JELUŠIĆ: Knjiženja sakralnih objekata odrađena saradnjom bivšeg režima sa SPC-om, niko nije pokazao brigu

Povod za moguću rekonstrukciju Vlade ne bi trebalo da bude odmjeravanje snaga u vladajućoj većini, ali bi možda mogla biti pitanja inkluzivnosti i zastupljenosti manjinskih naroda, kazala je poslanica Građanskog pokreta URA Božena Jelušić.

Upitana da prokomentariše najave u vezi sa rekonstrukcijom Vlade, Jelušić je rekla da su promjene u kabinetu premijera Zdravka Krivokapića najavljivane i prije nego što je ona formirana.

Ona smatra da eventualna rekonstrukcija ne može biti rezultat nikšićkih izbora, već jedino potrebe da se povećaju produktivnost i kvalitet rada Vlade.

Jelušić je istakla da je za URU ozbiljan problem to da među 205 postavljenja na razne funkcije ima svega sedam ljudi iz redova manjinskih naroda, odnosno nešto više od tri odsto.

„Ako neko smatra da ima pravo da kapitalizuje rezultate izbora, to je njegovo legitimno pravo, ali bi pritom trebalo da razmisli i o ovoj činjenci. Dakle, povod za moguću rekonstrukciju nije odmjeravanje snaga, ali bi možda mogla biti pitanja inkluzivnosti i zastupljenosti manjinskih naroda“, rekla je Jelušić u intervjuu agenciji MINA.

Ona je kazala da ovo nije klasična koaliciona vlada, „niti je Glavni odbor URE donio zaključak po kojem postoji obaveza ulaska u koaliciju.“

„URA je omogućila smjenu bivšeg režima, a kao takva je posebno zainteresovana da smjena jedne loše političke prakse ne stvori novu, jednako lošu“, poručiča je Jelušić.

Prema njenim riječima, to je specifična ekspertska vlada ograničenog mandata, u prvom redu usmjerenog na stvaranje uslova za slobodne izbore.

„Kako god bilo, vlasti nema bez svih konstituenata, pa ni bez URE“, navela je Jelušić.

Na pitanje kako vidi pozicije konstituenata vlasti nakon rezultata izbora u Nikšiću, ona je rekla da su nikšićki izbori prilika za „različita čitanja“.

„Često se pominje da svi u isto vrijeme mogu i ne mogu biti zadovoljni rezultatom, a to potvrđuje da se stvari suštinski i korjenito nijesu promijenile“, kazala je Jelušić.

Ona je navela da do „prelivanja“ nije dolazilo jedino u slučaju URA-e.

„To je pokazatelj da je moguće ‘preživjeti’ kao stožer građanski i evroatlantski orijentisane platforme, bez paroksizma i militantnosti u nastupu, mogućih manipulacija zapošljavanjem, u uslovima miješanja inostranih činilaca u lokalne izbore koji su morali biti isključivo unutrašnje pitanje jedne suverene i demokratske države“, kazala je Jelušić.

Ona je navela da se u građanskom središtu našla i Socijaldemokratska partija (SDP), kojoj nije mnogo falilo da dobije mandat, zbog čega joj je žao.

Na pitanje koji će biti sljedeći koraci URE ukoliko Ustavni sud prihvati inicijativu o ustavnosti člana 12 Zakona o slobodi vjeroispovijesti i zakon proglasi neustavnim, ona je odgovorila da je to isto ono što bi se uradilo i u slučaju usvajanja prethodne verzije Zakona da su ga zainteresovane strane ponudile Ustavnom sudu na ocjenu.

„A znamo da to nisu uradili ni Demokratska partija socijalista (DPS) ni Srpska pravoslavna crkva (SPC)“, navela je Jelušić.

Ona je kazala da inicijativu nijesu podnijeli zbog toga što smatraju da je Zakon neustavan, već zbog ciljanog izazivanja straha kod dijela građana da je ugroženo sakralno kulturno dobro Crne Gore.

„Umjesto da barjačimo floskulama i guslamo o svetinjama, mi smo se opredijelili da na zakonom propisan način i procedure provjerimo rezultate zakonodavnog rada na ovom dokumentu“, navela je Jelušić.

Ona je rekla da su sva knjiženja sakralnih objekata u Katastru odrađena kroz saradnju bivšeg režima sa SPC-om.

„Niko zbog toga nije pokazivao patriotsku brigu za kulturna dobra svih građana, a i bez ovog zakona su postojali legalni putevi da se preispitaju pravni osnovi svih katastarskih upisa“, kazala je Jelušić.

Zakon, kako je navela, svakako ne rješava nikakva identitetska pitanja, ali je zgodna identitetska alatka politički ostrašćenih polova.

„Pragmatično bi bilo da smo ga odmah nakon usvajanja stavili pod tepih i zaboravili obećanje da ćemo zatražiti ocjenu njegove ustavnosti“, rekla je Jelušić i podsjetila da to nijesu uradili.

„I time smo dali priliku čak i nekim svojim partnerima iz vlasti da po nikšićkim domovima nose našu Inicijativu i tumače je kolebljivim biračima. Na drugoj strani, dali smo priliku da se ‘jučerašnji ručak podgrije’ i na drugom polu političkog spektra“, dodala je Jelušić.

Prema njenim riječima, možda je to zaista jedna vrsta „sistemske greške“ URA-e.

„Ta potreba da se bude „zrnce pijeska“ u nekom mehanizmu, a ne „kanta masti“ za njegov nesmetan rad. Lično držim da to ipak ima smisla u perspektivi jednog dugoročnog vrijednosnog oporavka zajednice“, kazala je Jelušić.