KAŠĆELAN: Skretanje udesno pogubno po građanski karakter Crne Gore

Crna Gora, čini mi se, u nikad izazovnijem trenutku obilježava Dan državnosti. Sve su glasniji negatori antifašističke tradicije Crne Gore, a takve glasove i aktivnosti potpiruju i neke treće strane koje žele da ojačaju svoj uticaj i interes, da vrate državu niz istorijske stranputice, u vrijeme kada su o njenoj sudbini odlučivali drugi. Nažalost, retrogradne poruke dolaze i sa najviših državnih adresa nove izvršne vlasti. Žao mi je što umjesto da se posvetimo razvoju i saniranju katastrofalnih posljedica pandemije korona virusa, moramo svakodnevno da radimo na očuvanju vrijednosti i tradicije antifašizma za koje su naši preci ginuli i zbog kojih danas obilježavamo Dan državnosti – kazao je u intervjuu Pobjedi gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan.

 No, konstatuje on, Crna Gora ima i uvijek je imala snagu da se odupre svim iskušenjima.

– Naši preci su ginuli za pravo, čast i slobodu Crne Gore, za njenu ravnopravnost i pravo na postojanje. Svako skretanje u desno, u političkom smislu, pogubno je po građanski karakter naše države, po tekovine antifašizma na koje se svi pozivamo iako ih, to je očigledno, jednako ne tumačimo. Revizionizam prošlosti, u kojem se izjednačavaju žrtve i dželati, ne može i ne smije proći i tu je nužan odlučan odgovor države i građanski orijentisanog dijela javnosti. Antifašizam nema alternativu – poručuje gradonačelnik Prijestonice.

Prijestonica će podići spomen-obilježje porodici Zvicer žrtvama ,,bijelog terora“. Imaju li Prijestonica i Crna Gora još takvih ,,dugova“? 

Nažalost, naša prošlost bilježi brojne primjere gdje su u pomračenju ljudskog uma, iz mržnje ili naslade, stradali civili. Kao čovjeka, uvijek me uznemire ti primjeri, jer ne razumijem potrebu da se neko tlači, zlostavlja ili ubije zbog vjerskog ili političkog ubjeđenja, seksualne orijentacije, ljubavi prema domovini ili bilo kod drugog razloga. Posebno sam osjetljiv na civilne žrtve rata, a takvih je nažalost bilo i u posljednjim dešavanjima na prostoru bivše Jugoslavije. Suočavanje sa prošlošću je dobro za ozdravljenje društva i za oslobađanje od kobne zaostavštine ćutanja, nepriznavanja i odsustva javne osude zločina. Ono je ljekovito i zbog toga što se zločinci indentifikuju, a narodi oslobađaju kolektivne krivice. Vjerujem da svaka žrtva zaslužuje dostojanstven pomen i spomen, ne samo zbog kulture pamćenja, nego i zbog naše budućnosti koja mora biti bolja od naše prošlosti. Smatram i da je vrijeme da Cetinje i Crna Gora odaju adekvatnu počast kapetanu crnogorske vojske i jednom od organizatora Božićnog ustanka Đuru Draškoviću, kao i znamenitom crnogorskom generalu, ljekaru i ambasadoru Antu Gvozdenoviću.

Nedavno ste predstavili kapitalni budžet i najavili 2,5 miliona eura ulaganja u grad. Što je prioritet za investiranje?

Zakon o Prijestonici omogućio nam je da planiramo i realizujemo kapitalne projekte, prateći potrebe i želje građana, iskazane putem inicijativa i prijedloga u toku javnih konsultacija. Veoma sam zadovoljan što je realizacija godišnjih programa razvoja Prijestonice ostvarena u iznosu većem od 90 odsto opredijeljenih sredstava, te što se, bez obzira na mnoge poteškoće sa kojima smo se susretali, vide rezultati. Dugo smo se, zahvaljući činjenici da državni budžet nije bio usvojen šest mjeseci, spremali za realizaciju Programa razvoja za 2021. godinu, iako smo još krajem 2020. pripremili tendere za objavljivanje. Za projekte ove godine na raspolaganju nam je oko 5,7 miliona eura. Planiramo da u putnu infrastrukturu uložimo 1,7 miliona eura, a gotovo 750.000 za unapređenje komunalne infrastrukture. Za projekte za unapređenje ukupne društvene infrastrukture, planirano je oko dva miliona eura, od čega bi 860.000 eura trebalo u ovoj godini da bude realizovano. Posebno nam je važna izgradnja zgrade za socijalno stanovanje u kojoj je planirano oko 30 stanova. Za gradnju gradskog stadiona predviđeno je 2,1 milion eura, a za izgradnju svlačionica i adaptaciju pomoćnog fudbalskog terena oko 186,8 hiljada eura. Vjerujem da ćemo, bez obzira na kasno raspisivanje tendera zbog neusvajanja državnog budžeta, uspjeti da obezbijedimo maksimalan nivo implementacije projekata.

