PRIZEMNA POLITIKA: Nova vlast ne haje za protokole

Nikada se nije desilo da pokrovitelji istog događaja budu dvije osobe

Prvi put od kada se u našoj zemlji obilježava Dan državnosti Crne Gore 13. jul, ove godine biće proslavljen pod pokroviteljstvom – tri državna funkcionera, piše Pobjeda.

Kako je to i propisano, 12. jula svečani prijem prirediće predsjednik države na Cetinju, ali nova crnogorska vlast odlučila je da u vlastitoj organizaciji napravi svoj svečani prijem u Podgorici – pokrovitelji su predsjednik Skupštine Aleksa Bečić i predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić.

Iako to nije u skladu sa zakonima i propisima, Bečić je odlučio da svečano uručivanje najvećeg državnog priznanja – Trinaestojulske nagrade, što je prema zakonu u njegovoj nadležnosti, ujedno bude i prijem povodom Dana državnosti Crne Gore, a pod zajedničkim pokroviteljstvom sa premijerom Krivokapićem.

Prvi put od kada se uručuje najprestižnije državno priznanje ono laureatima neće biti uručeno u najreprezentativnijem rezidencijalnom objektu – Vili „Gorica“, već je Bečić odlučio da to bude u Muzičkom centru?!

Na pitanja Pobjede ovim povodom iz Bečićevog kabineta su izbjegli odgovore, citirajući Zakon o državnim nagradama („Sl. list CG“, br. 017/19 od 19. 3. 2019. godine), kojim je propisano da se „Trinaestojulska nagrada uručuje uoči Dana državnosti Crne Gore“, te da „Trinaestojulsku nagradu uručuje predsjednik Skupštine, u Podgorici“, što nije sporno.

Ne odgovarajući na pitanja, Bečić dalje ocjenjuje da “konstatacija koja se provlači kroz pitanje, kako predsjednik Skupštine ne može odlučivati o tome kako će se i u kom prostoru organizovati dodjela Trinaestojulskih nagrada, već se mora držati nekih ranije ustanovljenih praksi, krajnje je paradoksalna i protivrječna samoj odredbi” na koju se pozivamo.

U pitanjima Pobjede, tvrde, nije bilo takvih konstatacija.

U pokušaju da bude duhovit, prvi čovjek parlamenta je istakao:

,,Predsjednik Skupštine Crne Gore uručuje nagradu. Tu smo saglasni. 9. jul je uoči 13. jula. Valjda ćemo se tu saglasiti. Muzički centar Crne Gore se nalazi u Podgorici. Vjerujem da smo i tu saglasni. Dakle, obje imperativne norme člana 21 gore pomenutog zakona su ispoštovane. Sve preko toga predstavlja dodatno iskazivanje poštovanja prema dobitnicima najvišeg državnog priznanja od strane predsjednika Skupštine, a odluka svakog državnog organa, pa i Skupštine Crne Gore, o tome kako će proslaviti Dan državnosti jeste na njima, sve dok se kreću u okviru Ustavom i Zakonom zadatih koordinata”.

Dan državnosti Crne Gore i Trinaestojulska nagrada mnogo su stariji od Alekse Bečića i nove crnogorske vlasti i decenijama su obilježavani u skladu sa ustavnim nadležnostima nosilaca državnih funkcija, zakonima i državnim protokolom, ali i tradicijom, no svega toga ova vlast odlučila je da se odrekne.

Nezvaničan sagovornik Pobjede, poznavalac državnog protokola, ističe da „pretvaranje svečanosti povodom uručenja Trinaestojulske nagrade u ‘prijem’ povodom Dana državnosti Crne Gore, kako stoji u pozivnici za događaj koji se organizuje u prostoru Muzičkog centra Crne Gore, od strane predsjednika Skupštine, izaziva, najblaže rečeno, čuđenje“.

“Najjednostavnije rečeno, predsjednik Skupštine Crne Gore spojio je nespojivo”,  kategoričan je sagovornik Pobjede.

OMAŠKA ILI ,,OMAŠKA“

Ako je u pitanju omaška, kaže on, potrebno je objašnjenje, ali ako je u pitanju namjera, ona ima značajne društvene reperkusije u odnosu na njenog autora, kategoričan je ovaj sagovornik.

Pobjeda je konsultovala i Milana Brajevića, nekadašnjeg šefa kabineta predsjednika vlade i generalnog sekretara predsjednika Crne Gore, iskusnog poznavaoca protokolarne prakse, koji za Pobjedu kaže da se u višedecenijskom radnom vijeku nije sreo sa ovakvom praksom.

“Svjedok sam različitih vremena, ali ono što je zajedničko, ni u periodu prije višestranačkog sistema, ni nakon njegovog uvođenja, sa ovakvim primjerom se nijesam susreo, bez obzira na jedinstvo ili podjelu vlasti. Bio sam sudionik organizacije ogromnog broja događaja i nikada se nije desilo da kao pokrovitelja istog događaja imamo dva lica”, rekao je on.

Objašnjava da je prvi akt, kojim se definišu pitanja protokola, donijelo Predsjedništvo SR Crne Gore na čelu sa Veljkom Milatovićem.

“I ranije, ali i od tada, do danas, uvijek se vodilo računa o ustanovljenoj praksi. Vođeno je računa da se tradicija očuva. O visokom stepenu odgovornosti svih sudionika u organizaciji značajnih skupova u proteklom periodu govori činjenica da se sa ovakvom situacijom nikad nijesmo susreli. Jasno je da odgovornost nosi onaj ko dovodi u pitanje dugogodišnje prakse u realizaciji ovakvih događaja”, kategoričan je Brajević.

Ističe da „ne treba prenebregnuti činjenicu da u uporednim iskustvima imamo veliki broj situacija gdje se događaji realizuju na temelju višedecenijske ili čak viševjekovne prakse“.

“I nikome ne pada na pamet da ih diskreciono mijenja”, zaključuje Brajević.

Pitanja protokola regulišu se nizom propisa – od Zakona o državnim i drugim praznicima, Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, Odlukom o načinu i vršenju protokolarnih poslova i Pravilima državnog protokola.

Nezvaničan sagovornik Pobjede naglašava da „ne treba zanemariti ni praksu koja više decenija proslavu svečanosti povodom državnih praznika veže za nosioce izvršne vlasti, kao i petnaestogodišnje iskustvo u nezavisnoj Crnoj Gori da je pokrovitelj Dana državnosti Predsjednik Crne Gore, a Dana nezavisnosti predsjednik Vlade“.

“Svi propisi i praksa daju jasno razgraničenje protokolarnih događaja. Shodno tome ne može doći do prekplapanja svečanosti povodom državnih praznika i obilježavanja značajnih istorijskih događaja sa svečanostima povodom dodjele priznanja na državnom nivou. Ovi događaji jasno su razdvojeni članom 2 stav 2 alineja 3 i 4 Odluke o načinu i vršenju protokolarnih poslova. Jednako tako, svečanosti povodom državnih praznika i obilježavanja značajnih istorijskih događaja uređeni su poglavljem 5 Pravila državnog protokola, a svečanosti povodom uručenja priznanja na državnom nivou poglavljem 6. Znači da su ove svečanosti jasno razlučene”, objašnjava nezvanični sagovornik.

Predsjednik Skupštine, međutim, ostavio je bez odgovora zašto je za sebe prigrabio ono što mu ne pripada.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić i predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić, zajednički su prirediili i prijem povodom Dana nezavisnosti – 21. maja.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović tradicionalno organizuje svečani prijem povodom Dana državnosti Crne Gore 12. jula u Plavom dvorcu na Cetinju.