogu da poguraju čitav klaster ka privremenom zatvaranju, dok jedno poglavlje ima odredjeni nivo spremnosti”, naglasila je Lipovina-Božović.

Ona je kazala da će fokus biti na donošenju i usklađivanju zakona i implementaciji postojećih zakonskih rješenja, jačanje kapaciteta institucija, ali da je jako važna i sinergija unutar vlade ali i sa svim drugim granama vlasti.

V.D. generalnog direktora Direktorata za evropske integracije i međunarodnu saradnju u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja i pregovarač za klaster 3- Konkurentnost i inkluzivni rast, Šućo Orahovac kazao je da je akcioni plan dobra smjernica za institucije i da do juna nosioci aktivnosti moraju da implementiraju preporuke iz izvještaja EK.

„U poglavljima koja obuhvata klaster 3 fokus će biti na rješavanju izazova iz oblasti konkurentnosti, na usvajanju seta zakona u oblasti poreske politike i koordinaciji ekonomskih pitanja, ali će posebna pažnja biti na nezavisnosti medijskog sektora i donošenju seta zakona o medijima“, rekao je Orahovac.

U tom kontekstu je ukazao da nas očekuje donošenje seta zakona koji reguliše nezavisnost medija od političkog uticaja, seta poreskih zakona s ciljem usklađivanja sa direktivama EU, kao i carinskog i drugih važnih zakona.

Marko Perunović, državni sekretar za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu kapitalnih investicija je istakao klaster 4- Zelena agenda i održiva povezanost, veoma značajan, kako zbog stanja na svjetskom tržištu energenata, tako i zbog potrebe za unapređenjem životne sredine. Istakao je da će u narednom periodu fokus rada biti na donošenju zakona o stvaranju strateških rezervi nafte koji je pripremljen u nacrtu i čije usvajanje se očekuje do drugog kvartala sljedeće godine, a nakon toga rad na njegovoj implementaciji, što je važno za privremeno zatvaranje poglavlja 15. Energetika.

Kazao je da je drugi važan cilj ekološka rekonstrukcija Termoelektrane u Pljevljima, izrazivši uvjerenje da će početkom sljedeće godine krenuti u taj važan projekat.

Treći značajan cilj čije ispunjenje je planirano u prvoj polovini 2022. godine, kako je kazao, predstavlja donošenje nacionalnog energetskog i klimatskog plana.

Andrijana Rakočević, generalna direktorica Direktorata za ruralni razvoj u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, zadužena za klaster 5 – Resursi, poljoprivreda i kohezija je kazala da Crna Gora bilježi umjerenu spremnost u poglavljima, ali da je naša intencija dau narednom periodu, zahvaljujući Akcionom planu, zabilježimo napredak u ovim poglavljima i pojačamo tu spremnost.

Istakla je da su u narednom periodu očekuje donošenje dva strateška dokumenta u poglavljima 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13. Ribarstvo.

Kako je kazala, u svim oblastima predstoji dalje usagašavanje sa pravnom tekovinom EU i jačanje administrativnih kapaciteta, kroz zapošljavanje novih kadrova i edukaciju postojećeg.

U poglavlju 12. Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarne mjere, očekuje nas veliki set podzakonskih akata, kao i nužno stvaranje infrastrukture na graničnim prelazima i za tretiranje nus proizvoda životinjskog porijekla. Kada je riječ o poglavljima 22 i 33, neophodno jestvaranje institucionalnog okvira s ciljem povlačenja EU sredstava.