Kako vidite iskorišćenost potencijala u turizmu i poljoprivredi? 

Sa Cetinja na crnogorske i regionalne trpeze dolaze jedinstveni proizvodi prepoznatljivi po kvalitetu. Ponosan sam na naše proizvođače i njihove proizvode. Prostora za dalji napredak i razvoj u oblastima turizma i poljoprivrede ima, pa je u tom smislu značajan projekat vrijedan skoro 400.000 eura za investicije u oblasti poljoprivrede koji je Prijestonica dobila od EU. Takođe, kroz IPARD II za unapređenje ruralnog turizma opredijeljena su sredstva podrške za investicije od 10.000 do 150.000 eura, uz bespovratnu podršku do 65 odsto. Ovo je dobra šansa koju treba iskoristiti, pa smo stavili na raspolaganje službe Prijestonice svim zainteresovanima kako bi im pomogli da pripreme aplikaciju.

Planirate li neku pomoć s obzirom na izuzetno tešku godinu zbog pandemije korona virusa?

Prijestonica je donijela tri paketa mjera pomoći za sanaciju posljedica pandemije korona virusa. Nažalost, realizovali smo samo prvi paket zbog ćutanja Agencije za konkurenciju od koje još nijesmo dobili mišljenje za predložene mjere.

Iz Vaših javnih nastupa zaključuje se da su vam mladi u fokusu. Na koji način ih konkretno podržavate? 

Različiti su pristupi i nivoi te pomoći, ali su svi oni, po mom dubokom ubjeđenju, sistemski. Ove godine ćemo implementirati projekte za mlade vrijedne skoro 200.000 eura. Već smo obnovili nekoliko sportskih i dječjih igrališta, a pomenuo sam i ulaganja u sportsku infrastrukturu. Ove godine ćemo uložiti još 80.000 eura u postavljanje novih i obnovu postojećih dječjih igrališta. Nabavićemo kombi vozilo za prevoz đaka vrijedno više od 36.000 eura. Još 100.000 eura potrošićemo na različite aktivnosti za naše najmlađe sugrađane. Želim da pomenem i da se zahvalim Unicefu na programima, kakvi su na primjer Škola roditeljstva ili Laboratorija za inovacije Kreaktivator UpShift, koje podržava i realizuje na Cetinju. Razgovarao sam nedavno sa šefom Unicefa Huanom Santanderom o potrebi implementacije programa karijernog savjetovanja za srednjoškolce sa opštih smjerova obrazovanja i nadam se da ćemo biti u prilici da takav projekat sprovedemo i na Cetinju. Očekujemo ponovno otvaranje Omladinskog centra, koji je nova državna administracija zatvorila. Želim da više uključimo mlade u procese donošenja odluka i mislim da dobru osnovu za takve aktivnosti možemo da imamo kroz Lokalni akcioni plan za mlade.

Crna Gora se prije nekoliko godina okrenula obnovljivim izvorima enerije. Prema dokumentima Čevo ima potencijala za investicije u toj oblasti.

Prema podacima iz Prostorno-urbanističkog plana Cetinja, kao i Studije valorizacije prostora u cilju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije, pozicija Čeva pogodna je za postavljanje solarnih panela. Prema dostupnoj dokumentaciji, Solarna elektrana Čevo trebalo bi da ima instalisanu snagu od 1,2 MW. Osim ove lokacije, koja je podesna zbog svoje slobodne površine i pozicije, izgradnja solarne elektrane moguća je i u južnom dijelu Prijestonice, na lokalitetu Mijele, u Riječkoj nahiji. Već postoji interesovanje stranih investitora, a Prijestonica razmatra najbolji model za to ulaganje.